POLJOPRIVREDNI KOMBINAT BEOGRAD – VREDNOVANJE KOMPANIJE

Bura u javnosti oko PKB (Poljoprivredni kombinat Beograd) i pored toga što je od njegove prodaje prošlo nekoliko meseci se ne stišava. Naime,  značajan deo javnosti negoduje d aje ponuđena inicijalna cena od 104 miliona evra jako niska da je to biser poljoprivrede Srbije, da snabdeva hranom Beograd i okolinu, da je potcenjen nekoliko puta, da ga nije trebalo prodavati su bile teme u javnim glasilima danima. Da li je baš tako?. Da li vredi sada ponuditi relevatne činjenice kako struka definiše i da li to može dodatno uticati da se  još uvek aktuelne priče koriguju, veliko je pitanje. No, rizikujući da navučem odijum jednog dela javnosti upotrebiću svoje skromno znanje iz finansija i valuacije kompanija, analize bilansa da pokušam relativizujući aktuelna mišljnja. Koliko ću u tome uspeti veliko je pitanje.

Osnovne kapacitete PKB Korporacije čine:

  • PKB Korporacija zapošljava oko 2.000 radnika.
  • Proizvodnja PKB Korporacije čini glavnu sirovinsku bazu industrije mleka i mesa, stočne hrane, industijskog i drugog povrća, a predstavlja veoma značajnog proizvođača sirovine za mlinsko pekarsku industriju i industriju šećera i ulja u Srbiji.
  • PKB Korporacija se može smatrati genetskim centrom jer je i jedan od najznačajnijih proizvođača semena ratarskih kultura i priplodnih junica u Srbiji.
  • PKB Korporacija raspolaže sa 28.520 ha (popis 31.12.2015) zemljišta od čega je:

Pre anаlize i donošenja zaključaka treba javnosit staviti na uvid finanisjko tržišnu poziciju PKB prema podacima za 2017 godinu:

Stočarska proizvodnja – višegodišnji prosek

PKB poseduje 30.000 grla krupne stoke:

  • Muznih krava…………………………………..9.000  grla
  • Priplodni podmladak…………………….9.500  grla
  • Junad u tovu…………………………………….3.500 grla
  • Goveda (ukupno)………………………….22.000  grla
  • Svinja…………………………………………………6.000  kom.
  • Ovaca  ……………………………………………….2.000kom.

 

 

 

 

Proizvodnja:

Broj krava (holštajn rase) 9,000 grla
Godišnja proizvodnja 68 mil.litara
Prosečna dnevna isporuka 180,000 litara
Meko ekstra klase 100 %
Učešće u snabdevanju Beograda 53 %

Izvor:www.pkbkorporacija.rs

Biljna proizvodnja:

RJ Hortikultura proizvodnju povrća organizuje na osam hektara, od toga dva hektara u plastenicima a ostalo na otvorenom. U plastenicima se godišnje proizvede 150 tona paradajza, 140 tona krastavaca, 40 tona paprike šilje, 15 tona babure, 180.000 komada ljute papričice, 170.000 komada zelene salate…

Na otvorenim površinama proizvede se preko 150 tona povrća: kupus, krompir, karfiol, crni luk, brokoli, koren celera, bostan, dinja…

PKB INSHRA

PKB Inshra je fabrika stočne hrane kapaciteta 120. 000 tona krmnih smeša godišnje (potpunih, dopunskih i vitaminsko – mineralnih). PKB Inshra poseduje 53.000 tona skladišnog prostora.

Na farmi koka nosilja kapaciteta 30.000 komada. Godišnje se proizvede sedam miliona konzumnih jaja.

U okviru PKB Inshre posluje pogon za proizvodnju sojinog griza i sojine pogače. Kapaciteta jedna tona sirovog zrna na sat.

Imajući u vidu strukturu proizvodnje PKB, značajan deo biljne proizvodnje služi za ishranu stoke odnosno vrednost biljne proizvodnje je uključena u vrednost outputa stočarske proizvodnje. Zbog toga je jako bitno posmatrati ukupni prihod PKB u 2017 godini.

Osnovni pokazatelji poslovanja u 000 dinara

2017 2016
Poslovni prihod 3,994,441 4,708,342
Polsovni rashod 5,455,274 4,707,746
Poslovni rezultat -1,460,833 866

Izvor:apr.gov.rs/finansijski pokazatelji

 

 

 

Biljna proizvodnja u 2017 godini:

Kultura Obim proizvodnje
Ukupno tona Vred.proizv.
1. Pšenica 28,000 588,000,000
2. Ječam 7,000 102,340,000
3. Kukuruz semenski 3,500 770,000,000
4. Kukuruz merkantilni 25,000 362,500,000
5. Šećerna repa 70,000 315,000,000
6. Soja 7,000 252,000,000
7. Suncokret merkantilni 1,000 34,000,000
8. Suncokret semenski 300 80,100,000
9. Lucerka – seno 20,000 320,000,000
10. Kukuruz silažni 100,000 400,000,000
11. Grašak konzumni 1,800 255,600,000
12. Uljana repica 3,000 102,000,000
13. Kukuruz šećerac 1,500 180,000,000
3,761,540,000

Izvor:sajt PKB korporacija, za cene sajt www.stips.minpolj.rs/bilten

Struktura poljoprivrednih površina:

PKB Korporacija raspolaže sa 28.520 ha (popis 31.12.2015) zemljišta od čega je:

  • zemljište u državnoj svojini – 5.050 ha (popis 31.12.2015)
  • zemljište u svojini društva – 23.470 ha (popis 31.12.2015)
  • U ratarstvu 20.500 ha obradivih površina.

Kompaniju nije moguće proceniti na bazi prinosne metode jer beleži gubitak u poslovanju.

Procenu vrednosti kompanije je moguće uraditi primenom tzv.imovinskog pristupa, odnosno proceniti vrednost poljoprivrednog zemljišta, objekta i opreme primenom tzv. ’’supstancijalne metode’’

Vrednovanje imovine u bilansu stanja PKB Korporacije

Imovina:

Stalna imovina 58,689,550 61,471,948
Nekretnine, postr.  i oprema 56,039,411 58,583,312
Zemljište 49,135,836 51,397,702
Građevisnki objekti 5,543,428 5,656,064
Postorjenja i oprema 1,320,654 1,491,284
Investicione nekretnine 27,610 30,253
Osnovno stado 1,084,939 1,216,581

Kapital:

2017 2016
KAPITAL 48,824,443 52,479,539
OSNOVNI KAPITAL 36,839,914 36,839,914
Akcijski kapital 10,247,974 10,061,335
Emisiona premija 37,004 37,004
Ostali osnovni kapital 26,554,936 26,554,912
REVALORIZACIONE REZERVE PO OSNOVU REVALORIZACIJE NEMATERIJALNE IMOVINE, NEKRETNINA, POSTROJENjA I OPREME 14,401,030 15,952,048
NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU HARTIJA OD VREDNOSTI 61,078 61,078
NERASPOREĐENI DOBITAK 3,120 992,907
Neraspoređeni dobitak ranijih godina 3,120 992,907
GUBITAK 2,358,543 1,244,252
Gubitak ranijih godina 251,345 0
Gubitak tekuće godine 2,107,198 1,244,252

Izvor:isto,

Kapital kompanije čine osnovni kapital i neraspoređena dobit odnosno gubita. Pažnju međutim privlači stavka ’’Ostali osnovni kapital’’ na kontu 309-Ostali osnovni kapital koga prema Pravilniku o kontnom okviru čine:

 

Bez bližeg određenja ovih konta u samoj kompaniji nije moguće jasno utvrditi njegovu namenu. Druga stavka su revalorizacione rezerve u iznosu od 14,4 milijarde dinara ili oko 115 miliona eura. Imovinska vrednost kompanije na bazi procene vrednosi kapitala (imovina minus obaveze je urađena na iznos koji je predstavljao donju granicu određenja vrednosi i sa stanovišta struke i nauke o valorizaciji kompanije posao je urađen profesionalno, jer:

Najvredniji resurs je zemljište i njegova cena u zemljama Evropske unije prema podacima Eurostata prikazana je u narednoj tabeli.

Cene poljoprivrednog zemljišta su varijabilna kategorija i zavisna od mnogo faktora među kojima su:

ü  Lokacija;

ü  Kvalitet zemljišta odnosno njegova prinosna snaga,

ü  Cena poljoprivrednih kultura;

ü  Bruto dodate vrednosti ostvarenog prinosa;

ü  Subvencija države;

ü  Raspoloživosti odnosno geografskih karakteristika.

Cene poljoprivrednog zemljišta u zemljama Evropske Unije u Eur:

Država 2011 2012 2013 2014
Bugarska 2,113 2,841 3,175 3,619
Češka c 2,723 2,764 3,202
Danska 17,968 17,984 17,510 16,891
Irska 25,926 25,903
Grčka 16,857 16,391 15,229 14,538
Španija 11,866 11,573 11,469 12,192
Francuska 5,390 5,440 5,770 5,940
HRVATSKA 3,222 3,744
LATVIJA 1,165 2,182 2,427 2,552
LIETUVA 1,212 1,527 2,009 2,330
LUXEMBOURG 23,648 24,230 26,621 27,438
Mađarska 2,088 2,380 2,559 2,865
MALTA 130,000 130,000 130,000 130,000
Holandija 50,801 52,716 54,134 56,944
Poljska 4,855 6,080 6,275 7,723
Rumunija 1,366 1,666 1,653 2,423
SLOVENIJA 15,545 16,009
Slovačka 8,500 3,300 4,400 5,300
Finska 7,805 7,319 7,707 8,090
Švedska 6,811 7,043 6,797 7,408
Velika Britanija 18,531 21,624 23,100 26,410

 

Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/…Agricultural+Land+Prices…Europe..

Za preciznu metodologiju utvrđivanja cene zemljišta teorijski i naučno-stručni pristup pogledati rad: František STŘELEČEK, Jana LOSOSOVÁ, Radek ZDENĚK: The relations between the rent and price of agricultural land in the EU countries, Agric. Econ. – Czech, 56, 2010 (12): 558–568, Department Accounting and Finances, Faculty of Economics, University of South Bohemia, České Budějovice, Czech Republic.

Raspoloživost poljoprivrednog zemljišta i konkurentnost poljoprivredne proizvdnje pojedinih zemalja  i svi drugi preduslovi izvoznih performansi zemlje generišu tražnju i cene poljoprivrednog zemljišta.

Poljorpivredni kombinat Beograd je izdvajanjem ključnih rerpdukcionih lanaca i prerađivača (PKB Imlek, IMES i Frikom) praktipno samo sirovinska baza prerađivačima. Prodaja profitabilnih kompanija koje su i dalje ključni brendovi na tržištu je značajno smanjila vrednost kompanije. Zavisnost poljoprivredne proizvodnje od klimatksih uslova u situaciji kada se jako mali deo površina navodnjava značajno povećava proizvodni a samim tim i finansijski rizik poslovanja.

U sledećoj tabei je data vrednost proizvodnje žitarica u eurima po toni po zemljama. Najeveću vrednost po toni imaju zemlje sa najvećim prinosima. Nije slučajno da je cena zemlje najviše u onim zemljama EU koje ovde imaju i najveće prinose po jedinici. (Holandija, Irska, Norveška is l.)

GEO/TIME 2015 2016 2017
Bulgaria 148.8 141.1 :
Czechia 154.1 139.1 :
Denmark 156.2 129.3 :
Germany 155.3 136.8 :
Estonia 143.0 127.9 :
Ireland 145.0 131.9 :
Spain 182.1 160.5 :
France 156.3 145.2 :
Croatia 113.5 113.0 :
Latvia 141.8 138.6 :
Lithuania 154.4 133.0 :
Luxembourg 151.7 131.4 :
Hungary 147.7 134.9 :
Netherlands 210.5 207.4 :
Austria 147.1 126.3 :
Poland 139.7 129.0 :
Portugal 131.4 122.1 :
Slovenia 146.5 136.2 :
Finland 141.0 132.0 :
Sweden 128.6 133.9 :
United Kingdom 168.1 137.9 :
Iceland 309.4 283.3 :
Norway 292.5 289.9 296.4
Switzerland 371.6 368.4 :

Izvor:Eurostat.eu.

 

Da li je cana PKB potcenjena ili ne, moguće je objasniti kroz uporedni prikaz bilansnih pozicija i  procene vrednosti kapitala IM Matijević, koji ima zatvoren reprodukcioni lanac, svoju ratarsku proizvodnju koristi u ishrani stoke, koju potom pretvara u gotovo prozvode (meso i prerađevine)

Površina…………..28500 h

2017 2016
Poslovni prihodi 17,321,906 16,737,422
Poslovni rashodi 15,788,741 14,545,039
Poslovna dobit 1,533,165 2,192,383
Stalna imovina 16,762,659 15,965,193
Zemljište 4,028,676 3,460,392
Objekti 4,986,028 4,494,537
Oprema 2,781,761 2,908,450
Biloška imovina 347,746 303,832
Kapital 21,712,733 20,737,885

 

Vrednovanje kompanije IM Matijević (konsolidovani bilansi)

Vrednost kompanije IM Matijević primenom modela procena i parametara Aswatha Damodarana je oko 370 miliona eura. Prema tome, uvažavajući sve parametre mišljenje je da kompanija PKB nije potcenjena ni kod osnovne odnosno bazične vrednosti ponuđene na tender.

 

 

2 komentara

  1. Odijum prema ovom Vašem tekstu se zasniva, ne na samoj argumentaciji, već o dve pretpostavke koje uzimate kao tačne, a naše iskustvo pokazuje upravo suprotno.
    Prvo, uzimate podatke PKB-a za 2016. i 2017. godinu kao relevantne za procenu, uprkos tvrdnji bivšeg gradonačelnika Beograda da se od 2013. godine, nakon smena tada uslovno rečeno uspešnog rukovodstva PKB-a, uništava isti radi već planirane privatizacije. Sve naše firme pre privatizacije koje su imale vredno zemljište, prethodno su temeljno opljačkane na razne načine (privatizacija Sever iz Subotice je ilustrativan gde je izmišljen dug od preko 10 miliona evra). Inače kako objasniti smenu uspešnog rukovodstva PKB-a tada i istovremeno pad čiste dobiti.

    Drugo, prilikom poređenja PKB-a sa IM, takođe uzimate da su podaci o poslovnim rashodima tačni. Naše iskustvo govori da većina off shore firmi naših velikih privrednika ali i nekih stranih kompanija veštački povećavaju rashode kako bi platili manji porez ili čak prikazali gubitak. Ovo naravno ne znači da podaci nisu tačni, samo ih treba uzeti sa velikom dozom sumnje, kao i vaš zaključak na kraju teksta.

  2. Poštovani,

    Mislim da niste razumeli model procene PKB ili se možda varam. Ako gresim izvinite. Namerno nisam hteo da procenjujem PKB po bilo kom metodu osim onog baznog po vrednosti imovine jer kompanija nema dobit i zato je nemoguće koristiti druge modele. U prilog tome ide i cena poljoprivrednog zemljišta u EU. Nisam hteo da se baziram na politici a površine zemljišta su valjda tačne, tako je u katastru i na službenom sajtu kompanije.

Оставите одговор на dragovan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *