Dragan Radović: BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE U ČETIRI FAZE

1. OBJAVA RATA SIVOJ EKONOMIJI – UVODJENJE VANREDNOG STANJA

2. PRIPREMA I DONOSENJE  PRVOG SETA MERA

3. PRIPREMA RESENJA ZA SVE BUDZETSKE KORISNIKE

4. DONOSENJE  DRUGOG SETA MERA

 

I  FAZA

Prva faza stupa ODMAH   –  Objavljuje se rat SIVOJ EKONOMIJI, uvode se VANDREDNE MERE koje ce trajati do TRI meseca..

Rukovodstvo – vodje: Vlada i ministarstva

Kao u svakom ratu mora  se delovati u dva pravca:

 

  1. Kopnena ofanziva
  2. Informisanje i psiholoski rat

Kopnena ofanziva podrazumeva frontalne akcije na terenu, kontrole u svim gradovima, u svim bransama, po unapred utvrdjenom planu.

Izvrsioci: Ministarstvo finansija – Poreska uprava Srbije, u sadejstvu sa drugim ministarstvima.

Poreska uprava Srbije ima strucni  i najnekorumpiraniji kadar koji moze da bude na celu svih akcija na terenu,  druga ministarstva koristiti kao podrsku u okviru bransi koje ta ministarstva pokrivaju.

Akcije krenuti na branse koje su najzastupljenije na trzistu, gde su utaje svakodnevne i najcesce, kao i na sve vrsioce usluga – dva pravca:

  1. svi izdavaoci fiskalnih racuna –  ugostitelji, pekari, butikasi, piljari, razni kiosci, podrumi pica, mesari  i svi drugi….- 100 poreskih strucnjaka
  2. vrsioci raznih usluga – firme: prevoz  putnika i robe, turisticka delatnost, veleprodaje hrane i pica….- 100  poreskih inspektora

Kontrole raditi po strogo utvrdjenom redosledu, vrlo ekspeditivno, tako da se vec u prvoj nedelji dobijaju izuzetni rezultati o izvrsenim utajama koje daju znacajnu psiholosku podrsku za nastavak akcije.

Uloga medija je veoma vazna. Uoci pocetka akcije predsednik Vlade treba da najavi rat, vandredno stanje, da pozove u pomoc celokupno stanovnistvo kako bi na kraju savladali neprijatelja koji opstaje u svim vekovima za nama. U svim informativnim emisijama non stop treba govoriti o pocetnim uspesima akcije.

Poziv za pomoc stanovnistvu treba da izgleda ovako:

PUPS treba da zatrazi pomoc penzionera:

Molimo sve penzionere da daju svoj doprinos kako bismo naplatili sredstva namenjena budzetu, sredstva koja sada zavrsavaju u dzepovima utajivaca a da bismo sa tim sredstvima obezbedili stabilnost PIO fonda. Zbog toga vas molimo, trazimo od vas, da svaki put kada idete u kupovinu ne platite robu ako ne dobijete fiskalni racun. Ponavljamo, od danas nikada i nikome nemate obavezu da platite bez fiskalnog racuna.

Ministarka zdravlja na slican nacin treba da pozove sve zdravstvene radnike,  Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrasnjih poslova takodje svoje radnike da se ponasaju na slican nacin.

Ministarstvo prosvete treba da obavesti sve profesore, nastavnike, ucitelje, sa obavezom da jednom nedeljno u trajanju od pet minuta odrze predavanje svim svojim djacima koliko je bitno da se i deca ukljuce u akciju, da nista ne placaju bez dobijanja fiskalnog racuna.

Na prethodno opisani nacin dobijamo na terenu nekoliko miliona “inspektora”.

Objaviti broj telefona, mail adresu, gde ce moci svi gradjani trenutno podneti prijavu protiv neizdavaoca fiskalnih racuna. Nadlezni organi na prijavu moraju da reaguju u roku od 48 sati.

Za vreme akcije na terenu, u pozadini, u kancelarijama Poreske uprave Srbije treba raditi intenzivne analize podataka kojima raspolaze ova sluzba. Analize raditi po bransama kako bi se iskustveno utvrdile nelogicnosti – tacno postoji metod koji se preporucuje kako bi se na najefikasniji nacin utvrdila odstupanja (vrlo uspesno testiran metod na jednoj bransi u proteklih mesec dana).

Prethodno napisane akcije intenzivno raditi do kraja godine. Cilj je da se naplate ogromna budzetska sredstva, da se pokaze svim utajivacima da nece moci vise tako da rade, da je drzava izuzetno ozbiljna i da ce sankcionisati svako obavljanje delatnosti van legalnih tokova.

Za sve prekrsioce treba obezbediti hitno reagovanje prekrsajnih sudova (‘preki sud’) kako bi efekat akcija dobio neuporedivo vecu tezinu.

II FAZA

Ova faza ide uporedo sa prvom. U njoj treba napraviti plan koje sve radnje treba uraditi i koje mere doneti da bi se popravio privredni ambijent, kako bi nasa privreda bila primamljiva za domaca i strana ulaganja.

Sledece mere  treba uvesti od 01.01.2014.:

 

  1. Porez na dobit vratiti na 10%. Nikakav  efekat nije postignut povecanjem na 15%, cak je i manja naplata ostvarena
  2. PDV ne povecavati – prethodnim  povecanjem samo je ‘pogurana’ siva  ekonomija’, manja naplata i pad prometa
  3. Porez na kapitalnu dobit vratiti na 10%,  takodje manja naplata bila usled povecanja stope.
  4. Porez na imovinu ne povecavati. Mnoge  firme imaju imovinu a ne rade pa bi novi namet jos vise otezao njihovu
    situaciju. Zamena prihoda usled manje naplacenog poreza na imovinu traziti  u Porezu na zakup, ogromna sredstva leze u ovom izvoru.

Ovaj izvor se jednostavno identifikuje. Najveci protivnik ne uvodjenju vece stope poreza na imovinu su lokalne samouprave. Njihov zadatak je da se na svojoj teritoriji izbore protiv rada na crno, cime bi od novozaposlenih radnika naplacivale veci porez na zarade. Lokalnim samoupravama ustupiti i porez na zakup.

 

  1. Ukinuti ekstra porez jer ce vecina  isplatioca smanjiti zarade kako bi izbegla    dodatna opterecenja. Sa druge strane
    bi to bila stara populisticka prica – ‘odrati’ bogate a budzet bi imao  zanemarljivo veci prihod.
  2. Vratiti lekare i advokate u vodjenje  knjiga –   Omoguceno je ovim  bransama da nesmetano ‘peru novac’ i ostvare enormne zarade – potpuno u  suprotnosti sa uvodjenjem extraporeza na zarade preko 100 hiljada din. za  sve primaoce zarada – lekarima i advokatima je omoguceno da imaju zarade  do 50 hiljada evra godisnje  sa  minimalnim porezom.
  3. SMANJENJE OPTERECENJA ZARADA – jedina mera  koja ce znacajno popraviti privredni ambijent je smanjenje opterecenja  zarada za trecinu. Ova mera treba da se podrzi jakim kontolama rada bez prijave kako bi se svi
    neprijavljeni radnici preveli u rad sa prijavom – vise od 500 hiljada radnika  trenutno radi bez prijave na rad.

III FAZA

Kljucni momenat u FAZI III je kako smanjiti visak radnika. Dajem jedan vrlo jasan predlog: ako se svi borimo protiv sive ekonomije, svih mogucih utaja, onda u toj borbi treba da prednjace i svi radnici na budzetu – SVAKI ZATECENI RADNIK U VRSENJU BILO KAKVE UTAJE TRENUTNO DOBIJA OTKAZ.  Ako zdravstveni radnik radi dodatno u privatnoj ordinaciji neprijavljen automatski podleze otkazu. Ako bilo koji radnik sa budzeta izdaje poslovni ili stambeni prostor, ne prijavi, dobija
otkaz. Svako ima pravo na dodatne prihode, ali oporezovane.

U ovoj fazi traziti resenje za javna preduzeca, ukidanje dotacija, restruktuiranje i prodaju gubitasa.

IV FAZA

Istovremeno dok traje treca faza vrsiti pripremu za REFORMU PIO FONDA. Danom stupanja na snagu novih propisa za PIO fond trebalo bi zavrsiti sa restruktuiranim firmama.

Pretpostavljeni datum zavrsetka III i IV faze je 31.12.2014. godine,

Prvi efekat borbe protiv sive ekonomije treba da da jake vidljive rezultate vec do kraja I faze. Svaki sledeci kvartal trebao bi da ima sve vecu naplatu budzetskih prihoda.

Nacin borbe iz I faze bazira se na sprecavanju utaje na poslednjoj karici u lancu. Kada ta karika bude naterana da placa svaki dinar PDVa, njoj nije isplativo da nabavlja robu na crno jer ce kao rezultat na kraju godine imati nerealno visoku oporezivu dobit. To ce naterati privrednike da od prethodne karike nabavljaju legalno robu, tako unazad cemo stici do uvoznika i
proizvodjaca (veliki izvor robe na crno) koji ce morati da pocnu sa prodajom robe 100%  legalno.

Ima strucnjaka koji za KOPNENU OFANZIVU zagovaraju I frontalnu kontrolu uvoza koja bi se postigla pribavljanjem kompletne dokumentacije uvoznih firmi iz LUKE RIJEKA, odakle dolazi skoro sva roba iz Kine.

Za uspeh PROGRAMA najvaznija je I FAZA koja treba da ‘ubedi’ privrednike da ce ubuduce moci da funkcionisu samo u legalnoj zoni. Takodje, prva faza treba da napravi podlogu za ubiranje neuporedivo vecih budzetskih prihoda sto ce omoguciti manji pritisak na budzet i funkcionisanje I seta mera, kao i naredne godine II seta mera.

24 komentara

  1. Budi bog s nama..Uterivati novac u budzet zaduzene privrede i drzave koja je pred bankrotom i uporedno odricati se od prihoda u budzet po osnovu poreza nece samo od sebe pokrenut privredne aktivnosti ,to je utopija koja nema uporiste u ekonomiji. To tako ne funkcionise.
    To je kao kad vojnicima u ratu umesto puski date mitraljez ali im skinete cipele i ocekujute da dobijete rat. a u stvari dobijete samo krtkorocnu rovovsku bitku i dublje ukopavanje..

    Nagli potezi i rezovi prave velike talase a ovi pak potapaju i plave sve pred sobom.

    I jos jednom jer je potrebno ,siva ekonomija se iskorenjuje opstim poboljsanjem privrednog ambijenta i to je postepena mera koja daje rezultat na kraju nekog ekonomskog ciklusa.Ona nestaje onda kada nestane razlog njenog nastanka. Represija tu ne pomaze jer ne postoji drzavni aparat koji je dovitljiviji i mastovitiji od pojedinca.

  2. DODATAK-da bi se ova ofanziva uspešno sprovela neophodno je da se HITNO zaposli oko 5000 kontrolora svih profesija koji će o trošku države da borave po 6 meseci na obuci u nekoj od razvijenih država, a zatim im dati po službeni auto, sekretaricu i vozača i naravno otvoren račun.Naravno minimalna plata bi MORALA da im bude najmanje 2000 e , čisto da ne bi podlegli korupciji.

    • Da, to je oportuni trosak ali ne samo to vec i ceo pravac promene privrednih ativnosti iz uvoznog u izvozni ambijent.Ja nisam stekao utisak da je izvor sive ekonomije proizvod stranog porekla ,mada ga svakako ima.
      To zapravo znaci da ce budzet Srbije biti sve tanji sto se privreda bude vise orjentisala prema izvozu.

      U brutalnom prevodu to znaci da sto se vise borite da smanjite sivu ekonomiju radi punjenja budzeta isti ce biti sve manji i manji.. To i nije lose dasu u Srbiji drugacije drustvene okolnosti ,da obrazovni,zdravstveni,penzioni i svaki drugi sistem ne pociva striktno na budzetu.

      Naravno nasi ekonomski genijlci koji drze razne panele na ovu temu nemaju blage veze kako funkcionise pozorisna predstava sa lutkama na koncu. Nije dovoljno samo podizati i spustati konce da bi se lutka pomerala vec to mora biti sinhronizovana aktivnost koja lutku ozivljava i osmisljava njene pokrete.

      Naravno uvek postoji i opcija da iza ovakvih akcija stoje drugi motivi nego sto je briga o budzetu ali to je vec nas folklor. Ono sto zaista buni je sto u takvim „akcijama“ ucestvuje i drzava u liku raznih ministara i to ocito neplanski i pod pritiskom medijske aktivnosti.
      Ministri ne bi trebali da ucestvuju ni na kakvoj javnoj raspravi koja nije deo osmisljenog i unapred prezentovanog plana tekuce vlade. Inace izgledaju izgubljeno kao skakavci u travi stavljajuci sebe u nemoguce pozicije.
      Doduse nije problem ni da ucestvuju ako je to u funkciji objasnjenja i pojasnjenja javnosti i skupu gde je greska i gde je kvaka 22,naravno ako to uopste znaju…

  3. Tekstom Utaja poreza po bransama hteo sam da pokazem da mnogi stvaraoci sive ekonomije u Srbiji nisu uopste socijalne kategorije, da nisu u sivoj zoni zbog prevelikih nameta i borbe za opstanak, vec iskljucivo zbog kriminalnih aktivnosti, bogacenja bez placanja poreskih dazbina. Tekstom Paradrzava hteo sam da ukazem na moguce razloge nesuzbijanja sive ekonomije: opet ne zbog naroda da bi preziveo, vec zbog licnih interesa onih koji je ne suzbijaju (a morali bi), kao i onih koji korumpiraju kako bi ostali na sadasnjim, povlašćenim, pozicijama. I clanak Borba protiv sive ekonomije u cetiri faze treba da pokaze kako u vrlo kratkom roku mozemo da se izborimo protiv svih utajivaca iz prvog teksta, pri cemu bi i svi iz drugog teksta ostali bez dodatnih primanja, kako bi drustvo u celini krenulo putevima oporavka – jedini put je snizavanje maksimalno SVIH poreskih opterecenja kao i uvodjenje SVIH poreskih obveznika u legalne tokove.

    • Kako bi ona prica o komunizmu i velikoj gomili psenice gde svako uzima koliko hoce i opet ima da pretekne..

      Ja vam kazem da ce budzet tako biti manji a ne veci ali ne vredi pricati ako ne zeli da se shvati. Na stanu cinjenica da prica o velicini budzeta uopste nije vazna ,nije bitna za privredni preporod,posperitet i buducnost.

      Neshvatanje toga nema veze sa ekonomijom vec sa ideologijom.

      Kao ono danas, sto rece Simic ,kad vlada planira toliko i toliko prihoda u budzet od ubiranja poreza bez ikakve komunikacije sa poreskom upravom. Plan koji nema uporiste u realnosti.

      • Poreska uprava je glavni krivac za katastrofalno stanje, moze se recim u celoj privredi. Rad te sluzbe poznajem od 1990. godine, za poslednjih godinu dana je nikad gori, pod vodjstvom velikog evropskog strucnjaka g. Simica. On je izvrsno telo, njegovo nije da razmislja o planu, vec da radi na realizaciji. G. Simicu je malo sto su planirani prihodi samo polovina mogucih, previse je i to, treba planirati prihode na osnovicu manju od polovine BDPa. Da li Darko mislis da naplaceni prihodi treba da budu 40% od stvarnih? Sta po tebi treba da se uradi kako bi se spasila privreda?

        • Dragane ,PU je drzava ,ona je budzet. To je kao kad sin kritikuje oca zbog nasledjenih klempavih usiju..
          Formalno se ne moze biti veci katolik od Pape a neformalno moze, ali to nicemu ne sluzi..

          Razmislite o tome jer sledece sto mozete preduzeti je osnivanje politicke stranke i kandidatura na izborima, pa pobeda na istim ,nakon cega krecete sa radovima iznutra ..

          Onda ce te ,kao i svi optimisticni a malo upuceni prethodnici, videti da je nemoguce zameniti neke cigle koje su uzidane u temelje a da vam krov ne padne na glavu..

  4. Inace privreda se ne spasava ,ona postoji ili ne postoji.Ona se ne moze dekretom implementrati. Pogledajte onoliku Rusiju i njenu privredu a nije da su zaduzena drzava.
    Ili setite se Norveske i njene privrede pre nego sto je neki Proka pronalazac zamahnuo krampom..
    Kine i njene privrede pre 20 godina. Pogledajte Grcku privredu ,clanicu EU..

    A pogledajte recimo privredu Japana i Nemacke koje su bile ozbiljne gubitnice nakon II svetskog rata sa poprilicno devastiranom privredom u svakom pogledu..

    Zakljucak je da se zelje ne moraju i nemogu neminovno preneti u stvarnost i ostvariti. Treba biti svestan ogranicenja a ona postoje i vrlo su vidljiva ali jereticna u Srbiji.
    Imao bi vam sto sta reci i ogranicenjima kad je poljoprivreda u pitanju i zasto Srbija nikada nece biti ni priblizno ozbiljan proizvodjac hrane ali to nije nesto sto bi sada ikome pomoglo u ovoj drzavi.

    U duhu nacija Balkana je linija manjeg otpora i to je nesto sto prozima svaki segment svega postojeceg na ovim prostorima. To je onaj zajednicki imenitelj koji projektuje Balkance u ocima Istoka ,Zapada,Severa i Juga..

    • Darko, pa podjeli to s nama za poljoprivredu i sta ti smatras pod ozbiljnom proizvodjacem hrane?

      • Srbija sada ne ispunjava ni jedan uslov koji je potreban da bi u kratkom ili srednjem roku sa odredjene povrsine postigla maksimalne prinose a onda ih nakon zavrsne obrade plasirala na triste kao gotov proizvod. To rade ozbiljni proizvodjaci hrane u svetu a od narene godine EU je odlucila da deo krize prelije upravo na proizvodjace hrane kojima se mahom ukidaju subvencije. Ostaje da se vidi kako ce clanice zasebno reagovati kad je izvozni podsticaj u pitanju ali treba racunati sa tim da ce u narednim godinama biti sve teze izvoziti poljoprivredne proizvode a hranu posebno.

        Ovo su samo trzisni uslovi dok se Srbija suocava i sa strukturnim problemom od strukture zemlje ,vremenske dobi stanovnika,infrastrukturom,tehnologijom,preradjivackim kapacitetima,mehanizacijom ,zavisnoscju od uvoznih segmenata kao sto su djubrivo,preparati i osnovna oprema. Sve to je cini na srednji rok nekonkurentnom a Srbiji ne garantuje jeftiniju hranu sto opet itd,itd..

        Potrebno se enormne svote novca da bi se podigla ili obnovila privredna logisika koja bi dala mogucnost poljoprivredi da bude profitabilna. To drzava Srbija niti moze niti ima u srednjerocnom planu. Desetine milijardi nekih novcanih jedinica. Drugi par cipela je sto ce ucesce poljoprivrede u BDP biti sve vece no to je iznudica koja je podlozna velikim fluktuacijama pa ce mo i narednih decenija slusati i gledati guvernere kako se mole rodnoj godini.

        • Nikako mi nije jasan problem strukture zemljista! Ako recimo ima covjek sa 10ha koji ima kapital da se pocme baviti povrcarstvom a oko njega ima 5 ljudi sa 1ha koji nemaju novca da pretvore taj 1ha u staklenik pa ti ljudi se nemogu baviti poljoprivredom! Oni moraju ili prodati ili dati u zakup tu zemlju. Pa kako se okrupnila zemlja u Zapadnoj Evropi, sigurno nije milom gdje nije islo. Visoki porezi na neobradjenu zemlju i to je to. Drugo je pitanje kako pomoci onim ljudima od 1ha. Ja pricam oni koji mogu i zele da se bave poljoprivredom.
          Moj cilj bi bio da mladi neodlaze(koji ne zele) u grad a nove tehnologije moraju i stari i maldi da uce.
          Sto se tice infrastrukture pa nije Srbija Gvatemala da nema cesta i elektroenergetske mreze.
          Pa sigurno da bi se kupovina mehanizacije, masina i ulaganje u preradjivacke kapacitete i navodnjavanje trebalo staviti kao prioritet i pokusati olaksti sto vise buducim proizvodjacima. Pa nemoze se staviti u istu korpu turisticka agencija i proizvodjac namjestaja ili hrane.
          Pa nje isto bacati gnojivo na psenicu i pod jabuke. Pa sigurno je u bruto zaradi udjel gnojiva u vocarstvu manji.

          Darko svede se na ovaj princip
          http://i1315.photobucket.com/albums/t591/nenad77nad/pisanje-page-001_zps0d6896bc.jpg

          Jel zelis u svojoj ekonomiji pomicati agregatnu potraznju ili ponudu? Politicari u Srbiji bi htjeli i jedno i drugo al to neide i zavrse na potraznji.

          Sto se tice financiranja, pa koliko ja znam Srbija jos uvijek nema razvojnu banku.

          • Ono sto je knjiski logicno li bar naizgled logicno, u realnosti nema potporu. Vecinap postojecih vlasnika plastenika i staklenika napustaju tu vrstu proizvodnje jer nije erntabilna. Ne mozgu da prodaju ovde ,ne mogu da izvezu a ne mogu da budu ni konkurentni uvoznom proizvodu iako au zasticeni carinom. Vecina povrca a voca iz Grcke,Turske ,Spanije je kvalitetnija i jeftinija,bolje upakovana,ranije stize, itd.. No to je posebna prica

            Kapitala u Srbiji nema niko, ni veliki ni mali zemloposednici a svi imaju problem sa infrastrukturom ..
            Sve su to problemi primarne proizvodnja a preradjivacke gotovo da i nema ili je pak vec u tudjim rukama popur Cenroproizvoda,Carnexa itd..

            Proizvodnja je stihijska a ek.model uvozni pa otud velike fluktuacije cene hrane sto svake godine ubacuje i izbacuje iz igre znatan broj proizvodjaca. Na sve to treba dodati promenjlive klimatske efekte, koji zvanicno ne postoje a nezvanicno imamo svake druge godine ili potop ili susu kao el,nepogodu.

            Uglavnom daleko je to od ozbiljnog regionalnog igraca svetlosnu godinu a neki problemi kao sto je strutura poseda gotovo su neresiv problem. Ta struktura nastaje iz naslednog prava i taj problem nije lako resiti jer je drzava svojevremeno napravila ozbiljan gaf. Naime zemlja je oduzimana velikoposednicima i dodeljivana bezemljasima koji su nakon toga povuceni sa zemlje u fabrike. Otud mali posedi koji se nasledjem usitnjavaju i neobradjuju. Nije to jednostavno resiti a posebno je tesko u centralnoj Srbiji i na jugu.

            • Darko onaj gore graf je univerzalan za sve ekonomske skole. Poljoprivreda je nerentabilna iz vise razloga a najveci krivac je kurs dinara i skup novac. Ima textova na makroekonomija.org kako drzava sa svojim budzetskim deficitom istjeruje privatnike u utrci i kako se spekulira dinarom.
              Novca u svijetu ima i vise nego dovoljno! Tko na RTSu kaze da je vani kriza i da vani nema novca taj LAZE,LAZE i LAZE! Srbija nije USA pa da joj treba stotine milijardi dolara.
              O cem mi pricamo, pa dijaspora salje u prosjeku 3 milijarde dolara godisnje dok su strane greenfield investicije max 3 milijarde eura ukupno od 2000. godine!

              Darko, vidim da smo jako udaljeni po ovom pitanju i nebih zelio da ovo predje u usijanu raspravu jer nijedan nece promjeniti misljenje.

              Puno poz

              • Poljoprivreda je nerentabilna jer je neproduktivna. Ja sam ovde vec nekoliko puta dao racunicu da Srbija moze ostvariti i do 10X vecu vrednost poljoprivredne proizvodnje, ako bi uvela savremene organizacijske i tehnoloske modele. Samo takva poljoprivreda moze zaposliti od 75000-100000 radnika, a ne kao danas 800000.
                Samo treba uzeti u obzir i da je trziste poljoprivrednih proizvoda najzasticenije u svetu, kome bi prodavali toliku hranu je pitanje?
                Nedavno je bio tekst o vinu, moze nase vino da bude najbolje u svetu (a nije), to nista ne znaci dok kupsi to ne potvrde, ulaganje za marketing se danas mere desetinama miliona i godinama za stvaranje brenda.

                Nema resenja u proslosti, moramo gledati sta ce sutra biti trazeni proizvod i tu traziti neku nisu u trzistu.

                • Apsolutno .To jepoenta. Nem au poljoprivredi konkurentnosti bez tehnologje i nehanizacije i ozbiljnog ulaganja uopste.

                  Niko nije rekao da nema novca u bankarskom sektru koji inace u Srbiji apsolutno likvidan vec da ne postoji modus po kom ce se tej kapital ativirati u poljoprivredi.Nisu kamate jedini problem mada su svakako otezavajuci vec pretozno nemogucnost zsstite kapitala od kolaterala. Dakle prosecan Srbin koji se bavi poljoprivredi nama sta da ponudi bankama kao obezbedjenje pa cak ni garantovan otkup nesigurnog proizvoda.

                  I tu se nista nece promeniti sve dok je strutura ovakva bez obzira na zelje drzave da pokrene tu granu privirede. Kurs opet ne bi bio problem kad bi postojala ozbiljna proizvodnja izvozno orjentisana ali nje nema . A nema je iz razloga koje sam naveo i tu nije dovoljna samo jaka zelja i volja.

                  • Upravo tako Misa. Ja sam mislio na ljude koji mogu, zele i imaju da se bave poljoprivredom.
                    Darko ja negovorim o prosjecnom Srbinu jer je on kao sto si rekao siromasan, ja govorim o onim koji imaju da povuku napred. E sad opet dolazimo o nacinu funkcioniranja jel zelis odozdo pogurivat stotine hiljada malih ili recimo imat destak hiljada jacih koji ce se baviti profesionalno i biti profesionalci? Ja mislim da su sve Vlade Srbije imale istu politiku da im je poljoprivreda socijala a ovih par koji su maznuli su stvar policije i sudova tako da necu o njima.

                    • Kakve crne desetine i stotine hiljada ljudi ,ja govorim da u Srbiji nema da se nabroji ozbiljnih kompanija na prst jedne ruke.Nema ih deset ?! Nema deset ozbiljnih kompanija koje se bave makar primarnom proizvodnjom u Srbiji a da imaju bilo kakav izvozni kapacitet. O visem stepenu obrade proizvoda da ne govorim.

                      Vidim ja da je dubok jaz izmedju zelja i realnosti no podrazumevam da se poznaje fakticko stanje. Na stranu cinjenica da nasi proizvodi nisu konkurentni ni na nasem trzistu sa zastitnom carinom koja od sledece godine nestaje nasom voljom. (SSP) Srbija je ozbiljan uvoznik hrane i promena tog trenda kosta i traje .
                      Ne treba obracati paznju na politicki marketing ili napise nekih strucnjaka iz onog veka koji svaki tekst o poljoprivredi Srbije pocinju sa „Srbija ima potencijal“… To je spisak zelja bez ikakve upucenosti u ono sto je realnost trzista.
                      Ono sto jeste nepoznanica svakako je predstojeci period na EU trzistu nakon najavljenog ukidanja polj. subvencija no kako oni imaju visok nivo tehnoloske ravijenosti nesto mi se javlja da ce pojedinacne drzave proizvodjaci podici izvozne subvencije. To bi Srbiju i njenu polj.proizvodnju zakopalo u duboku i tamnu rupu i bila bi prinudjena na reviziju SSP. Naravno cena toga je odbacivanje od predpristupnih fondova jos deceniju unazad. No naravno ostaje da se nauce na sopstvenim greskama jer u Srbiji je to jedini model obrazovanja.

                    • Bila je tabela da je u Srbiji u punom jeku ukrupnjavanje poseda. Da oko 18000 lica poseduje skoro milion hektara (to je vise od trecine oranica u Srbiji), samo to jos nije dovoljno, potrebno je na milijarde ulaganja u savremenu proizvodnju i marketing. Marketing je ono sto Srbi tesko shvataju, nije dovoljno izvesti moras krajnjeg kupca, potrosaca, ubediti i da kupi tvoj proizvod, koji se nalazi na polici medju 100 slicnih proizvoda, a onda graditi brend godinama da bi proizvodu podigao cenu.

                      I kamate i sadasnja politika NB su smrt za izvoznike, kako ja da sa kamatom od 12% (odlicna kamata), konkurisem Francuzu sa kamatom od 2%?

  5. Ne Darko, nastvaljam sa „mojom“ pricom. Moram da ti kazem da belezim veliki uspeh: do pre godinu dana niko nije pominjao sivu ekonomiju, sada mnogi vide spas u boljoj naplati. Do pre mesec dana su svi govorili da je stednja glavna za spas deficita, sada su preokrenuli pricu. I juce, na konferenciji u Poreskoj upravi gde su govorili g. Simic, g. Labus, g. Drakulic i g. Knezevic koji je nabrojao vise od polovine mojih tacaka iz materijala BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE – UTAJA PO BRANSAMA – sto je vecina dnevnih listova danas prenelo. Preko dve ipo godine mi je bilo potrebno da mnogi strucnjaci shvate, najzad su shvatili, verujem da ces i ti shvatiti u narednom periodu.

    • Pa da su slusali sta smo im ovde pricali nikada im ne bi ni palo na pamet da je stednja glavna za valjda nestanak deficita a ne spas. ( verujem da je greska)
      Od pomenute cetvorice ne zna se ko je veci ekonomski vunderkind tako da to ne bi komentarisao.
      A tek sta sve, u kakvom i kolikom formatu mediji prenose, to je vec ozbiljan nacionalni defekt.To je ozbiljno svrljanje po tarabi.

      Inace ako je potonja cetvorka nesto shvatila nakon dve ipo godine ja bi na vasem mestu ozbiljno razmislio gde gresim.

      Vecina ekonomista u Srbiji pa cak i poznatih reci ce vam da treba suzbiti sivu ekonomiju kao sto ce vam reci da treba suzbiti narkomaniju. Problem je sto nece znati da vam objasne sta sa kolateralom te idealizovane percepcije..A kolateral je silan i nakon toga ne moze se samo reci „Eto mi smo mislili dobro jel,malo da napunimo budzet i poboljsamo privredne aktivnosti ali nismo znali i ocekivali da ce to tako da se PROBRCNE“ .

      To je ista matrica po kojoj majkin sin, nobelovac, danas kaze jeste Srbija ide ka EU ali nema razloga da se raduje tome..Covek koji je 12 godina bio alfa i omega finasija drzave Srbije. Kaze, ko radi taj i gresi, propali smo nismo uspeli ali sad znamo gde smo gresili i sl.

      A onda dodje Vucic i kaze e sad malo ja i udari kontru u pogresno vreme pa sad realno ne zna kud bije glavom .Ni napred i nazad.

      Sve ovo sto se sada najavljuje u Srbiji apropo ekonomije i reforme je linija manjeg otpora. Tu su sanse za uspeh jednake sansi dobitka na lutriji. No treba biti optimista, neko uvek dobije na lutriji…

      Eto recimo MZ bi mogao da staticki precizno izracuna koliko teba Srbiji da sa sadasnjeg nivoa vrati svoje dugove i razvije drzavu. Ja mislim odokativno jedno 50 do 70 godina pod uslovom da se drustveno-ekonomski ambijent u svetu ne pogorsa ni za promil. Sta vise da svet krene uzlaznom putanjom..

    • ma ne grjesite. to je samo materijal za novu mantru. ho ru kampanja protiv sive ekonomije. pokusavamo vam cijelo vrijeme reci da je tu mnogo manje novaca nego koliko vi mislite ali vi cak ni pauzu ne napravite da razmotrite sta pokusavamo reci. no vidjecemo na kraju godine

  6. Mi se uvek uklapamo u tezu:“Ma, ova Srbija je bogata zemlja samo je mangupi pokradoše!“
    Mangupi su s’ vremena na vreme razni: buržoazija, kulaci, tehnikrate, privatnici, Miloševići, Miškovići, pronevere u javnim nabavkama, siva ekonomija…
    Pretpostavljam da nisu, posle drugog svetskog rata, komesari bezveze rekli kolko ko treba da preda žita. Bilo je tu i mastiljave olovke i trgovačkog papira…računalo se…Šta oni ima da pitaju seljaka, kad znaju kolko im treba.
    Kad je očekivani priliv žita podbacio, čupanjem brkova, malo se žita tu još i pronašlo, naravno ne mislim tu na, čupanje brkova, onima kojima je to žito bilo potrebno da ga jedu i prežive, nego na one kojima je to žito služilo da se prejedu i ugoje.
    Ne bih želeo da neko pomisli, pogrešno, da sam ja protiv „čupanja brkova seljacima“. Ali i da oni svi jedu proju, i predaju svo žito, oni ne mogu da proizvedu koliko smo im mi propisali, i koliko nama treba.
    Takvim odnosom, u SFRJ, smo došli u situaciju smo tek sredinom sedamdesetih godina proizveli žita dovoljno za domaće potrebe.
    Ja se samo čudim, zašto Simič, Labus, Drakulić, Knežević…ne pričaju o Zakonu o poreklu imovine, kojim bi se mogle sankcionisati sve ozbiljne utaje poreza.

  7. Dragane, procitao sam ponovno tvoj tekst i mislim da bi u 3 mjeseca donje velike sume novca u budzet. Nema sumnje na sve si mislio tokom opearcije.
    Ako drzavu Srbiju zamislimo kao kucu kojoj prokisnjava krov ti si smislio, mozda i savrsen nacin, da svi stanovnici odrade dio posla u skupljanju kise.
    Moje jedino misljenje je da kad ponovno dodje kisa opet ce prokisnuti krov al ovaj puta ce se i neki ukucani pripremiti i pronaci nove tehnike kako izbjeci. No to je i neizbjezno.
    Zakljucak, kako je naslov ove teme „BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE U ČETIRI FAZE“ mogu ti reci svaka cast, al kad budemo raspravljali kako pokrenuti ekonomiju imati cu puno primjedbi!

    • Nele, upravo ovako se i pokrece ekonomija. Ovim nacinom se ogromne kolicine novca uvlace u legalne tokove, pa to je deset milijardi evra. Ako Srbija to ne uradi, kako uopste mislimo da privucemo bilo koga ko ce uloziti novac u posao i otvoriti onih dva miliona radnih mesta o kojima prica Darko. Pa da li ce neko doci u haoticnu privredu, gde nelojalna konkurencija unistava privredni ambijent? Naravno da nece. Ako se posao prevede u legalne vode, znacajno se smanjuje korupcija jer svi sto rade legalne ne boje se nikoga, nemaju potrebe da korupmiraju bilo koga. Smanjenjem korupcije mnogi drzavni cinovnici gube dodatne prihode, plata ce im biti mala za lep zivot, neminovno ce poceti da napustaju istu sluzbu i otpocinjati privatni posao. Siguran sam da cemo se tako rasteretiti ogromnog drzavnog aparata. Nestace sadasnje ludilo da je san zaposliti se u bilo koju drzavnu instituciju. Zar to nije resenje?

Оставите одговор на Dragan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *