Javni dug Srbije raste po 186 evra u svakoj sekundi

U novembru je javni dug Srbije dostigao iznos od 17.561,5 miliona evra i povećan je za 968,9 miliona evra u odnosu na oktobar. Nova vlada Srbije formirana je krajem jula. U avgustu je javni dug smanjen za 0,3 miliona evra da bi u septembru bio povećan za 383, u oktobru za 740 a u novembru za 969 miliona evra. Sasvim u skladu sa slikom na naslovnoj strani portala, kada Mirko povede Topaloviće na žandarme.

Javni dug je povećan za 2.092 miliona evra pa je u trajanju nove vlade u 130 dana povećavan u proseku 16,1 milion evra dnevno, što je po 186 evra u svakoj sekundi!

Rast javnog duga nema nikakve veze sa redovnim isplatama penzija, niti sa haosom u javnim finansijama koji je zatekao novi ministar finansija i ekonomije. Deficit javnih finansija (republički) iznosio je 50 milijardi dinara, što je više nego 4 puta manje od povećanja javnog duga. Pri tome je do rasta deficita najmanje došlo usled isplata penzija i plata u javnom sektoru, a najviše usled diskrecione potrošnje, poput subvencija, korišćenja robe i usluga…

Javni dug u novembru je vredeo kao 44 miliona tona krompira (6,2 tone po stanovniku), 11,7 milijardi pljeskavica (1.653 po stanovniku), 6 milijardi kilograma prasetine (preko 800 kila po stanovniku), 70 miliona tona kukuruza, 63 miliona tona pšenice, 25 miliona kvadratnih metara stambenog prostora (po 3,5 kvadrata po stanoviku), 15 miliona tona suncokretovog ulja, 1.756 hiljada subvencionisanih radnih mesta po 10.000 subvenciji po mestu, 1.170 hiljada novih Fijata ili kao 8.781 kilometara autoputa prosečne cene od 2 miliona evra po kilometru.

U novembru je ista vrednost povećanja javnog duga mogla da se potroši za subvencionisanje 96.890 radnih mesta, za izgradnju 1,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora ili za izgradnju 484 kilometara autoputa.

Za kamatu je u novembru plaćeno samo 22,5 miliona evra što je najmanji iznos od maja 2012.

Javni dug je po kursu od 112,6 dinara za evro vredeo 1.978 milijardi dinara i učestvovao je sa tačno 60% u procenjenom BDP-u za 2012. godinu, dok je njegov udeo bio 56,9% na kraju oktobra i 55,3% kada je vlada formirana. Da je kurs evra prema dinaru isti kao na kraju jula udeo javnog duga u BDP-u bio bi danas 62,7%.

Od 968,9 miliona evra porasta javnog duga povećanje spoljnog duga iznosilo je 647,4 miliona evra, garantovanog duga 172,9 a unutrašnjeg duga 148,6 miliona evra.

2 komentara

  1. “ Pri tome je do rasta deficita najmanje došlo usled isplata penzija i plata u javnom sektoru, a najviše usled diskrecione potrošnje, poput subvencija, korišćenja robe i usluga…“
    Nije sija, nego vrat. Ko najvise dobija subvencija, na koga se trose robe i usluge? Nije valjda da to dobijaju poreski obveznici, koji pune budzet? Sve to, manje-vise, ostaje u krugu familije… A, kako vidimo, bilo je i za povecanje plata iste te familije… Nista od toga do nas sirotinje nije doslo, ni mrvice…

  2. Pusti to Mile …ti samo pare pa pare..I sta, i ti bi da se obogatis na drzavnoj grbaci.. Pare ljude kvare ,sta ce ti to..Mnogo bre kukas ,oces da iskukas neku nevolju..

Оставите одговор на Mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *