SRBIJA U ZAMCI DEFICITA ’’BLIZANACA’’

Pojam deficita ’’blizanaca’’ se vezuje za istovremeno postojanje deficita tekućeg računa platnog bilansa i budžetskog deficita. Srbija na žalost već godinama ima probleme dvojnih deficita čija je osnovna karakteristika da u značajnoj meri smanjuju potencijal održivog privrednog razvoja. O pojmu dvojnih deficita (kako se drugačije nazivaju-sinonim za isti pojam) se može naći detaljna pojašnjenja u gotovo svakom kvalitetnijem udžbeniku makroekonomije. Osnovna karakterisitka dejstva ovih deficita se ogleda u sledećem: rast budžetksog deficita podrazumeva  korišćenje različitih metoda za njegovo finansiranje. Glavni zaključak se izvodi iz tzv. ’’teoreme budžetskog ograničenja’’. Kako bi ispitali teorijski odnos između državnih budžetskih deficita i deficita tekućeg računa u platnom bilansu otvorene privrede, počećemo poznatim nacionalnim obračunskim identitetom:

C + I + G + (X-M) – R = C + SD + T (1),

gde:

C = izdaci privatne potrošnje

I = domaća privatna ulaganja

G = državni izdaci

X = izvoz

M = uvoz

R = neto transferi inostranstvu

SD = privatna domaća štednja

T = državni poreski prihodi

Preraspoređujući identitet (1), kako bi se podvukao odnos između budžetskih deficita i deficita tekućeg računa, dobijamo:

(G-T) = (SD-I) + (M+R-X) (2)

Odnos (2) nalaže da državni budžetski deficit, ili izdaci manje porezi (G-T), mora da bude jednak ili da se finansira viškom domaće štednje iznad domaćeg ulaganja (SD-I), plus deficit tekućeg računa (M+R-X). Deficit tekućeg računa jednak je nacionalnim izdacima za stranu robu i usluge ili uvoz (M), plus neto transferi (R), manje strani izdaci na nacionalnu robu i usluge ili izvoz (X). Ovaj deficit tekućeg računa mora se finansirati jednakim neto prilivom stranog kapitala ili neto stranom štednjom (SF). Stoga možemo ponovo napisati odnos (2)

kao:

(G-T) = (SD-I) + SF (3)

Iz odnosa (3) možemo videti da se egzogeni rast budžetskog deficita (G-T) može finansirati jedino povećavanjem neto domaće štednje (SD-I), i/ili neto strane štednje (SF). Terminologijom finansijskih tokova, možemo ponovo napisati odnos (3) kao:

(G-T) + I = SD + SF (4)

Po ovome, radi postizanja ravnoteže, zbir budžetskog deficita i domaćih ulaganja, koji predstavlja ukupnu domaću potražnju ili korišćenje štednje (D), mora da bude jednak zbiru bruto domaće štednje i neto strane štednje, koji predstavljaju ukupne izvore ili ponudu štednje (S) privredi. Kako bi se pratio uzročni ekonomski lanac od budžetskog deficita do deficita tekućeg računa za otvorenu privredu pod sistemom fleksibilnog deviznog kursa, prilagodjava se  odnos (3) u funkcionalnoj formi i zamenjujemo
neto stranu štednju (SF) njenim deficitom tekućeg računa ili neto uvozno-bilansnim pandanom (NM):

(G-T) = SD(r) – I(r) + NM(e), SDr>0, Ir<0, and NMe>0

gde je postulirano da je realna domaća štednja (SD) neposredno povezana sa realnom kamatnom stopom (r), realno domaće ulaganje (I) je u obrnutom odnosu sa realnom kamatnom stopom (r), a neto uvoz (NM) je u obrnutom odnosu sa realnim deviznim kursom (e), definisanim kao deviznom cenom jedinice domaće valute, podešenom prema diferencijalnoj stopi inflacije u domaćoj i stranim zemljama (tako da povećanje realnog deviznog kursa predstavlja realno povećanje vrednosti domaće valute). Stoga se egzogeni rast budžetskog deficita može finansirati samo povećanjem domaće štednje, smanjenjem domaćih ulaganja (a obe su funkcije realne kamatne stope), i/ili povećanjem nacionalnog neto trgovinskog deficita ili priliva neto strane štednje (koja je funkcija realnog deviznog kursa).

Prikaz osnovnih ekonomskih kretanja Srbije

Izvor: NBS/statistika/

Srbija je od 2011 do sredine ove godine ušla u izrazitu neravnotežu kako budžetskog tako i tekućeg  dela platnog bilansa.
Rast budžetskog deficita, rast deficita tekućeg računa, rast  zaduženja kod domaćih banaka i rast zaduženja po osnovu emitovanih obveznica su dostigli alarmantne razmere. Efektivni devizni kurs je duboko apresiran  što ukazuje na vezu budžetskog i platnog deficita.

Efekat budžetskog deficita na kamatne stope, devizni kurs i tekući račun
Sada ćemo ispitati dinamičke kratkoročne efekte egzogenog povećanja budžetskog deficita na kamatne stope, devizni kurs i tekući račun u otvorenoj privredi, koja radi pod sistemom fleksibilnog deviznog kursa. Egzogeni rast budžetskog deficita je
rast koji neposredno ne utiče ni na privatnu domaću štednju i ulaganja, ni na tekući račun. Na grafikonu, D predstavlja početnu ukupnu domaću tražnju ili korišćenja raspoloživih fondova (štednje), dok se S odnosi na početnu ukupnu kratkoročnu ponudu ili izvore raspoloživih fondova ili štednje, kao u odnosu (4) (gore). Dakle, S predstavlja zbir bruto privatne domaće štednje plus neto stranu štednju, koje ulaze u privredu za dati deficit tekućeg računa. Privreda je u početnoj ravnoteži na tački E, sa realnom kamatnom stopom r i kvantitetom traženih i ponuđenih fondova F.

Izvor: Dominik Salvatore, Strukturne neravnoteže i dvojni deficiti, Megatrend Revija 6/2009

Povećanje budžetskog deficita pomera D na D’. Kod nepromenjene kamatne stope r sada se javlja prekomerna potražnja za sredstvima. To dovodi do povećanja realne kamatne stope na r’, gde je kvantitet tražnje za raspoloživim fondovima jednak
kvantitetu ponuđenom na višem nivou F’ (ravnotežna tačka E’). Ove zakonomernosti kretanja na finansijskom i realnom tržištu na privredni rast Srbije (zemlja je daleko ispod prihvatljivog nivoa privredne ravnoteže, zaposlenosti i postojanja sopstvenog neto obrtnog fonda) se ispoljavaju  na sledeći način:

  • Država kroz rast budžetskog deficita istiskuje privredu sa finansijskog tržišta;
  • Odlaže se prilagođavnje deviznog  kursa i time nanosi šteta tekućem platnom bilansu;
  • Neravnoteža platnog bilansa uzrokuje  dalje zaduživanje zemlje u cilju finansiranja deficita;
  • Veći obim zaduženosti uslovljava  rast  deficita budžeta, rast kamata  i rast obaveza za njegovim servisiranjem u budućnosti.

 

Osnovni zaključak je da se bez plantobilansnih i budžetskih prilagodjavanja ne može ostvariti nikakav privrendi rast. (Srbija ima tu nepovoljnost jer za finansiranje svog deficita tekućeg računa mora da dodatno plaća i kamata, za razliiku od privredno razvijenijih zemalja de se deficit tekućeg računa servisira beskamantno kroz priliv stranog kapitala).

 

10 komentara

  1. Naravno a jasno je i da Srbiji za uvodjenje antikriznih mera nije potreban Krstic,Stros Kan ,rekonstrukcija i sta je vec sve bilo pratece. Ne treba joj ni Fratini da bi preorganizovala administraciju od 700.000 dusa.To je marketing i sto bi se reklo preigravanje ili visak nepotrebnog znananja.
    Problem za sve je kako da se izbegne mudra konstatacija koju je izrekao Mao Ce u veci polozaja straznjice kod okretanja ?!
    Dakle mora da se smanji standard ali mora i paralelno da se otvara mogucnost zaposljavanja (samozaposljavanja).
    Bez toga nema efekta bez obzira na deficit jer ce on tako biti jednostrano resen ali kratkorocno.
    Ne moze se zbog deficita izbegavati donosenje mera koje podsticu prvredni rast a to je neminovno kod rasterecenja privrede.
    Preduslov pokretanja privrednog ciklusa i trenutna kocnica je bankarski sistem tj. privredno zaduzenje. Da bi se pokrenuo sistem neophodan je zakon o bankrotstvu.Neohodan je iz vise razloga i sustinski neminovan. Sto pre to bolje jer da je vec bio donet najavljene mere imale bi daleko bolji efekat.
    Ako se taj problem ne resi do nove godine onda je za Srbiju bilo bolje da je bankrotirala sto bi verujem kod celnika MMF podiglo kosu na glavi.
    I bankrot je za ljude pa ako se na ustrb drustva izbegava bankrot drzave onda je neminovno da se kroz bankrot privrednih i fizickih lica dovede drustvo u balans.
    U suprotnom nerazumna je mera spasavanje drzave od bankrota.

    Jsko je vazan i podatak o starosnoj strukturi 700.000 dusa u administraciji jer cini mi se da tu moze da se odigra mudro apropo zakona o radu i reforme penzionog sistema. Podizanje starosne granice za odlazak u penziju nije najbolje resenje za Srbiju apropo kometentnosti i drustvenog starosnog disbalansa. Ostavljati nekompetentne i nezainteresovane zaposlene na ustrb mladosti ,znanja i ambicije je glupo da ne moze biti gluplje . Problem sa brojem penzionera treba resavati na drugi nacin a tu mogucnost treba da predvidi zakon o radu.

  2. Мислим да сте превише стручно објаснили проблем, ја ћу
    овде укратко и српскије речено:

    Дефицит јавних финансија је узрок недовољног степена упош-
    љености домаће привреде, што је опет директна последица не-
    заитересованости за извоз, због курса динара, који је пре-
    цењен барем за 1/3. Земља са високим дефицитом је ризична за пласмане па самим тим је и камата виша, посебно код нас због претерано рестриктивне политике НБС. Ако додамо томе и одсуство контроле доходака, јер готово 700.000 људи прима плату од буџета, јасно је да смо ми у Србији одвезали па замрсили монетарна сидра, па је питање времена када ће брод да потоне.

    Пут којим треба ићи јесте:

    1. реални курс валуте,
    2. учешће извоза у бдп 70%, ако желимо раст
    3. смањивање броја запослених у сектору опште државе +нбс
    за најмање 20% у року од 24 месеца,
    4. свођење белибор-а на 3-4% те камате на динаре до 8%
    5. и јерес војним набавкама до привредног раста.

    Праваца има много, али ово су они који по мени темељни да
    биСрбија брзо пошла напред

    • Izvoz cega ?! Kako da Belibor bude manji od cene ino zaduzivanja? Nije visina kamate osnovni reper vec visina privrednog rasta. Privredni rast 3% a kamata 8 % gde to ima u kom biznisu ..I jos srpskije kazu da je privredni rast onemogucen visinom kamate ?!
      Sta znaci realni kurs valute u plivajucem modelu zaduzene drzave bez privrednih aktivnosti ?!

      Nikada nije previse strucno a uvek moze jednostavnije i srpskije ali rezultat je onda opste poznat..

  3. Jos da dodam ,posto vidim da mediji to ne poimaju, da ove vladine mere nemaju nikakvo dejstvo ako budzet za 2014 ne bude manji od usvojenog budzeta za 2013 pre rebalansa ?!

    Ili se to svima podrazumeva ili niko ne shvata da samo tako imaju legitimnost i sustinsko dejstvo.U prvom trenutku cekao sam da neko to javno pomene ali kako danima to niko da izusti onda reko …da ne bude da nisam kazao !!?

    To valjda nije sporno jer nemoguce je pod ovim okolnostima ici na razvojni budzet ?? Ili ti srpskije ,ne moze i jare i pare.

  4. Nije tacan naslov, nije nikada bila cela Srbija u raljama dva deficita, pa nije ni danas. Mnogima svih ovih godina nista ne fali i ne bi im falilo ni da postoje deficitne sestorke. Zna se ko uvek izvuce deblji kraj.

    • Mile u ekonomiji posroji pojava zvana „Socijalna skleroza“, a opisuje se da je to slucaj da kad jedna siroka ili mocna grupa izvlaci profit iz drzxave bez obzira u kakvom je stanju drzava i dali propada. U Srbiji se to najlakse uoci ako pogledas ko danas zivi bolje nego pre 20 godina. Videces da su to politicari, bivsi direktori i partijski radnici danas kapitalisti i popovi. Oni su i glavna kocnica promena jer ovakav sistem njima odgovara, izvlace profit.

      Ja se lepo ponudio da prevedem predavanja o instintucionalnoj ekonomiji koja zadnjih godina dobija najveci broj nobelovih nagrada, samo Zdravkovic to proglasio za ideologiju.

      • Ne znam Misho kako se danas ti predmeti zovu. U moje vreme, davnih dana, na cetvrtoj godini Ekonomskog fakulteta je bio, po misljenju studenata, najtezi predmet – Uporedni privredni sistemi. Iako se nisam nikada pretrzao od ucenja, na tom sam ispitu briljirao, verovatno sto mi je legao predmet, a moji stavovi se pogodili sa misljenjem profesora. U to vreme je socijalizam i dalje bio jak, Berlinski zid jos nije bio srusen, tako da je taj predmet lepo sublimirao razlike u koncepcijama i rezultate. Hocu da kazem, teorija je davno sve objasnila, e sad, sto to pojedinci, pa i citave interesne grupe ne zele da prihvate, sto zbog licnog intersa, sto zbog ideoloskih predrasuda, to je vec sasvim druga prica.

  5. Miso, to je ideologija cista kao suza,ja sam garant toga.

    Da nije ne bi glavna tema svih svetskih foruma bila odrziva ekonomija. Sto bi rekao onaj MZ-ov pjevac „zelje su vece od mogucnosti“.
    A Nobelove nagrade su posebno zanimljivo stivo,toliko zanimljivo da je postenog coveka sramota da je primi.

  6. Miso analiza drustvenih kretanja i njihov uticaj na drzavu ( koju, Kongo) je ideologija u najavi sa takvim naslovom.

    Kad bude tema „Analiza drzava i njihov uticaj na drustvena kretanja“ onda mozemo reci da je u pitanju nesto egzaktno.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *