KINA – ANALIZA NEJEDNAKOSTI

O usponu kineske ekonomije prethоdnih decenija suvišno je trošiti reči. Objavljeno  je bezbroj  naučnih i stručnih radova, napisano na stotine knjiga i studija gde su do tančina definisani svi aspekti ubrzanog rasta privrede ove zemlje, naročito u poslednje tri decenije. Namera ovog teksta nije dalja eksplikacija ove teme, jer je pored već rečenog malo toga moguće novoga konstatovati. Medjutim, jedan problem koji prati ovaj nivo i tempo privrednog i svakolikog drušvenog razvoja Kine je problem izraženih nejednakosti. Kina je duboko podeljeno i polarizovano društvo. Godinama pratim da je stepen nejednakosti u Kini veoma izražen meren pre svega tzv. ’’Gini koeficijentom’’ ekonomske nejednakosti, odnosno nejednakosti u raspodeli dohotka. Analizom veoma sadržajnog nacionalnog biroa za statistiku ove zemlje (http://www.stats.gov.cn/tjsj/ndsj/2016/indexeh.htm) dolazi se do mnoštva veoma korisnih i sveobuhvatnih podataka. Sajt sadrži nekoliko stotina podatka iz svih oblasti statističkih obuhvata. Namera je samo na jednom uskom, separatnom delu koji se tiče dohodaka, strukturi njegove raspodele i potrošnji osnovnih životnih namirnica damo neke osnovne karakteristike i zaključke. Prosečni nivoi zarada u Kini su posebna tema. Pored ošteg nivoa koji iskazuje statistika, dati su nivoi i po delatnostima i regionima. Takodje i ukupni podaci, zatim oni koji se odnose na ruralna i urbana područja. Podaci su takodje dati na bazi godišnjih proseka zarada u bruto iznosu sa svim troškovima rada. I u Kini kao i u Srbiji doprinosi se plaćaju na teret poslodavca i na teret radnika. Ali, za razliku od Srbije gde je stopa preračuna bruto na neto i vice versa jedinstvena u Kini postoji razlika zavisno od regiona i regionalnih stopa. Tu naravno spada i stopa za stambenu i komunalnu izgradnju koja značajno varijara od regiona do regiona. Peking kao glavni grad ima najveće opterečenje neto zarade u odnosu 2:1. Ostali regioni imaju od 1,4-1,8 u proseku. Radi preračuna bruto na neto, autor je koristio jedinstvenu stopu od 1,75 rizikujujući izvezne greške u obračunu koje ne mogu više uticati na konačne iznose više od 5%

Kina generalno u svim oblastima ima rast bruto zarada. Ukupni rast zarada od 2011-2015 godine se kreće oko 50%. Kao i u Srbiji i Kina ima najmanje prosečne zarade u oblasti poljoprivrede, ugostiteljstva i gradjevinststva. Najveće prosečne zarade su u oblasti informatičkih tehnologija, finansijskim posredovanju i proizvodnji električne enrgije, nafte i gasa.

Prosek iskazan u dolarima daje bolju reprezentativnost obzirom na fluktuacije dolara i prilično stabilan krus RMB juana i dolara od 6,3-6,5 u posmatranom periodu.

Godišnji prosek zarade u Kini u dolarima je oko 5,5 hiljada dolara.

Na mesečnom nivou ovi iznosi su:

 

Izvor: http://www.stats.gov.cn/tjsj/ndsj/2016/indexeh.htm

Već napomenuta konstatacija da u Kini postoji razlika u regionalnom opterećenju zarada prezentovana je podacima iz izabranih šest regiona.

Ovaj sepratini prikaz najvećih ekonomskih regiona samo potkrepljuje konstatacije  o obračunu neto i bruto plata. Kao uslovni obračun je uzeta neto plata od 10,000 RMB juana. Napomena da je RMB juan medjunarodno kovnertibilni juan i pomoću njega se iskazuje sve transakcije.

Prosečna zarada u Kini je u ovom trentuku veoma indetična prosečnoj zaradi u Srbiji. Fenomen ‘’sarme’’ gde neko jede kupus a neko meso i ovde dolazi do punog izražaja. Na njihovom sajtu je dostupan podatak o raspodeli dohotka po kvintilima (autor se u prethodna tri nastavka bavio ovom problematikom) gde se može videti prvi nivo nejednakosti. Pošto medjunarodna statistička baza ‘’eurostat’’ ne obuhvata Kinu moramo se zadovoljiti raspodelom dohotka i nejednakosti po sistemu 20/20.

Kina ima izražen stepen nejednakosti mereno odnosom petog i prvog kvintila. Peti kvintil (20% bogatog stanovništva sa visokim dohocima prisvaja gotovo polovinu dohotka), dok 20% najsiromašnijih prisvaja samo 4,3% dohotka (svaka sličnost sa Srbijom je da se našalimo namerna).

Prosečan mesečni dohodak najsiromašnijeg sloja je oko 67 dolara (kao i u Srbiji) dok 20% sa vrha lestvice prisvajaju gotovo 10 puta više ili 700 dolara. Naravno da u ovoj analizi nedostaje analitika po decilima i bar 5 percentila kao u slučaju Srbije. Peti kvinitl u Srbiji prisvaja oko 1250 dolara prosečno što je obzirom na broj stanovnika Kine i visinu dohotka neuporediva veličina.

Nejednakost merena ‘’Gini’’ koeficijetnom:

Izvor: https://www.statista.com/statistics/250400/inequality-of-income-distribution-in-china-based-on-the-gini-index/

Podaci govore o padajućem trendu nejednakosti do 2015. da bi u 2016 došlo do rasta nejednakosti. Kina, imajuću vidu prethodne analize raspodele dohotka po kvinitilima se vraća na nivo nejednakosti iz 2009-2010 godine. Takodje posmatrajući dugoročne trendove, Kina će u pogledu nejednakosti merene Gini Koeficijentom oscilirati oko 0.5 njegove vrednosti. U sledećoj analizi će biti prezentirani podaci o potrošnji i njenim trendovima.

Potrošnja stanovništva:

Izvor: http://www.stats.gov.cn/tjsj/ndsj/2016/indexeh.htm

Podaci o potrošnji stanovništva u Kini (prosečne vrednosti) ne omogućavaju neki značajniji zaključak ako se ne uporede sa drugim državama. Obzirom da je već napomenuta Srbija, uporedjenje ovih podataka sa potrošnjom u Srbiji daje dobre osnove za relevantno zaključivanje. Uporedjivanje potrošnje u Sribji i Kini nije mnogo smisleno za donošenje relevantih zaključaka jer:

  • Potrošnja je stvar kultoroloških, nacionalnih i tradicionalnih navika;
  • Potrošnja je funckija dohodaka i sklonosti ka odredjenim oblicima;
  • Moguće je uporedjivati samo one namirnice koje čine zajednički sadržalac  opšte prihvaćene potrošnje (mleko, meso, jaja, povrće, voće i sl.)

Kina u odnosu na Srbiju ima veoma nizak standard potrošnje jer:

Potrošnja jaja u Srbiji per capita je 220 komada, u Kini samo 100;

Pirinač, osnov ishrane u Kini sa potrošnjom od preko 100 kg, u Srbiji je minorna potrošnja ove namirnice.

Potrošnja namirnica u Srbiji

  • Potrošnja mesa u Kini je daleko manja nego u Srbiji;
  • Potrošnja šećera u Kini je 10 puta manja nego u Srbiji;
  • Mlečni proizvodi su posebna stavka jer nema tradicije ni osnova za potrošnju ove narminrice u Kini (osim sireva)

Definitivno u Kini je još uvek veoma nizak nivo potrošnje globalno posmatrano. Kada se pogledaju ruralna područja taj odnos potrošnje daleko zaostaje za Srbijom. Što se potrošnje mesa tiče, nije za uporedjivanje jer preko 2/3 zaklane stoke u Srbiji je u domaćoj režiji u Kini je sasvim drugačija situacija. Kina više troši svinjskog mesa po stanovniku u odnosu na Srbiju. Govedina e po pitanju potrošnje u potpuno efemernom položaju u odnosu na Srbiju kao siromašnu zemlju.

Osnov ishrane Kineza je pirinač kao relativno oskudna namirnica namenjena siromašnim slojevima. U Kini je velika razlika potrošnje urbanog i ruralnog dela stanovništva.

u Juanima Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 4,402.40 4,747.30 5,221.20 2,877.90 2,768.10 3,085.60 9,895.90 11,219.30 12,230.90
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 9,653.70 10,887.40 11,894.00 5,965.60 6,604.40 7,220.90 17,628.10 19,650.50 21,446.20
Kvintil 3- Srednji odhoci 15,698.00 17,631.00 19,320.10 8,438.30 9,503.90 10,310.60 24,172.90 26,650.60 29,105.20
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 24,361.20 26,937.40 29,437.60 11,816.00 13,449.20 14,537.30 32,613.80 35,631.20 38,572.40
Kvintil 5- Visoki dohoci 47,456.60 50,968.00 54,543.50 21,323.70 23,947.40 26,013.90 57,762.10 61,615.00 65,082.20
U dolarima godišnje Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 677 730 803 443 426 475 1,522 1,726 1,882
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 1,485 1,675 1,830 918 1,016 1,111 2,712 3,023 3,299
Kvintil 3- Srednji odhoci 2,415 2,712 2,972 1,298 1,462 1,586 3,719 4,100 4,478
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 3,748 4,144 4,529 1,818 2,069 2,237 5,018 5,482 5,934
Kvintil 5- Visoki dohoci 7,301 7,841 8,391 3,281 3,684 4,002 8,886 9,479 10,013
 

 

U dolarima mesečno Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 56 61 67 37 35 40 127 144 157
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 124 140 152 76 85 93 226 252 275
Kvintil 3- Srednji odhoci 201 226 248 108 122 132 310 342 373
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 312 345 377 151 172 186 418 457 495
Kvintil 5- Visoki dohoci 608 653 699 273 307 334 741 790 834

 

Stanovništvo Urbani deo Ruralni deo Ukupno
Ukupno stanovništvo u 2015 godini 771.116.000 603.504.000 1.374.620.000
u Juanima Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 4.402,40 4.747,30 5.221,20 2.877,90 2.768,10 3.085,60 9.895,90 11.219,30 12.230,90
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 9.653,70 10.887,40 11.894,00 5.965,60 6.604,40 7.220,90 17.628,10 19.650,50 21.446,20
Kvintil 3- Srednji odhoci 15.698,00 17.631,00 19.320,10 8.438,30 9.503,90 10.310,60 24.172,90 26.650,60 29.105,20
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 24.361,20 26.937,40 29.437,60 11.816,00 13.449,20 14.537,30 32.613,80 35.631,20 38.572,40
Kvintil 5- Visoki dohoci 47.456,60 50.968,00 54.543,50 21.323,70 23.947,40 26.013,90 57.762,10 61.615,00 65.082,20
U dolarima godišnje Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 677 730 803 443 426 475 1.522 1.726 1.882
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 1.485 1.675 1.830 918 1.016 1.111 2.712 3.023 3.299
Kvintil 3- Srednji odhoci 2.415 2.712 2.972 1.298 1.462 1.586 3.719 4.100 4.478
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 3.748 4.144 4.529 1.818 2.069 2.237 5.018 5.482 5.934
Kvintil 5- Visoki dohoci 7.301 7.841 8.391 3.281 3.684 4.002 8.886 9.479 10.013
U dolarima mesečno Ukupno Ruralno stanovništvo Urbano stanovništvo
Raspoloživi dohodak za potrošnju 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2013 2014 2015
Kvintil 1-Niski dohoci 56 61 67 37 35 40 127 144 157
Kvintil 2- Srednje niski dohoci 124 140 152 76 85 93 226 252 275
Kvintil 3- Srednji odhoci 201 226 248 108 122 132 310 342 373
Kvintil 4-Srednje visoki dohoci 312 345 377 151 172 186 418 457 495
Kvintil 5- Visoki dohoci 608 653 699 273 307 334 741 790 834

 

Cene osnovnih namirnica kao i usluga opšte potrošnje u održavanju stana i drugih režijskih troškova dati su u sledećoj tabeli.

Podaci su dati na bazi medjunarodne statističke baze podataka o cenama i troškovima života  www.numbeo.com

Podaci su dati na bazi srednjih vrednosti cena u odabranim gradovima analiziranih zemalja sveta (204 zemlje) u ovom slučaju Srbije i Kine. Radi lakšeg praćenja kretanja cene su date u dinarima. Kursevi su prilagodjeni dnevnim oscilacijama prema glavnom svetskim valutama u ovom slučaju dolaru jer je RMB direktno vezan za dolar i dinar za Euro.

Zaključak:

Kina je po pitanju socijalne nedjednakosti duboko podeljeno društvo.

Preko 60% stanovništva ima u proseku dohodak manji od 250 dolara  na mesečnom nivou. U ruralnim područjima Kine gde živi oko 45% stanovništva nivo dohotka je manji od 130 dolara mesečno u proseku.

Standard potrošnje kvalitetnih namirnica (mesa, povrća, voća i mleka) u Kini je još uvek veoma nizak na globalnom nivou gde značajan doprinos daje ruralno stanovništvo.

Cene odabranih proizvoda i usluga u Srbiji i Kini u dinarima

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *