0 Мирослав Здравковић

Moderni kolonijalizam: rang zemalja prema neto poziciji u tokovima stranih direktnih investicija

Najveći deo tokova SDI predstavljaju kupovine i pripajanja kompanija unutar razvijenih zemalja, kao i širenje poslovanja iz jedne u drugu razvijenu zemlju. U ukupnom odlivu razvijene zemlje učestvovale su u 2012. godini sa 79%, a u ukupnom prilivu sa 62%. Ipak, globalizacija je uticala da zemlje u razvoju povećaju svoj udeo u svetskom odlivu investicija sa 6,9% u 1990, na …

Pročitajte Još »

Ukupne investicije i strane direktne investicije

Udeo priliva SDI u ukupnim kapitalnim ulaganjima U 2012. godini ukupna vrednost priliva stranih direktnih investicija iznosila je 1.350,9 milijardi dolara, i bila je za jednu petinu manja nego u 2011. godini. Rekordna godišnja vrednost SDI evidentirana je pred krizu u 2007. godini kada je iznosila 2.002,7 milijardi dolara. Osnovna zabluda koja nastaje u pogledu tokova stranih direktnih investicija i …

Pročitajte Još »

BJR poređenja: Investicije po delatnostima, po stanovniku i po zaposlenom

Bez želje da delim BiH, izlazak saopštenja Federacija BiH o ostvarenim investicijama u 2012. godini motivisao me je da prikupim podatke i iz drugih država/teritorija. Za 2012. godinu su još dostupni podaci za Republiku Srpsku i Crnu Goru, dok su za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju dostupni za 2011. godinu. Podaci o investicijama u BiH za 2011 godinu nisu dati …

Pročitajte Još »

Bilansi hrane u Srbiji: FAO statistike za 2009.

U tabeli su podaci FAO koje sam dopunio obračunom procentualnih udela u domaćim potrebama proizvodnje, izvoza, uvoza i promene zaliha. Dodao sam i sumarnu tabelu po grupama prehrambenih proizvoda na dnu kao dodatnu tabelu, a rangirano prema procentu zadovoljenja domaćih potreba. Podaci su u hiljadama metričkih tona. Nije nikakvo čudo da najviše zavisimo od proizvoda koji ne uspevaju na našem …

Pročitajte Još »

Laička razmišljanja

Objavljeno 6.4.2013. Zadnjih dana većinu nas su zbivanja oko Kosova dovela u stanje kolektivne nacionalne euforije, u iščekivanju razrešenja koje će nas kad se dese, verovatno ostaviti da se osećamo kao probušeni balon. Koliko god  pokušavali da dignemo ruke od tema Kosova i politika, vraćamo se sami sebi, svojim bićima a od sebe je nemoguće pobeći, ma  kakav god bio …

Pročitajte Još »

Svetski turizam: neki pokazatelji i rangiranja

Priloženi podaci u tabeli su sa portala STO i UNCTAD-a trademap. Crvenom bojom su označeni podaci koji nisu iz 2012 godine. Tako smo, na primer, ostavili podatke za Siriju iz 2010. godine, koliko da ukaže na veličinu štete od građanskih sukoba u toj zemlji.  Podaci o broju stanovnika su iz baze podataka CIA-e World Factbook, a bili su nam potrebni …

Pročitajte Još »

Kina: Broj zaposlenih i prosečne zarade u 2011. godini

Prema podacima iz statističkog godišnjaka Kine, prosečna zarada u urbanim jedinicama bila je 41.799 juana u 2011. godini. Kada se ovaj podatak podeli na 12 meseci i sa prosečnim godišnjim kursom juana prema evru (9 juana za evro) dolazimo do prosečne mesečne zarade od 387 evra. Ona je povećana za 14,4% u juanima, i za 14% u evrima u odnosu …

Pročitajte Još »

Koliko bi bilo Srba u Hrvatskoj da nije bilo Jugoslavije?

Obračuni koji su priloženi polaze od pretpostavke da nikada nije formirana Jugoslavija a da su Hrvati i Srbi u Hrvatskoj ostali pod vlašću Austrije ili Mađarske nakon Prvog svetskog rata. Zamislimo, dakle, da je kralj Aleksandar Karađorđević bio manji megaloman i da je pobedu u Prvom svetskom ratu iskoristio za širenje Srbije pripajanjem Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Previše su …

Pročitajte Još »

Moja majka

Uvodni tekst za knjigu „Ekonomska politika moje majke“ Moja majka Ljiljana, rođena Ristić, rodila se u oktobru 1945. godine, devet meseci nakon teške rovovske borbe dede sa babom pod Jorgan planinom. Treća od petoro dece, veći deo života provela je kao najstarija, jer baka prvo nije mogla da prehrani, kada je Drugi svetski rat počeo, a drugo je poginulo na …

Pročitajte Još »

Najava šestologije Ekonomska politika moje prababe, babe, majke, žene, ćerke i unuke

Ova poslednja spada u optimističko dugoročno planiranje, ali će se zapravo odnositi na pisanje futurističkih tekstova sada o ekonomiji za 20 ili 30 godina. Elem, „Ekonomska politika moje babe“ je spremna za objavljivanje, ostaje još da nađem izdavača i da vidim koliko će me koštati štampanje 300 do 500 primeraka. Sadrži tekstove koji su na sajtu makroekonomija.org, neke probrane, sa …

Pročitajte Još »

„Reforme“ i Reforme

Ukoliko bi smo želeli da u Srbiji dođe do ekonomskog oporavka, u skladu sa komparativnim prednostima, ekonomske politike bi trebalo da budu koncipirane upravo suprotno od načina na koji se one donose i sprovode. Navešću dva primera kako se one predlažu, i alternativa kako bi one mogle da budu učinjene, a zatim ću nabrojati nekoliko reformi za koje smatram da …

Pročitajte Još »

Struktura ishrane u izabranim zemljama, dnevni unos kalorija

Priloženi podaci se odnose na ishranu u 2009. godini. Srpski podaci uključuju i ishranu na KiM što može da utiče na ukupne rezultate, ali ne u značajnoj meri. Sa prosečnim unosom 2.823 kalorije dnevno prosečan stanovnik Srbije unosi baš prosečnu svetski obračunatu količinu hranljivih sastojaka. Tik uz njega je građanin Crne Gore (2.887 kalorija), pa Makedonije (2.957), BiH (3.070), Hrvatske …

Pročitajte Još »

Ko šta i koliko jede i pije? Podaci za odabrane zemlje

Priloženi podaci su iz baza podataka FAOstat i odnose se na 2009. godinu. Radi se o konzumiranim količinama, a energetska vrednost konzumirane hrane i pića biće priložena u drugom postu. FAO, kao međunarodna organizacija, poštuje suverenitet Srbije nad Kosovom i Metohijom, tako da su za Srbiju dati ukupni podaci. Kako piće koje se konzumira vuče za sobom i hranu koja …

Pročitajte Još »

Vrednost poljoprivredne proizvodnje u Istočnoj Evropi u 2011 godini

Priloženi podaci su iz baze podataka FAOstat i odnose se na 201.1 godinu, u stalnim cenama iz 2004-2006 godine. Radi se o bruto proizvodnji, bez odbitka materijalnih inputa u dobijenoj proizvodnji. Iz regiona Istočne Evrope sam isključio tri minijaturne baltičke zemlje (Estonija, Letonija i Litvanija), a uključio sam, uz Tursku, Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu. Prema ovim podacima veću vrednost poljoprivredne …

Pročitajte Još »

Izvoz 19 zemalja Istočne Evrope u 2012. godini

U bazi podataka UNCTAD-a dodati su podaci o trgovini po odsecima standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK ili engleski SITC) za 2012 godinu. Podaci UNCTAD-a odstupaju od naših zvaničnih podataka RZS-a (koji su podložni reviziji), i to najviše kod izvoza gvožđa i čelika i drumskih vozila – kod prvih je vrednost izvoza precenjena, dok je kod drugih potcenjena. Bez želje da ulazim u …

Pročitajte Još »

Kooperativa farmera

Samo lud čovek može da se zalaže za organizovan otkup poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, zemlji u kojoj je pokradeno 80.000 tona žitarica iz silosa gde je skladištena o trošku robnih rezervi. Al, što bi rekao Žika Pavlović iz sela Ranilović, nisam ni mnogo pametan, jer sve radim na sopstvenu štetu. U julu 1997. godine bio sam učesnik International Visitor Programa …

Pročitajte Još »

Izvoz evropskih zemalja van Evrope, 2008-2012

U oktobru 2008. godine sam na RTS-u, u emisiji OKO izjavio da Srbija treba da se preusmeri na zemlje Istoka jer će kriza u Evropi biti dugotrajna. Nakon pet godina (malo manje) mogu da konstantujem u kojoj meri su to sve ostale evropske zemlje, tačnije njihova preduzeća, uradile brže i bolje ovu preorijentaciju od Srbije. Stav da je potrebno da …

Pročitajte Još »

Potencijali za ekonomsku saradnju Jagodine i Trebinja

  Objavljeno 21.2.2013.   Prvo interesovanje za Trebinje imao sam nakon TV serije „Ranjeni orao“, koja je delom snimana i u tom gradu, te sam poželeo da ga posetim kada sam sa porodicom boravio u Herceg Novom pre više od godinu dana. Pošto nisam imao položen vozački ispit bilo je nemoguće, jer je bila ukinuta autobuska linija između ova dva …

Pročitajte Još »

Radnim danima ne treba uveče ići u kafanu, kako se ujutru ne bi sreli sa outsource-om

Imam veliku privilegiju da vodim, i da me vode, na ručak ličnosti kojima je ljudska veličina u nesrazmeri sa prihodima koje ostvaruju (čast izuzecima). Privilegiju najčešće realizujem satima slušajući mudre ličnosti subotom ili nedeljom. Sada je zapala večera, umesto ručka, i to u četvrtak, umesto neradnim danom, te sam posledice morao da platim kada sam krenuo na posao ujutru. Nekako …

Pročitajte Još »

BJR 1981-2012: Prosečne zarade, broj zaposlenih i fond zarada

Podaci koji su priloženi sadrže niz nedostataka u pogledu obuhvata, metodologija i slično, te pre mogu da posluže radi upoređivanja redova veličina, nego da budu egzaktni pokazatelji promena u vremenu. Podaci za 1981. godinu ne uključuju privatan sektor, koji je tada bio relativno mali, dok se u podacima za 2012. godinu ne nalaze podaci o zaposlenosti u preduzetničkom sektoru, izuzev …

Pročitajte Još »

Pužovi i žabe sakupljam po bare (zapravo, izvoz ruža iz Srbije)

…stranski kupci će da platu za devizne pare. Ovi stihovi RsM su me inspirisali da pretražim puževe i žabe među izvoznim proizvodima, što nisam pronašao, ali uvek se pronađe nešto, što nije traženo. Pronađoh ruže. Njihov izvoz iz Srbije raste bez prekida iz godine u godinu, te je sa 0,7 miliona evra, u 2005. godini, premašio 2,7 miliona u prošloj. …

Pročitajte Još »

Gde su radna mesta tamo se i deca rađaju: poređenje broja zaposlenih i broja rođene dece 1971-2011/2

Podaci o kretanju ukupnog broja zaposlenih i zaposlenih u prerađivačkoj industriji nisu dovoljni da se objasni kretanje nataliteta, jer ne uključuju i seosko stanovništvo, mlado i radno-aktivno, a gde je došlo do najvećeg pada nataliteta. Tako imamo, na primer, opštine koje nisu imale ni jednog zaposlenog u industriji u 1971. godini, poput Crne Trave i Trgovišta, a u 2012 godini …

Pročitajte Još »

Šta Srbi i Hrvati švercuju iz Mađarske?

i Mađari, reklo bi se, a i drugi narodni i narodnosti. Priču o potrebi da se smanji deficit javnih računa za jedan posto BDP-a relativizuje, ili čini apsurdnom, činjenica da se gotovo dva posto BDP-a odlije kroz transferne cene i uvoz iz Mađarske. Veliko odstupanje registrovane vrednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 miliona evra kod Srbije i 850 …

Pročitajte Još »

Produktivnost rada u Srbiji u poređenju sa razvijenim zemljama 2000-2014

Produktivnost rada smo definisali kao količnik BDP-a po kupovnoj snazi valuta i broja zaposlenih, znači BDP po zaposlenom. Podaci u tabelama su iz IMF World Economic Outlook-a, dok su za Srbiju za broj zaposlenih uzeti iz anketa o radnoj snazi (iz oktobra od 2002. do 2012. godine), uz pretpostavljen broj zaposlenih obojen crvenom bojom. Ukupan broj zaposlenih u razvijenim zemljama …

Pročitajte Još »

Srbija će jednog dana privredno da ripi (Javni dug IV 2013)

Na kraju aprila javni dug Republike Srbije iznosio je 19.079 miliona evra, u čemu je domaći dug bio 6.754,9 miliona evra, spoljni 9.484,8 miliona, a indirektne obaveze 2.839,3 miliona evra. U odnosu na mart dug je smanjen za 308,8 miliona evra, pri čemu je smanjenje spoljnog duga iznosilo 452,8 miliona evra, dok su povećani domaći dug za 81,7 miliona evra …

Pročitajte Još »

Poređenje industrijske proizvodnje i drugih delatnosti bivših jugoslovenskih republika u 1981. i 2011. godini

Izvršena poređenja imala su za cilj da ukažu na odnose veličina pošto je nemoguće da budu tačna, ukoliko se uzme u obzir mnogo faktora poput: promene relativnih cena između različitih delatnosti; promene vrednosti dolara i realnih efektivnih kurseva zemalja; promena klasifikacija delatnosti… Uzevši u obzir sva moguća i nemoguća ograničenja potrudili smo se da koliko je moguće približimo podatke. Važne …

Pročitajte Još »

Strane direktne investicije i manastirska rakija

Manastir Kalenić nalazi se na udaljenosti od 180 do 190 kilometara od Beograda. Na Gledićkim planinama približno jednako je udaljen od Kragujevca, Jagodine, Kruševca i Kraljeva. Da bi se došlo do njega prethodno treba uživati u lepotama Levča, na putu između Belušića i Oparića. Živ vinogradarski kraj između Juhora i Gledićke planine. Manastir Kalenić bi trebalo da u 2013. godini …

Pročitajte Još »

Srećom, nijedan se prorok nije sećao ukusa majčinog mleka. Inače…

Prvi put objavljeno krajem aprila 2009. Još jedan osvrt na „briljantnu fiskalnu politiku“   „Svinje su najmanje izbirljive od svih životinja. Nema sumnje, to je znao i Muhamed, jednako kao i jevrejski proroci-higijeničari. Tako, jednog dana sedeo je mladi Muhamed i gledao kako svinja jede neku užasno prljavu stvar: rastrzala je lešinu ili jela truli krompir, nalik na ljudski izmet. …

Pročitajte Još »

Kosmičke letelice Made in Smederevo

Prvi put objavljeno 14.3.2013. U Srbiji se javna potrošnja nikada ne dovodi u pitanje i ne postoji javna rasprava o alternativnim troškovima. Država će „pomoći“, „izgraditi“, „finansirati“, „zaštititi“…, a da se pri tome gubi iz vida da to ona čini novcem poreskih obveznika, koje niko nije ni pitao za mišljenje, šta bi se sve novcem koji su platili kroz poreze ,doprinose, …

Pročitajte Još »

Struktura društvenog proizvoda SFRJ u 1981. godini

Podaci koji su prikazani su iz Statističkog godišnjaka Jugoslavije za 1982. godinu, stranice 470-471. Prva tabela predstavlja ove podatke preračunate u američke dolare (po kursu od 41,823 dinara za dolar). Druga prikazuje društveni proizvod po stanovniku, koliko je koja proizvodna delatnost doprinosila ukupnom društvenom proizvodu po principu materijalnih delatnosti. Treća tabela prikazuje udele BJR u formiranju ukupnog društvenog proizvoda po …

Pročitajte Još »

Srpske cigarete puše Azijski tigrovi

Pre dvadeset godina u nedeljniku Vreme pročitao sam misao koja je glasila da bi Čaušesku ostao još 10 godina na vlasti da je dozvolio pornografiju na televiziji u noćnim satima. Sloba je opstao tih narednih još osam godina, nakon predsedničkih izbora protiv Panića, znajući da su narodu potrebni ventili. Povećanje akciza na cigarete, u oktobru prošle i januaru ove godine, …

Pročitajte Još »

Ekonomski oporavak i politike koje mu nedostaju

Objavljeno u Blic-u 18.4.2012 Nivo industrijske proizvodnje u Srbiji danas je za dve trećine manji nego pre 23 godine. U tom periodu su gotovo sve zemlje u svetu bitno povećale nivo proizvodnje pa je Srbija na svetskoj mapi proizvodnje marginalizovana, te je potrebna lupa kako bi se uočilo imali čega što se u njoj proizvodi. U periodu od 2000. do …

Pročitajte Još »

Platni bilans u 2012 godini

U 2012. godini su platno-bilansna kretanja pogoršana za 2.939 miliona evra, jer je ukupan bilans od suficita u iznosu od 1.802 miliona evra, ostvarenog u 2011. godini, prešao u deficit od 1.137 miliona evra. Tekući račun pogoršan je za 285 miliona, kapitalni za 8 miliona, finansijski za 2.749 miliona, dok je suficit na poziciji “greške i propusti –neto) povećan za …

Pročitajte Još »

Subvencije za kupovinu novog vozila Fijata

Reče ministar finansija i privrede, parafraziram, daćemo 3.000 evra subvencija  svakome ko kupi novog Fijata. Iskaz bi trebalo da glasi „od novca poreskih obveznika, ili novim zaduživanjem, častićemo svakoga ko kupi novo vozilo“. Častiće se i FAS da postigne veću prodajnu cenu u odnosu na moguću od srpske sirotinje, koja u najvećem delu, a to je oko 98% stanovništva, nije …

Pročitajte Još »

Dodata vrednost i fond zarada po zaposlenom po delatnostima

Podaci u tabeli se odnose na 2010. godinu, pošto je to poslednja godina u bazi podataka RZS u kojoj postoje detaljni podaci o BDP-u. Izraženi su u evrima, kako zbog stabilnije vrednosti kroz godine, tako i zbog uporedivosti sa drugim zemljama. Podatke treba uzeti kao redove veličina a ne kao precizne pokazatelje iz više razloga poput: (1) nije uzet u …

Pročitajte Još »

Platni bilans Srbije 2001-2012: Koliko je para ušlo u Srbiju i na šta su potrošene?

Zbog promena metodologija i obuhvata u praćenju platno-bilansnih pozicija ovaj tekst nema za cilj da bude u potpunosti tačan već da ukaže ne redove veličina. Podaci su prikupljeni na osnovu zvaničnih podataka NBS objavljenih na njenom portalu. Pođimo od osnovnih pozicija: kumulativni deficit tekućeg računa, u periodu od 2001. do 2012. godine iznosio je 30,4 milijardi evra, suficit finansijskih transakcija …

Pročitajte Još »

Poljoprivredno-prehrambeni izvoz Srbije, relativan značaj za ukupni i udeo u svetskom, 2005-2012

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vredeo je 2.090 miliona evra u 2012. godini. Uprkos suši i padu biljne proizvodnje izvoz je povećan za 8,9%, dok je nepoljoprivredni povećan za 3,1%, te je poljoprivredan dostigao rekordni udeo u ukupnom izvozu od 23,7%. Rast izvoza se najvećim delom može objasniti povećanjem izvoza žitarica ( povećanje za 122,6 od 171,5 miliona evra), ali je izvoz …

Pročitajte Još »

Datum

Za datum i zbog datuma Sa datumom i bez datuma Datum za datumom I datumi bez datuma Datum, datum, datum Datum do datuma Datum od datuma Od datuma do datuma Datum kada dobijemo datum I datumi koji su prošli Datum je datum I datum nije datum Ali je datum važan Jer od datuma do datuma Ima i dana i novih …

Pročitajte Još »

Značaj Fijata za rast robnog izvoza u 2013. godini

Srbija je u 2012. godini imala izvoz robe u vrednosti od 8,8 milijardi evra, i povećan je za 0,4 milijarde u odnosu na 2011. godinu. Pri tome je izvoz automobila povećan sa 37 na 310 miliona evra, što znači da bi bez početka izvoza Fijata od septembra 2012. godina bila završena sa gotovo jednakom vrednošću kao i u 2011. godini. …

Pročitajte Još »

Dodata vrednost u prerađivačkoj industriji 2000-2010: Srbija u poređenju sa svim zemljama sa dostupnim podacima

UNIDO meri dodatu vrednost u dolarima iz 2000. godine, te nećemo tumačiti naše podatke prema vrednosti, već ćemo se zadržati samo na relativnim pokazateljima: indeksu dodate vrednosti u 2010. u odnosu na 2000, i promeni udela industrije u BDP-u, kao meri proces industrijalizacije ili deindustrijalizacije. U odnosu na predkrizne pokazatelje, za period od 2000. do 2008. godine, Srbija je poboljšala …

Pročitajte Još »

Dodata vrednost u prerađivačkoj industriji 2000-2010: promene u dinamici i strukturi između industrijalizovanih i zemalja u razvoju

Prema podacima UNIDO dodata vrednost u prerađivačkoj industriji rasla je po prosečnoj stopi od 3,4% od 2000 do 2005 godine, da bi usled svetske ekonomske krize njen rast bio smanjen na samo 0,8%, od 2005 do 2010 godine. U tome su, zahvaljujući rastu u Kini i Africi, zemlje u razvoju čak ubrzale rast sa 6,7% na 7,1% dok su industrijalizovane …

Pročitajte Još »

Javni dug Republike Srbije

Javni dug predstavlja zbir svih obaveza koje jedna država prihvati kao svoje i dogovori njihovo vraćanje. Srbija je specifična zemlja po tome što se pod ovu kategoriju može svašta podvesti: stara devizna štednja, obaveze društvenih, državnih i privatnih kompanija i banaka, zaduživanje radi tekuće likvidnosti. Možda je samo ovo poslednje pomenuto najvažniji razlog za postojanje i finansiranje javnih dugova u …

Pročitajte Još »

Konsolidovana javna potrošnja države 2005-2012

U javnosti se često mogu čuti predlozi o promenama u politici oporezivanja i u pogledu javne potrošnje. Najčešće se radi o neodgovornim predlozima bez elementarnog znanja do kakvih posledica bi takvi predlozi doveli. Priložene su četiri tabele, prva je o konsolidovanim javnim prihodima i rashodima, druga pruža udele javnih prihoda i rashoda u BDP-u, treća iskazuje javne prihode i rashode …

Pročitajte Još »

Kina: ekonomska kretanja u 2012

Bruto domaći proizvod Kine u 2012. godini iznosio je 51.932 milijarde juana (oko 8,3 hiljada milijardi dolara), i povećan je za 7,8% u odnosu na 2011 godinu. Dvocifren rast imao je samo sektor trgovine (+11,9%) dok je industrija imala rast od 7,9%, uz udeo od 38,5% u ukupnom BDP-u. Najmanji rast su imali sektor nekretnina (+3,8%) i poljoprivreda, šumarstvo i …

Pročitajte Još »

Mesečne vrednosti spoljne trgovine poljoprivredno-prehrambenog sektora: nagli rast uvoza soje

Prema podacima Svetske trgovinske ogranizacije u januaru 2013 godine Srbija je imala rekordno nisku vrednost suficita od 24,6 miliona evra u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, u prethodnih 20 meseci. Rekordna vrednost suficita bila je 138,8 miliona evra, u julu 2011. godine, izvoz je imao rekordnu vrednost u martu 2012 godine (207,4 miliona evra), a uvoz u novembru 2012. godine (122,6 miliona …

Pročitajte Još »

Ekonomska kretanja u Republici Srpskoj

Gostovanje predsednika Republike Srpske u emisiji Svedok RTS-a motivisalo me je da izdvojim sat vremena da napišem ovaj tekstić. Dve provere iznetih podataka sam izvršio u kojima je predsednik Srpske u jednoj bio u pravu, a u jednoj nije. U pravu je bio u pogledu prosečnih zarada. U januaru 2013. ona je iznosila 415 evra, neto, u Republici Srpskoj, dok …

Pročitajte Još »

Dug privrede, države i stanovništva po zaposlenom

Ukupan dug privrede, države i stanovništva  bankama iznosio je 41.020 miliona evra na kraju 2012 godine i povećan je za 3.318 miliona evra u toj godini. U ukupnom dugu bankama preduzeća su učestvovala sa 20.209 miliona, javni dug je iznosio 17.671 miliona (umanjen za 2.600 miliona indirektnih obaveza javnih preduzeća), a stanovništvo je dugovalo 5.740 miliona evra. U odnosu na …

Pročitajte Još »

Srbija postaje ekonomski veća od Hrvatske (u nekim segmentima)

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbija je 2012. godinu, prema podacima MMF-a, završila sa 0,02% manjim BDP-om, prema kupovnoj snazi domaće valute, od Hrvatske. U 2000. godini BDP Srbije bio je manji za 12,85%, u 2008. godini bio je manji za 8,04%, da bi za četiri godine razlika između veličina ekonomija bila istopljena bržim potonućem hrvatske ekonomije od srpske. U 2013. …

Pročitajte Još »

Spoljni dug

Spoljni dug Srbije iznosio je 25.721 milion evra na kraju 2012. godine. U odnosu na novembar 2012 povećan je za 15,7 miliona evra, u odnosu na kraj 2011 za 1.595,6, a u odnosu na kraj 2000 godine povećan je za 14.062,4 miliona evra. Spoljni dug se može analizirati prema dužnicima, ko duguje, i prema poveriocima, kome se duguje. Ovde ćemo …

Pročitajte Još »

Činovnika po glavi stanovnika…

U četiri tabele su prikazani rangovi opština izračunatih pokazatelja na osnovu zvaničnog izveštaja Ministarstva finansija i privrede Republike Srbije od 21.1.2013. „Pregled broja zaposlenih i angažovanih lica i podataka o iznosu isplaćenom za njihove plate, dodatke i naknade u organima lokalne samouprave za korisnike obuhvaćene Zakonom o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji za mesec 11/2012 godine“. Moguće su …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih, penzionera i nezaposlenih i fonda zarada i penzija po oblastima Srbije

Kao i kod velikog broja statističkih tema, tako i kod pokušaja da razvrstamo penzionere po oblastima Srbije nailazimo na problem da je fond PIO teritorijalno rasut na drugačiji način u odnosu na statističke oblasti Srbije te moramo raditi sa pretpostavkom da filijale fonda PIO isplaćuju penzije upravo i samo za oblasti u kojima se nalaze. Dodatan problem predstavljaju isplate penzija …

Pročitajte Još »

Preduzetnici u ekonomskoj krizi: Poređenje dinamike i broja preduzetnika u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji

U većini razmišljanja i opštih mesta u komunikaciji zarobljenici smo zabluda o našim lošim i dobrim stranama. Dogme treba razbijati a kako bi smo relativizacijama smanjivali loše raspoloženje (nismo najgori), ali i da bi se nacionalni mitovi doveli u vezu sa našom malenkošću (daleko smo od najboljih). Na primer, preduzetništvo. Opšte je mišljenje da smo neinventivan narod koji ne voli …

Pročitajte Još »

Statistika, politika i analitika

U normalnim zemljama raspored je: statistika, analitika i politika. U knjizi razgovora Borhesa i Sabata novinar je pitao obojicu da li veruju u astrologiju. Borhes je, kao čovek od knjige, odgovorio da ne veruje, ili da je moguće u nešto iz nje poverovati. Sabato je, kao čovek od života, odgovorio da veruje, ali da je veoma važno kako konkretni posmatrač …

Pročitajte Još »

Ekonomska politika moje babe

Čest je, sasvim opravdan, i opšti komentar tipa „kako ovi vode ekonomiju i moja baba bi bolje vodila“. Rasprodaj šta je preostalo, zaduži, pa drži vodu dok majstori odu. U skladu sa ovakvim doživljajem i sprovođenjem ekonomske politike gotovo svaka baba (osim onih što piju rakiju i kockaju se) u Srbiji bi istu učinila boljim mestom za život i učinila …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 3. Romi

Za naslov posta želeo sam da stavim „Mi Cigani meraklije, ne možemo bez Srbije“, ali se uplaših od tužbi i kvalifikacija u pogledu rasnih i drugih razlika. A po „babine linije“ sam iz poluciganskog sela Trešnjevica u opštini Paraćin. I mada se nikad nisam zaljubio u „garavu“ (Berluskoni voli izraz „kafeni“), niti dobio batine kao klinac od starijih Roma (što …

Pročitajte Još »

Jabuke: srpska nafta? (ili sok od jabuke?)

Istraživanje o tome šta se proizvodi i izvozi iz Srbije dodatno me je zainteresovalo za izvoz jabuka. O malinama svake godine ažuriram podatke dok sam se jabukama bavio možda dva puta. Nastavak još detaljnijeg istraživanja biće analiza tržišta krušaka, šljiva, breskvi, kajsija, trešnji, višnji, jagoda, sireva, sokova… (oraha, na primer, koji su prodati za 224 hiljada evra, sa cenom od …

Pročitajte Još »

Ekonomska diplomatija ili Šta se proizvodi i izvozi iz Srbije?

Razgovor sa gospodinom Miloradom Popovićem na TV Svet Plus info o skupštinskoj diplomatiji motivisao me je da pripremim ovaj post.  Naime, u Srbiji postoji naopak sistem razmišljanja suprotan ekonomskim interesima najvećeg broja njenih građana, pa ekonomske diplomate treba da nam dovedu investitore, što treba da učine i predsednik i ministri i parlament. Sasvim u skladu sa Domanovićevom Stradijom, ali potpuno …

Pročitajte Još »

Preduzetnički sektor u Srbiji 2006-2011

Oko dinamike u preduzetničkom sektoru postoje neslaganja u podacima. U godišnjim saopštenjima RZS-a broj zaposlenih u preduzetničkom sektoru bio je manji nego u procenama ukupnog broja zaposlenih (šestomesečnim saopštenjima). Ukoliko su procene iz godišnjih saopštenja tačne dolazimo do zaključka da je pad ekonomske aktivnosti u ovom delu privrede bio značajno manji nego što se do sada iznosilo. Naime, na osnovu …

Pročitajte Još »

Udeli Srbije u osnovnim svetskih agregatima BDP-a u 2010 godini

U tabeli su podaci iz baze UNCTAD-a, uz obračunate udele. Udeli komponenti BDP-a po potrošnom i proizvodnom pristupu odudaraju od ukupnog udela u skladu sa odstupanjem potrošnje i formiranja BDP-a u Srbiji u odnosu na ukupne svetske vrednosti i strukturu. Udeo Srbije u svetskom stanovništvu je 0,1% (7 miliona od 7 milijardi), dok je udeo u svetskom BDP-u 0,069% što …

Pročitajte Još »

Proizvodnja i izvoz oružja: razvojna šansa Srbije!?

Svetska trgovina oružjem je obavijena velom tajni jer se njen najveći deo obavlja pod šifrom „ostali proizvodi, neklasifikovani“. Bez obzira na činjenicu da je trgovina oružjem i municijom povećana za 54% u 2011. u odnosu na 2008. godinu radi se o simboličnoj registrovanoj vrednosti od 10,2 milijarde evra, u čemu više od polovine ostvaruju SAD (2,7 milijarde) i Rusija (2,6 …

Pročitajte Još »

Servisiranje spoljnog duga od izbijanja krize, IX 2008-IX 2012

U prethodnih 48 meseci, od oktobra 2008 do kraja septembra 2012, iz Srbije je u inostranstvo otplaćeno, na osnovu servisiranja spoljnog duga, 14.536 miliona evra. To je mesečan odliv u iznosu od 303 miliona evra, što je u proseku 10 miliona evra dnevno (ukoliko računamo i neradne dane). U ovom iznosu kamata učestvuje sa 3.004 miliona evra, što je u …

Pročitajte Još »

Industrija 1970-2010: Svetska kretanja i Istočna Evropa, relativan pad BJR

  Do pada Gvozdene zavese, 1989. godine, trka u industrijskoj proizvodnji bila je stvar blokovskog prestiža i ponosa. Istočni blok nije vodio računa o kvalitetu i efikasnosti (profitabilnosti) te je osamdesetih godina prošlog veka ušao u period stagnacije, dok je Zapad kroz recesije i nove investicije i rast produktivnosti nastavljao da povećava nivo industrijske proizvodnje i BDP-a. Godine 1970. najveća …

Pročitajte Još »

Građevinarstvo: 1970-2010 Svet i BJR

Prema podacima iz UNCTAD Handbook of statistics u 2010 godini ukupna dodata vrednost u građevinarstvu u svetu bila je 3.428 milijardi dolara. Prvih 11 zemalja učestvovalo je sa tačno dve trećine u ukupnoj novostvorenoj vrednosti građevinarstva, gde su najveći udeo imali SAD (18,6%), Kina (10,5%), Japan (9,7%), Francuska (4,3%), Španija (3,8%), Indija (3,8%), UK (3,6%), Nemačka (3,6%), Italija (3,2%), Kanada …

Pročitajte Još »

Tanjug: Pranje para kroz spoljnu trgovinu – najveći izvor sive ekonomije

U savremenoj svetskoj ekonomiji multinacionalne kompanije, ali i sve druge kompanije, veoma lako transferišu profit iz jedne zemlje u drugu kroz takozvane „transferne cene“. Transfer profita se u profitni centar vrši kroz niže izvozne cene od vrednosti robe i kroz veće uvozne cene od stvarnih po kojima je roba kupljena. Transferne cene predstavljaju međunarodni problem jer se oko 5% godišnje …

Pročitajte Još »

Investicije u osnovna sredstva – osnov buduće razvijenosti

Razvijenost jedne zemlje za deset godina određuje sadašnja vrednost investicija u osnovna sredstva. Može se reći i u narednih 7 ili 40 godina u zavisnosti od strukture investicija, idu li u mašine i opremu ili nekretnine. Prve povećavaju proizvodnu sposobnost zemlje a druge povećavaju bogatstvo ili predstavljaju preduslov za efikasnost prvih (saobraćajna infrastruktura).   Podaci koji se navode su iz …

Pročitajte Još »

Da prodamo, Jano dušo, kolo da igramo

Danima uživajući u Štulićevoj obradi „Tamo daleko“ na YouTube mi se kao prvi srodni izbor nudio Faith No More sa EXIT-a 2010 sa obradom „Ajde Jano“. Idealan izbor za moja višemesečna opterećenja u vezi sa neumerenim zaduživanjem i posledicama za višedecenijsku budućnost: da prodamo, Jano dušo, samo da igramo. http://www.youtube.com/watch?feature=fvwp&v=Fs3z-k90ync&NR=1 Reklo bi se da su naši političari tipični predstavnici naroda …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 3: Carinska zaštita

Činjenica da će Hrvatska članstvom u EU steći pristup na srpskom tržištu za oko 500 najosetljivijih životnih namirnica po nižim carinskim stopama nego u ugovoru CEFTA, a da će se kod oko 50 višestruko zaštititi većim carinama navelo me je na dodatno istraživanje: gde je Srbija u svetskom sistemu carinske zaštite? Podaci koji su navedeni su preuzeti iz „World Tariff …

Pročitajte Još »

Život u lepim bojama: Rast BDP-a u 2013

U priloženoj tabeli su realne stope rasta BDP-a po delatnostima i BDP u cenama iz 2011. godine. Smisao utrošenog vremena na formiranje tabelice bio je da ukaže na relativan značaj poljoprivrede za BDP Srbije. Pad BDP-a Srbije u ovoj godini od oko 1,5% biće u potpunosti posledica pada od oko 20% poljoprivredne dodate vrednosti. Kada se isključi poljoprivreda, ostatak ekonomije …

Pročitajte Još »

Kad bi bili provincija u Kini: potrošnja domaćinstva Q2 2012 i BJR u 2011

  U sledećoj tabeli su podaci nacionalnog statističkog zavoda Kine o raspoloživim prihodima domaćinstava po provincijama u urbanim sredinama. To znači da kada bi se dodala seoska domaćinstva prosečna potrošnja po članu bi bila manja, a koliko manja zavisi od udela seoskog stanovništva u ukupnom po provincijama i njihovog prosečnog prihoda. U poslednjoj koloni su podaci o potrošnji u evrima …

Pročitajte Još »

Dužničko ropstvo: troškovi kamate

Prema planu o budžetskoj potrošnji u 2013. godini treba platiti 90 milijardi dinara na kamate, što je za 23 milijarde dinara vise nego u 2012 i za 48 milijardi dinara vise nego u 2011 godini. Za samo dve godine iznos koji treba platiti na kamate je vise nego udvostručen i nominalno su vise povećani rashodi za zaposlene, mada su troškovi …

Pročitajte Još »

Carinska zaštita Srbije: sistem opštih carinskih stopa i povlašćenih za uvoz iz EU i CEFTA-a u 2011

Srbija ima složen sistem carinske zaštite. On je posledica različitih sporazuma o slobodnoj ili povlašćenoj trgovini po zemljama i grupama zemalja.  Postoji osnovna carinska zaštita po principu najpovlašćenije nacije (MFN most favored nation), i niz trgovinskih sporazuma sa nižim carinskim stopama. Ovde su agregirani podaci o carinskim stopama za 2011 godinu preuzeti sa portala Svetske trgovinske organizacije (trademap.org). Usled postojanja …

Pročitajte Još »

100 najvećih kompanija prema poslovnim prihodima u 2011. godini

Priložena tabela prikazuje 100 najvećih nefinansijskih kompanija prema vrednosti poslovnih prihoda u 2011. godini. Ovih 100 kompanija imalo je 2.431 milijardu poslovnih prihoda i imalo je 163.678 zaposlenih. Među njima 20 je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od 60,8 milijardi dinara, dok je 80 ostvarilo dobit u zbirnom iznosu od 156,4 milijarde dinara. Ovih 100 kompanija imalo je ukupna sredstva …

Pročitajte Još »

Tanjug: Pol Krugman i srpska ekonomija

Doktorirao sam na temi “Aglomeracije i robna razmena” gde je najveći doprinos u razvoju ekonomske teorije devedesetih godina prošlog veka dao Pol Kruman. Neposredno po izbijanju svetske ekonomske krize Krugman je dobio nobelovu nagradu za razvoj nove ekonomske oblasti modeliranja ekonomskih procesa u prostornoj ekonomiji. Krugmanov doprinos ekonomskoj teoriji je ogroman i spada u najkreativnije ekonomske mislioce od kada postoji …

Pročitajte Još »

Prelepa Srbija

Volim da se samonazovem Jovančom Micić iz Jagodine. Na žalost, proputovao sam svet od Tokija do San Franciska ali nisam bio u selima udaljenim od Jagodine ni pet kilometara. To je bila posledica stava da nisam za vozača, a koja je promenjena kada sam pre godinu dana sa par uglednih javnih ličnosti bio na Oplencu, u Topoli. Tada sam poželeo …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 2: Strane banke i privredni rast

Još jedno pitanje sukoba mišljenja liberala i konzervativaca je uloga i značaj stranih banaka u ekonomskom razvoju. Liberali su već prepustili domaće bankarsko tržište strancima za šta ih konzervativci optužuju da je akt veleizdaje.  Šta god da je u 2009. godini je Srbija sa udelom od 75% stranih banaka u ukupnoj bilansnoj sumi bila u vrhu inostranizovanih finansijskih sektora u …

Pročitajte Još »

Ugledati se na Nemce i Slovence

Gostovanje na  TV Svet plus info sa gospodinom Michael Schmidt-om (koordinatorom Privredne komore Nemačke u Srbiji, Makedoniji i Albaniji), u nedelju 23.9.2012 inspirisalo me je da ”osvežim” statističke podatke o spoljnoj trgovini Nemačke i bivših Jugoslovenskih republika. Nemačka je u drugom tromesečju 2012. godine imala za 5,9% veću vrednost izvoza nego u uporedivom tromesečju 2008. godine, a neposredno pred izbijanje …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 1: Lakoća poslovanja i privredni rast

Za svakog pojedinca je najsigurnije da živi u sopstvenom sistemu dogmi i zabluda u kome se oseća dobro. I dok su u svakodnevnom životu zablude dobre, prijaju, uspavljuju duh, u nauci je potrebno baviti se analizama činjenica gde god da rezultati istraživanja dovedu. U ekonomiji je jedna od dogmi kako su uslovi za poslovanje, njihovo stalno poboljšavanje preduslov za ekonomski …

Pročitajte Još »

Slike i snimci za dugo sećanje

Oko-2009 26 06 Oko 120912 Od svih emisija najviše volim „Oko“ na RTS-u i „Rečeno i prećutano“ na Radio Beogradu. U Oku mogu da dobijem 7-8 minuta da zaokružim dve ili tri misli, a da to bude razumljivo. Oko dodatno volim jer postoji arhiva emisija, pa je dostupno ko je kada i šta govorio. Sinoć sam gledao emisiju o fiskalnoj …

Pročitajte Još »

Brinućemo se sami o sebi: Između MMF-a i Ruske Federacije

Teške, depresivne misli su mi prolazile kroz glavu. Sa jedne strane Tomislav Nikolić, predsednik Srbije ide u posetu u Rusiju, dok sa druge strane u Beograd je došla misija MMF-a. Toma će se svašta dogovoriti sa Putinom, ali se ništa, ili gotovo ništa, neće i realizovati od dogovorenog u mandatu ove vlade, jer postoje ograničenja koja postavlja MMF u pogledu …

Pročitajte Još »

Srpski izvoz 1990-2011: promena vrednosti i udela u svetskom

Želja da proverim promene u strukturi srpskog izvoza od 2008. do 2011. godine promenila je pravac ka istorijskom osvrtu. O kriznoj promeni strukture drugom prilikom. Srbija je u 1990. godini učestvovala sa 0,173% u svetskom izvozu da bi taj udeo pao na 0,034% u 1996. godini, uz rast udela u 1997. i 1998. godini (do 0,052), da bi pao na …

Pročitajte Još »

Sinteza ekonomije u Srbiji

Gospodin Milan Knežević mi je lično blizak pa smo temu nedostatka sinteze već raspravljali. Moj kontraargument je da sintetičara imamo previše, a da analitičara u Srbiji gotovo da nema ili se ne mogu na prste jedne ruke prebrojati.   Kako bi izgledala sinteza koju bih ja napisao? Sledi.   U Srbiji je korupcija pravilo a poštenje izuzetak koje se najčešće …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru prema drugim kategorijama stanovništva

Primarni sektor predstavljaju poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i rudarstvo, a sekundarni čine prerađivačka industrija, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama i građevinarstvo.  Tercijalni sektor predstavljaju svi vidovi usluga. Ud seprembra 2008. godine do maja ove godine broj zaposlenih lica u Srbiji smanjen je za 261.540. Najveće smanjivanje broja zaposlenih imali su preduzetnički sektor, za 166.556 …

Pročitajte Još »

Raspolagati tuđom mukom nije mala zajebancija

U Novostima piše: “Sporna potraživanja i konsolidacija Razvojne banke Vojvodine biće okončana do kraja godine. Gubitak od 6,5 milijardi dinara zbog sumnjivih kredita nadoknadiće država Prema navodima iz pisanih odgovora te banke na pitanja „Novosti“, prvu dokapitalizaciju RVB od dve milijarde dinara je, u decembru 2010, finansirao Fond za razvoj APV. Naredna, vredna 4,2 milijarde koje je, kroz emisiju obveznica, …

Pročitajte Još »

Dug po zaposlenom VI 2012

Privreda je na kraju juna dugovala 19.366 miliona evra (me), javni dug je iznosio 15.292me, a stanovništvo je dugovalo 5.660me. Ukupan dug ovih sektora bankama iznosio je 37.973me (indirektne obaveze države su u dugu privrede) i smanjen je za 100me, u odnosu na maj ove godine, dok je povećan za 1.114me u odnosu na jun prošle godine. U odnosu na …

Pročitajte Još »

Partokratija ili rasipanje gde novca ima?

Broj zaposlenih u državnoj upravi povećan je za 1.825 lica od septembra 2008. do marta ove godine. Pri tome je povećan za 1.880 lica od marta prošle godine, dok je do tada broj smanjen za 55 lica. To znači da se broj povećao pred održane izbore, u predizbornom periodu.   Nezahvalno je tumačiti podatke usled postojanja republičke, pokrajinske, gradske i …

Pročitajte Još »

Ekonomski razvoj srpske zajednice na Kosovu i Metohiji

Izreka kaže da ako nahraniš čoveka biće sit jedan dan, ali ukoliko ga naučiš da se sam hrani biće sit ceo život. Što se tiče pomoći srpskom življu na Kosovu i Metohiji nejasno je koliko direktno pomoći ide na KiM, a koliko završava na teritoriji Centralne Srbije. To važi kako za penzionere, tako i za zaposlene i za socijalno ugrožene. …

Pročitajte Još »

Realna ekonomija

Prethodnih dana imali smo dve oprečne vesti: o “tihom hodu” Smederevske železare i o početku proizvodnje Fijata u Kragujevcu za tržište. Oba događaja imaju značajnog uticaja na ekonomska kretanja: prva se već odrazila kroz recesiju od drugog tromesečja prošle godine, a druga može značiti privredni oporavak u poslednjem tromesečju ove godine i tokom cele naredne godine po stopama iznad dva …

Pročitajte Još »

BRICS ili samo Kina?: Udeli USA, EU i BRICS u svetskom BDP-u

Prilažem podatke iz baze MMF-a World Economic Outlook April 2012   Podaci se odnose na udele u svetkom BDP-u po kupovnoj snazi valuta.   Šta kažu podaci: –         Kina će u 2016. godini postati veća ekonomija od EU, a u 2016. godini od SAD sa tendencijom povećavanja razlike u odnosu na EU i SAD. Prema BDP-u po stanovniku biće i …

Pročitajte Još »