Ante Pavelić o budžetu kraljevine SHS

Iz knjige Bogdana Krizmana „Pavelić i ustaše“.

Str. 19-20.

Pavelić je na skupštini Hrvatskog bloka u Zagrebu, 8.I 1928, istupio vrlo oštro, podvrgnuvši kritici prijedlog državnog budžeta za razdoblje od 1.IV 1928 do 31.III 1929. Nakon potanje analize ustvrdio je kako je Srbija s Makedonijom i Crnom Gorom u državnim prihodima iskazana s 21,78 postotaka, dok će 78,22 postotaka morati pridonijeti tzv. prečanski krajevi, tj. Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Bačka, Banat i Baranja. To znači da prečanski krajevi moraju u toku naredne proračunske godine uplatiti u državnu blagajnu više od tri četvrtine svih daća, dok Srbija s Makedonijom i Crnom Gorom neće pridonijeti ni jednu punu četvrtinu. A kako će se trošiti taj novac? – upitao je Pavelić. Mogu reći da postoji upravo obrnuti razmjer između onoga što prečanski krajevi daju, i onoga, što primaju.

„Svi mi osjećamo – uskliknuo je on – da je to kontribucija, koja je hrvatskomu narodu nametnuta. Treba dakle birati sredstva za naš otpor! Zar bi to imao biti „Prečanski front“? Nipošto, jer je Prečanski front običan švindl (prijevara). Na vrbovu se klinu ne voze kola! Taj vrbov klin je Stjepan Radić, a zabijač tog klina u hrvatski narod je Svetozar Pribićević. Prečanski front je švindl, kao što je bio švindl i „Narodno vijeće“ od g. 1918. Stoga nećemo poći u redove Prečanskog fronta, već u redove „Hrvatskog fronta“.
Nema nikoga, koji ne bi mogao vjerovati, da hrvatski narod ne će moći izvojevati svoju slobodu i postići to, da bude gospodar u svojoj kući. Varaju se oni, koji misle, da bi se sadašnje stanje u državi SHS moglo popraviti ljupkim rečima. Srbijancima vrijedi ova država samo tako dugo, dok je mogu pljačkati. Onog časa, kad im više ne bude mogla služiti ovim ciljevima oni će je sami uništiti“.

Za razliku od Trumbića, Pavelić je tada bio prilično aktivan u Skupštini, uzimajući riječ u više navrata. Tako je, na primjer, 2.III 1928. u Skupštini ustvrdio da je hrvatski narod u svim hrvatskim zemljama dočekao slom bivše Austro-Ugarske u potpunom blagostanju. Hrvatski je narod u to vrijeme imao i gotovine; imao je obilje novca i bio u upravo u zavidnom položaju što se tiče stoke, blaga. I onda je došlo – kako se ovdje veli – oslobođenje! I više puta govori se u šali da je oslobođenje išlo toliko daleko da je hrvatski narod oslobodilo i novca što ga je imao, da ga je oslobodilo stoke, jednom riječi da je oštetilo cijelu njegovu imovinu. Elementarne nepogode nisu odnijele zemljište, nisu odnijele stoku, nisu odnijele blaga nego je sve to progutao porez, sve je to progutala loša administracija, loša uprava. Što se tiče Hrvatske, sve je to – uskliknuo je on – uništeno centralizmom, uništeno je sistemom koji je uveden i napose time što je Hrvatska rasparcelisana, Hrvatska koja je hiljadu godina bila jedinstvena cjelina, jedna i etnička i geografska i politička cjelina. A tu cjelinu rasparcelisao je centralizam; uništena joj je uprava, uništen poredak, uništen red, uništeno joj je sve što je dobro bilo i ništa novo umjesto toga nije bilo doneseno, što bi to nadomjestilo, nego je donošeno samo ono što donosi zlo, što donosi nevolju i što donosi jad.

Istog je dana kritizirao državni proračun – osvrćući se na budžet ministarstva pravde – i ustvrdio da ni u jednom budžetskom prijedlogu proteklih godina ni u najnovijem nije bilo potpuno osigurano funkcionisanje organa koji predstavljaju pravdu, a te, na žalost, u Hrvatskoj više nema. „Pravda je kapitulirala – rekao je on – nestalo je pravde jer nema više substrata, nema više podloge na temelju koje bi se mogla pravda vršiti“.

U drugoj prilici, istog dana, kritizirao je djelovanje resora prosvjete i osudio „srbizaciju“ putem školstva.

Pavelić je – izazvan ranijom otrovnom primjedbom Stjepana Radića da u Skupštini imaju dvojicu federalista bez federalizma, koji samo dignu dnevnice i idu u Zagreb – uzeo riječ 5.III i odvratio da Radić nije osoba koja je uvijek odgovorna i koja je odgovorna za sve što govori. Ustvrdio je zatim – u vezi sa budžetom ministarstva unutrašnjih poslova – da su sve vlade, svi režim koji su ovdje vladali što se tiče Hrvata bili isti. Glavnjače u nas u Hrvatskoj nisu bile, no 1918 godine pretvorena je čitava Hrvatska u jednu Glavnjaču, zahvaljujući Svetozaru Pribićeviću. „Tim je teže nama koji nismo bili navikli na takve
stvari. Mi smo živjeli – rekao je Pavelić – u jednoj zemlji u kojoj je bilo reda, u zemlji, u kojoj je bilo mira, u zemlji u kojoj je vladalo poštenje. Ali sve to nije bila uvela kod nas Mađarska, niti je to uvela Austrija. To je hrvatski  narod sam iz sebe dao. Mi smo živjeli u zemlji, u kojoj je bilo zakona, i to ne zakona da se sa njima koristi policija, niti zakona da se njima koriste oni koji su na vlasti, nego je bilo zakona, koji su osiguravali narodu njegova prava, zakona koji su osiguravali narodu mir i poredak, i koji su osiguravali njegovu imovinu i život“. Prvo djelo, prvi čin režima poslije 1918. godine bilo je bacanje u tamnicu najistaknutijih Hrvata i pod izlikom da su to austrijski ljudi, i tako dalje.

„Navikli ste na to – dobacio je ljutito vladinoj većini – da se radi po intencijama osoba, a ne po tome, kako odgovara stvari i potrebama naroda… (Glas sa desnice: Laku noć). Biću srećan – odvratio je on – kad vam budem mogao reći laku noć; biću srećan onda kad vam svi Hrvati uzmognu reći „Laku noć“ i „hvala vam na ovakvoj zabavi, kakvu smo imali s vama“. Nadam se da ćete, uostalom, i vi biti srećni kad ne budete ovde imali Hrvata.“

39 komentara

  1. Vrlo afirmativan tekst ….za Pavelica i njegovo slovo U na glavi ?!! Danas ???

    • On je ispunio svoje snove, što on, što unuci hrvatskih heroja koljača.
      Ali ima ih još što žele da ih ispune, sve pljujući ovu državu.

      • Zdravkovicu!!

        Raspad i prve i druge Jugoslavije je posledica nacina na koji je ona napravljena. Dali je iko pitao narod (referendum) dali oni zele zajednicku drzavu? Dali znas da je u Zagrebu 1918te izbio protest i velike demonstracije protiv ulaska u Jugoslaviju i da je tom prilikom srpska vojska ubila 42 demonstranta?
        Jugoslavija je projekat kralja Aleksandra i uglavnom nametnut narodu preko Drine i tu je posejano seme nacionalne mrznje. Ni jedan narod nije pitan dali zeli Jugoslaviju iako su je neki prihvatili (Srbi), a neki ne.

        Pogledaj kako se pravi EU, da bi tamo usao moras debelo da se potrudis, zato je ona daleko stabilnija tvorevina.

  2. Iskreno, nije mi jasno zasto si stavio tekst o Pavelicu na sajt. Ako ti je bila namera da malo odes u istoriju, mnogo je inspirativniji Dimitrije Tucovic.

    • Bice i Tucovic gosn.Mile, bice i pravno-politicka istorija Srbije u 19. veku.
      Sto sam stavio? Pa Boki i vi ste me inicirali da se vratim na njega i antisrpsku propagandu od pre 100 godina.
      Koliko god da je tačna, ima svoju nameru i ciljeve, a mi ajd da se rasturimo do kraja.

  3. Ne razumem te najbolje, da li ti meni i Bokiju prebacujes nekakvu antisrpsku propagandu?

    • Propagandu da. Svi ste tu radi propagande ako vas ne interesuju iznete činjenice, već da jedni drugima oponirate i da vidite jednostavna i laka rešenja. Otpustiti administraciju ili pohapsiti bogate su na istom nivou jednostavnih rešenja. E sad, kome koriste ili štete, drugo je pitanje.

      • Iskreno, jako mi je zao sto tako mislis. Nas ne interesuju iznete cinjenice, vec se bavimo propagandom… Ako je, kako kazes, otpustanje administracije jednostavno resenje, zasto to onda niko u Srbji nije uradio u poslednjih 70 godina?

        • Zato sto je mnogo bolje pohapsiti bogate!

        • I sta da radimo sa onima koji su zaposleni lopatama pre i posle proslih izbora, bez ikakvog razloga i konkursa? Da ih ostavimo i dalje na teret onih koje niko nista ne pita – poreskih obveznika? Ti koji su se tako zaposlili ne snose nikakvu odgovornost i nije pravda da se nadju na ulici i budu kaznjeni? I ovo sto sam napisao je propaganda, a nisu cinjenice?

        • Ne 70 nego 210 godina. Već 1806 narod je kukao da mu je bilo bolje pod Turcima. Da li sad da molimo Turke da nas okupiraju?

          • Ako imamo cinjenicu da je danas u Srbiji broj administrativnih radnika isti i veci kao u bivsoj SFRJ i da u raznim oblicima drzavne svojine zaposleno minimum 550.000 od milion i kusur zaposlenih, a da svi delimo jedan isti kolac, s tom razlikom sto ga neko primi, a neko mora da ga zaradi, onda se odatle mora poci, potpuno je irelevantno, da li narod kuka ili ne.
            To je cinjenica, a emocije su nesto sasvim drugo. Kad su emocije u pitanju, i vec spomenu Turke i okupaciju, ja se, licno, bas tako i osecam. Dovoljni su nam ovi nasi, ne trebaju nam i strani zavojevaci. Uzgred, u proslom ili pretproslom broju NIN-a objavljen je intervju sa Krkobabicem, koji sam, naravno, preskocio, ali sam video podnaslov ili antrfile – mi ne smatramo da ima viska radnika, nego manjka posla… To se zove vrhunsko licemerje, ali, ocigledno, to svi vise vole da cuju, nego ovo moju stalnu kuknjavu na birokratiju…

  4. I bilo bi zanimljivo pitanje za raspravu – vecina „eksperata“ u svetu danas smatra da je jedna drzava jaka koliko je jaka njena administracija, a, eto, moja malenkost, misli potpuno suprotno. Stvari se moraju dijalekticki posmatrati, posto je sve u kretanju, na jedan nacin treba gledati administraciju u drzavama gde je privatna svojina stoprocentna, razvoj administracije tu sluzi da ogranici svemoc pojedinaca, a potpuno je suprotno u komunistickim birokratizovanim drzavama gde administracija misli samo o sebi i gusi svaki napredak. Gledao sam poslednjih 12 godina i krstio se da su stranci obicno davali pomoc lokalnim administracijama, koje su te pare sjargale, a nisu nista napravile. Posto je svaka budala mogla znati da nece nista napraviti, logicno je zakljuciti zasto su ti stranci davali pare. Da li da nam pomognu ili nam odmognu? Setimo se samo Dinkicevog tupljenja o giljotini propisa. Od toga nije bilo bukvalno nista, a razne strane nevladine organizacije su dale milione evra za podrsku tom „projektu“. Sve te koji su se u tom periodu zaposlili u te, ganc nove, kancelarije, i slikali nasmejani sa stranim donatorima, vise ni puskom ne mozes naterati da rade nesto ozbiljno. Koji je cilj tih donatora? Ili su i oni, jednostavno, glupi?

  5. Neverovatno mi je da neko pomisli da ja vodim nekakvu propagandu pa jos antisrpsku. Nastranu Pavelica, iako pitam se ima li logike i cinjenica i u njegovom pogledu na svet. Antisrpsku propagandu vodi svako ko bi zarad „besplatnog rucka“, letovanja , zimovanja, i ladovine na drzavnim jaslama prodao sve, svoj narod, svoju zemlju, svoje vitalne resurse. Ako mi sudite sto ne navijam za Nemce nego za svoju zemlju, mozda se i bavim propagandom kako kazete, mozda se i Pavelic bavio propagandom, neznam, ali verovatno mu je interes njegovog naroda bio preci od njegovog licnog (sto bi se iz ovog teksta dalo naslutiti) a to ja pozdravljam.
    Nemam ja nista protiv administracije, javnih preduzeca a pogotovu protiv ljudi koji tamo rade. Jedino protiv cega sam je nepotrebno zaduzivanje za potrosnju koje ovu zemlju i njenu decu gura u ropstvo. Zasto neka gospodja iz ladovine u beogradskoj agenciji koja sa srednjom skolom zaradi 100000+ dinara ne ode malo da radi u Juru za 15000, pa da onda prica o tome treba li se zaduzivati, rasprodati i resurse i poljoprivredno zemljiste i el.energetski sistem i sve sto neko zeli da uzme. Sta je tu antisrpsko ili gde je tu propaganda. Dovodimo „strane investitore“ kojima dajemo pare da zaposle „narod“ kao najgore sljakere za 150-200 eur a onda se zaduzujemo da bi neko u agenciji dobijao 1000+ eur a da pojedini cak i neznaju gde im je radno mesto. To li je propaganda? Propratite pricu sa Simpom. Tomic je slupao 200 mil eur a firma na berzi ne vredi ni 1 mil. Ko je sve to platio i zbog cega? Ako pominjemo cinjenice hajde da vidimo kako one zaista izgledaju. Vec sam pisao da je na osnovu eurostat istrazivanja „drzavni posao“ 5 puta „kraci“ a dva tri puta vise placen. Kako? Pa zaduzujemo se eto kako. Nemojtre mi gospodine Miroslave reci da to nisu cinjenice. Mislite da postoje „bolja resenje“ od dovodjenja stvari i motivatora u „zdravu ravan“, OK ja to pozdravljam i svim srcem cu ta resenja podrzati. Ipak i sami znate da ovakva administracija i JP neumitno vode u dalje zaduzivanje za potrosnju a to nece da traje beskonacno i sta nakon toga? Hocemo li nazad u 90-te pa da svi rade za 50 eur? Kako neko misli da se moze pokrenuti neki posao? Tako sto imate ideju, tehnologiju… Verujem da svi znaju onu trla baba lan pricu o tome kako su srce svake kompanije ljudi, ali se bojim da malo ko zaista razume o cemu se tu zaista radi. Jedina propaganda za koju se ja zalazem je prestanak rasprodaje svega za ljubav par godina „sevdaha“ po „urbanim centrima“ (gde uglavnom rade drzavni cinovnici i JP cinovnici i gde se suludo trosi buducnost citave zemlje) ako nizbogcega drugog ono makar zbog sramote pred sopstvenom decom.

    • Gosn. Boki,
      Nisam ni napisao ni pomislio da Mile i vi vodite antisrpsku propagandu. Ali argumentacija vam je ista ili jako slična, kao i Paveliću, i odcepljenju Slovenije, Hrvatske, i svemu što će uslediti.
      Pustite imaginarne osobe i njihova letovanja, dajte konkretna imena i prezimena. Onda će i oni razmisliti šta rade. Šta me se tiče Miletova aktivistkinja URS-a koja nakon par meseci od izbora letuje o trošku opštine-JP, neka da konkretan link na fejsbuk, gde god…
      Opštim mestima i jednostavnim rešenjima niko neće doći do bolje Srbije.

      • Mala korekcija, ne na letovanje o trosku Opstine, nego od plate. Tako dobru platu ima, da posle tri-cetiri meseca, moze da ide na letovanje. A sto se konkretnog imena tice, odmah cu ti poslati. Mogu da ti dam odmah jedno stotinu imena. Posto si me isprovocirao danas cu ti sukcesivno slati.

      • Gospodine Miroslave. Simpo iz Vranja pod vestim vodjstvom direktora Dragana Tomica prvo je dobio oprost duga od 80 mil eur (kod cetiri prvougasene banke) a zatim 2003 nepovratnu pomoc (to se kasnije ispostavilo) od 40 mil eur da bi na kraju drzava dala garanciju na kredit od 80 mil eur koji simpo ne moze da vrati pa ga placa drzava. Trenutna vrednost Simpa na berzi je manje od 1 mil eur. Trazili su novi zajam i garanciju drzave od cirka nekoliko desetina miliona eur, a drzava je to za sada odbila sa obrazlozenjem da ce uci u posed firme za udeo garantovanog kredita sto bi reklo treba da ima jedno 20000% vlasnistva. Dakle da ne zaboravim da napomenem da je Simpo barem zakonski za sada privatna firma. Treba li vam konkretnije ime od toga. Dakle zaposleni u Simpu su u roku od 10-15 godina dobili na poklon 200 mil eur. Hocete li mi reci da je to normalno i da ja sirim nekakvu propagandu. Zasto ja moram da zaradim i porez pa ako ostane i platu a neko moze da dobija poklone u neogranicenom iznosu sto jasno dokazuje da nije zaradio ni jednu svoju platu. Znate li da zelezara vise kosta kad radi nego da se zakljuca a radnicima isplacuju pune plate? Pomenimo i Srbijagas i presvetlog gosn strucnjaka Bajatovica koji je svakako zaradio svoju platu. Pretpostavljam da je i to propaganda. Naravno ako za zelezau mozete reci da predstavlja strateski vaznu kompaniju za zemlju, za fabriku namestaja i milion slicnih primera to svakako ne mozete reci. Nema potrebe da iznosim ime i prezime neke pojedinacne osobe. Uzmite spisak zaposlenih u Simpu i slicnim firmama, skoro svim agencijama, kao i dobrom delu administracije i JP i imacete konkretne primere, konkretne osobe. Ja to ne umem da posmatram drugacije. Zasto drzava meni ne da 200 mil eur na poklon i garantujem bolje rezultate od Simpa. Pretpostavljam da bi vi sa tim novcem uradili i mnogo vise. Dakle ako jedna kompanija za manje od 15 godina potrosi 200 puta vise nego sto vredi znaci li to da je bilo ko zaradio svoju platu? Pirotski Tigar takodje je slicna prica usporena donekle prodajom Tigar tajersa Mislinu. Ja neznam kolike su plate u Simpu ili zelezari ili,… ali znam gomilu drugih primera, medjutim nije moje da pricam o pojedincima nego o procesima koji razuaraju drustvo. Podstrekavanje finansijske nediscipline razni slucajevi simpa, zelezare, agrobanke,… procesi su koji razaraju srz jednog drustva i tesko je da to mozete opravdati bilo kakvim „socijalnim“ porivima.

        • Gosn. Boki
          Vrednost kapitala Simpa je mnogo puta veća od 1 miliona evra, pa 200 puta veće otpada kao spinovanje. Plate u Simpu, njegov kapital, plate u Smederevu, gde god, možete izračunati preko izdataka za zarade i broja radnika preko izveštaja APR-a. O Simpu sam hteo tekst da je „Patriotizam za lopove I ludake“, gde sam je ovo drugo…
          Svaka netačnost se može podvesti pod lošu nameru. Kao i tačnost, nažalost.

          • Postovani Gospodine Miroslave. Vrednost Simpa na berzi je manja od 1 mil eur. To mozete lako proveriti klikom na link Beogradske Berze (SMPO Tržišna kapitalizacija 105.970.000 na dan 07,08,2013). Spinovanje je vasa konstatacija da je vrednost kapitala Simpa mnogo veca od toga. Bas me zanima kojom odokativnom metodom ste dosli do toga. Svaki biznismen bi vam rekao da je berzanska vrednost apsolutno naduvana jer firma koja godisnje pravi gubitak od 10 puta svoje vrednosti je apsolutno bezvredna ukoliko ne poseduje neku tehnologiju koju nema niko na svetu, ili specijalne pozicije na trzistu. Slucaj konkretne fabrike namestaja nije za takvo „specijalno“ razmatranje. Cinjenice su cinjenice a priznacete i sami, uz svo moje postovanje, da ste vi jedini koji spinujete u ovom konkretnom slucaju.

            • Poštovani gospodine Boki
              Kapital Simpa bio je 45 miliona evra na kraju prošle godine, biće oko 35 miliona evra na kraju ove godine uz mogućnost da zbog nelikvidnosti ima blokiran račun. „Svaki biznismen“, uz dužno poštovanje prema vama (?) i časnim izuzecima, bi kod mene avansno robijao 10 godina zbog pljačkanja naroda, a tu uključujem i strane biznismene i političare koji su im omogućili pljačku narodne-državne imovine.
              Apsolutno sebi dajem za pravo da vama, i bilo kome drugom, brišem propagandne komentare (komunističke, liberalističke, ldiotske…) jer opcija komentarisanja je imala za cilj da se njima ukaže na materijalne netačnosti u postu, ili u načinu razmišljanja. Nemojte više gubiti vreme ovde, idite i spinujte na drugom mestu.
              Pozdrav
              Miroslav

              Konsolidovani finansijski izveštaj za 2012. godinu za obveznika revizije

              Podaci o obvezniku*
              Matični broj (JMB) 7105681
              Naziv SIMPO AD
              Mesto Vranje
              Adresa Radnička 12
              Pravna forma Akcionarska drustva
              Delatnost 3109-Proizvodnja ostalog nameštaja
              Veličina za 2012. godinu (prema podacima za 2011. godinu) 3-Veliko
              * stanje na dan 31.12.2012. godine

              Bilans stanja sa stanjem na dan 31.12.2012. godine
              Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina Prethodna godina
              A. STALNA IMOVINA (002+003+004+005+009) 1 12.413.201 11.065.610
              I. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 2 594.00 94.00
              II. GOODWILL 3 224.20 0.00
              III. NEMATERIJALNA ULAGANJA 4 76.61 74.34
              IV. NEKRETNINE,POSTROJENJA, OPREMA I BIOLOŠKA SREDSTVA (006+007+008) 5 10.289.498 9.423.195
              1. Nekretnine, postrojenja i oprema 6 9.941.762 7.754.853
              2. Investicione nekretnine 7 313.86 1.636.415
              3. Biološka sredstva 8 33.87 31.93
              V. DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI (010+011) 9 1.822.303 1.567.984
              1. Učešća u kapitalu 10 1.769.369 1.514.509
              2. Ostali dugoročni finansijski plasmani 11 52.93 53.48
              B. OBRTNA IMOVINA (013+014+015) 12 12.836.126 12.117.109
              I. ZALIHE 13 5.046.995 5.005.131
              II. STALNA SREDSTVA NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 14 11.29 20.31
              III. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (016+017+018+019+020) 15 7.777.840 7.091.667
              1. Potraživanja 16 2.266.141 4.433.357
              2. Potraživanja za više plaćen porez na dobitak 17 92.00 6.68
              3. Kratkoročni finansijski plasmani 18 2.333.693 234.92
              4. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 19 143.13 212.56
              5. Porez na dodatu vrednost i aktivna vremenska razgraničenja 20 3.034.781 2.204.149
              V. ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 21 3.51 9.14
              G. POSLOVNA IMOVINA (001+012+021) 22 25.252.834 23.191.863
              Dj. UKUPNA AKTIVA (022+023) 24 25.252.834 23.191.863
              E. VANBILANSNA AKTIVA 25 421.96 456.22
              A. KAPITAL (102+103+104+105+106-107+108-109-110) 101 5.103.425 5.197.255
              I. OSNOVNI I KAPITAL 102 8.013.022 6.231.309
              II. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 103 594.00 94.00
              III. REZERVE 104 3.93 1.00
              IV. REVALORIZACIONE REZERVE 105 216.65 189.08
              VII. NERASPOREDJENI DOBITAK 108 0.00 632.05
              VIII. GUBITAK 109 3.127.980 1.856.283
              IX. OTKUPLJENE SOPSTVENE AKCIJE 110 2.79 0.00
              B. DUGOROČNA REZERVISANJA I OBAVEZE (112+113+116) 111 20.138.821 17.983.722
              I. DUGOROČNA REZERVISANJA 112 52.84 52.93
              II. DUGOROČNE OBAVEZE (114 + 115) 113 10.098.147 8.952.035
              1. Dugoročni krediti 114 5.858.234 4.964.417
              2. Ostale dugoročne obaveze 115 4.239.913 3.987.618
              III. KRATKOROČNE OBAVEZE (117+118+119+120+121+122) 116 9.987.836 8.978.761
              1. Kratkoročne finansijske obaveze 117 4.050.316 321.40
              3. Obaveze iz poslovanja 119 2.373.960 5.698.373
              4. Ostale kratkoročne obaveze 120 3.162.926 2.607.436
              5. Obaveze po osnovu poreza na dodatu vrednost i ostalih javnih prihoda i pasivna vremenska razganičenja 121 348.99 301.25
              6. Obaveze po osnovu poreza na dobitak 122 51.65 50.30
              V. ODLOŽENE PORESKE OBAVEZE 123 10.59 10.89
              G. UKUPNA PASIVA (101+111 +123) 124 25.252.834 23.191.863
              D. VANBILANSNA PASIVA 125 421.96 456.22
              Bilans uspeha u periodu od 01.01.2012 do 31.12.2012. godine
              Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina Prethodna godina
              I. POSLOVNI PRIHODI (202+203+204-205+206) 201 7.322.806 5.677.935
              1. Prihodi od prodaje 202 7.096.201 4.837.416
              2. Prihodi od aktiviranja učinaka i robe 203 75.87 156.40
              3. Povećanje vrednosti zaliha učinaka 204 222.58 506.44
              4. Smanjenje vrednosti zaliha učinaka 205 204.69 15.29
              5. Ostali poslovni prihodi 206 132.85 192.97
              II. POSLOVNI RASHODI (208 do 212) 207 8.705.961 6.739.199
              1. Nabavna vrednost prodate robe 208 1.261.721 753.19
              2. Troškovi materijala 209 2.968.753 1.559.466
              3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi 210 3.084.117 3.044.796
              4. Troškovi amortizacije i rezervisanja 211 278.66 297.95
              5. Ostali poslovni rashodi 212 1.112.714 1.083.792
              IV. POSLOVNI GUBITAK (207-201) 214 1.383.155 1.061.264
              V. FINANSIJSKI PRIHODI 215 363.60 92.89
              VI. FINANSIJSKI RASHODI 216 1.070.450 793.55
              VII. OSTALI PRIHODI 217 1.873.086 3.746.615
              VIII. OSTALI RASHODI 218 594.86 2.092.105
              X. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA PRE OPOREZIVANJA (214-213-215+216-217+218) 220 811.78 107.42
              XI. NETO DOBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 221 6.41 0.00
              XII. NETO GUBITAK POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA 222 0.00 8.76
              V. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA (220-219+222-221) 224 805.37 116.18
              1. Poreski rashod perioda 225 0.00 3.62
              3. Odloženi poreski prihodi perioda 227 0.00 2.34
              E. NETO GUBITAK (224-223+225+226-227+228) 230 805.37 117.45
              Izveštaj o tokovima gotovine u periodu od 01.01.2012 do 31.12.2012. godine
              Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina Prethodna godina
              I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 3) 301 12.349.751 13.127.442
              1. Prodaja i primljeni avansi 302 11.977.367 12.414.506
              2. Primljene kamate iz poslovnih aktivnosti 303 21.07 15.31
              3. Ostali prilivi iz redovnog poslovanja 304 351.32 697.63
              II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 5) 305 12.000.067 13.419.266
              1. Isplate dobavljačima i dati avansi 306 8.627.443 10.463.845
              2. Zarade, naknade zarada i ostali lični rashodi 307 2.480.255 2.622.074
              3. Plaćene kamate 308 477.33 249.46
              4. Porez na dobitak 309 1.82 234.00
              5. Plaćanja po osnovu ostalih javnih prihoda 310 413.22 83.65
              III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (I – II) 311 349.68 0.00
              IV. Neto odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (II – I) 312 0.00 291.82
              I. Prilivi gotovine iz aktivnosti investiranja (1 do 5) 313 158.61 307.54
              1. Prodaja akcija i udela (neto prilivi) 314 220.00 46.00
              2. Prodaja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme i bioloških sredstava 315 44.31 22.34
              3. Ostali finanasijski plasmani (neto prilivi) 316 114.07 285.15
              4. Primljene kamate iz aktivnosti investiranja 317 14.00 0.00
              II. Odlivi gotovine iz aktivnosti investiranja (1 do 3) 319 20.01 2.00
              2. Kupovina nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme i bioloških sredstava 321 20.01 2.00
              III. Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja (I – II) 323 138.61 305.53
              I. Prilivi gotovine iz aktivnosti finansiranja (1 do 3) 325 2.478.564 1.205.246
              2. Dugoročni i kratkoročni krediti (neto prilivi) 327 1.213.139 1.025.950
              3. Ostale dugoročne i kratkoročne obaveze 328 1.265.425 179.30
              II. Odlivi gotovine iz aktivnosti finansiranja (1 do 4) 329 3.050.366 1.270.641
              1. Otkup sopstvenih akcija i udela 330 4.28 0.00
              2. Dugoročni i kratkoročni krediti i ostale obaveze (neto odlivi) 331 3.043.487 1.267.418
              3. Finansijski lizing 332 2.60 3.22
              IV. Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (II – I) 335 571.80 65.40
              G. SVEGA PRILIVI GOTOVINE (301+313+325) 336 14.986.926 14.640.223
              D. SVEGA ODLIVI GOTOVINE (305+319+329) 337 15.070.439 14.691.910
              E. NETO ODLIV GOTOVINE (337-336) 339 83.51 51.69
              ž. GOTOVINA NA POČETKU OBRAČUNSKOG PERIODA 340 212.56 265.21
              Z. POZITIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 341 24.48 4.70
              I. NEGATIVNE KURSNE RAZLIKE PO OSNOVU PRERAČUNA GOTOVINE 342 10.40 5.67
              J. GOTOVINA NA KRAJU OBRAČUNSKOG PERIODA (338 – 339 + 340 +341 – 342) 343 143.13 212.56
              Izvestaj o promenama na kapitalu u periodu od 01.01.2012 do 31.12.2012. godine
              Naziv pozicije AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 401 5.465.706
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 404 5.465.706
              Ukupna povećanja u prethodnoj godini – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 405 765.60
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 407 6.231.309
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 410 6.231.309
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 411 1.781.713
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Osnovni kapital (grupa 30 bez 309) 413 8.013.022
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 427 94.00
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 430 94.00
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 433 94.00
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 436 94.00
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 437 500.00
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) – Neuplaćeni upisani kapital (grupa 31) 439 594.00
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Rezerve (računi 321 i 322) 453 2.70
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Rezerve (računi 321 i 322) 456 2.70
              Ukupna smanjenja u prethodnoj godini – Rezerve (računi 321 i 322) 458 1.70
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Rezerve (računi 321 i 322) 459 1.00
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Rezerve (računi 321 i 322) 462 1.00
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Rezerve (računi 321 i 322) 463 2.93
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Rezerve (računi 321 i 322) 465 3.93
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 466 555.35
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 469 555.35
              Ukupna smanjenja u prethodnoj godini – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 471 366.27
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 472 189.08
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 475 189.08
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 476 27.57
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Revalorizacione rezerve (račun 330 i 331) 478 216.65
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 505 315.91
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 508 315.91
              Ukupna povećanja u prethodnoj godini – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 509 316.14
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 511 632.05
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 514 632.05
              Ukupna smanjenja u tekućoj godini – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) – Neraspoređeni dobitak (grupa 34) 516 632.05
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 518 616.02
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 521 616.02
              Ukupna povećanja u prethodnoj godini – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 522 1.240.263
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 524 1.856.283
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 527 1.856.283
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 528 1.271.697
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) – Gubitak do visine kapitala (grupa 35) 530 3.127.980
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Otkupljene sopstvene akcije i udeli (račun 037, 237) 541 2.79
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Otkupljene sopstvene akcije i udeli (račun 037, 237) 543 2.79
              Stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 544 5.723.734
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. prethodne godine ______________ (red.br. 1+2-3 ) – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 547 5.723.734
              Ukupna smanjenja u prethodnoj godini – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 549 526.48
              Stanje na dan 31.12. prethodne godine ______________ (red.br. 4+5-6 ) – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 550 5.197.255
              Korigovano početno stanje na dan 01.01. tekuće godine ______________ (red.br. 7+8-9 ) – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 553 5.197.255
              Ukupna povećanja u tekućoj godini – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 554 538.22
              Ukupna smanjenja u tekućoj godini – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 555 632.05
              Stanje na dan 31.12. tekuće godine ______________ (red.br. 10+11-12) – Ukupno (kol. 2+3+4+5+6+7+8-9+10-11-12) 556 5.103.425
              Statistički aneks za 2012. godinu
              Opis AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina Prethodna godina
              I. OPŠTI PODACI O PRAVNOM LICU ODNOSNO PREDUZETNIKU
              1. Broj meseci poslovanja ( oznaka od 1 do 12 ) 601 12.00 12.00
              2. Oznaka za veličinu ( oznaka od 1 do 3 ) 602 3.00 3.00
              3. Oznaka za vlasništvo ( oznaka od 1 do 5 ) 603 4.00 4.00
              5. Prosečan broj zaposlenih na osnovu stanja krajem svakog meseca ( ceo broj) 605 4.58 4.58
              Opis AOP iznosi u 000 dinara
              Bruto Ispravka vrednosti Neto (kol. 4-5)
              II. BRUTO PROMENE NEMATERIJALNIH ULAGANJA I NEKRETNINA, POSTROJENJA, OPREME I BIOLOŠKIH SREDSTAVA
              1.1. Stanje na početku godine – nematerijalna ulaganja 606 129.20 54.87 74.34
              1.2. Povećanja (nabavke) u toku godine – nematerijalna ulaganja 607 226.47 0.00 226.47
              1.5. Stanje na kraju godine (606+607-608+609) – nematerijalna ulaganja 610 355.67 54.87 300.81
              2.1. Stanje na početku godine – nekretnine postrojenja, oprema i biološka sredstva 611 16.971.450 7.548.255 9.423.195
              2.2. Povećanje (nabavke) u toku godine – nekretnine postrojenja, oprema i biološka sredstva 612 1.144.959 0.00 1.144.959
              2.3. Smanjenje u toku godine – nekretnine postrojenja, oprema i biološka sredstva 613 278.66 0.00 278.66
              2.5. Stanje na kraju godine ( 611+612-613+614 ) – nekretnine postrojenja, oprema i biološka sredstva 615 17.837.753 7.548.255 10.289.498
              Opis AOP iznosi u 000 dinara
              Tekuća godina Prethodna godina
              1. Zalihe materijala 616 962.93 868.93
              2. Nedovršena proizvodnja 617 1.122.065 838.42
              3. Gotovi proizvodi 618 2.624.559 2.888.651
              4. Roba 619 242.50 287.30
              5. Stalna sredstva namenjena prodaji 620 11.29 11.29
              6. Dati avansi 621 94.95 130.85
              7. SVEGA (616+617+618+619+620+621=013+014) 622 5.058.286 5.025.442
              1. Akcijski kapital 623 2.077.965 2.077.965
              2. Udeli društva sa ograničenom odgovornošću 625 5.326.455 3.385.588
              3. Ulozi članova ortačkog i komanditnog društva 627 0.00 56.55
              4. Državni kapital 629 46.99 46.99
              5. Društveni kapital 630 541.00 541.00
              7. Ostali osnovani kapital 632 20.61 123.21
              SVEGA (623+625+627+629+630+631+632=102) 633 8.013.022 6.231.309
              1.1. Broj običnih akcija 634 1.059.700 1.059.700
              1.2. Nominalna vrednost običnih akcija – ukupno 635 2.077.965 2.077.965
              3. SVEGA – nominalna vrednost akcija ( 635+637=623) 638 2.077.965 2.077.965
              1. Potraživanja po osnovu prodaje ( stanje na kraju godine 639 <= 016) 639 2.266.141 4.433.357 2. Obaveze iz poslovanja ( stanje na kraju godine 640 <= 119) 640 2.373.960 5.698.373 3. Potraživanja u toku godine od društava za osiguranje za naknadu štete (dugovni promet bez početnog stanja ) 641 107.94 75.24 4. Porez na dodatu vrednost - prethodni porez (godišnji iznos po poreskim prijavama) 642 1.057.020 1.697.205 5. Obaveze iz poslovanja ( potražni promet bez početnog stanja ) 643 15.544.870 15.170.357 6. Obaveze za neto zarade i naknade zarada ( potražni promet bez početnog stanja) 644 1.743.423 1.418.959 7. Obaveze za porez na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog ( potražni promet bez početnog stanja ) 645 225.16 243.81 8. Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada na teret zaposlenog (potražni promet bez početnog stanja) 646 405.74 356.62 10. Obaveze prema fizičkim licima za naknade po ugovorima ( potražni promet bez početnog stanja ) 648 34.07 42.20 11. Obaveze za PDV (godišnji iznos po poreskim prijavama) 649 781.77 908.04 12. Kontrolni zbir ( od 639 do 649 ) 650 24.540.094 30.044.154 1. Troškovi goriva i energije 651 636.77 512.66 2. Troškovi zarade i naknade zarada ( bruto ) 652 2.374.319 2.019.386 3. Troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada na teret poslodavca 653 400.55 456.81 4. Troškovi naknada fizičkim licima ( bruto ) po osnovu ugovora 654 64.62 69.47 5. Troškovi naknada članovima upravnog i nadzornog odbora ( bruto ) 655 13.24 12.55 6. Ostali lični rashodi i naknade 656 231.39 486.58 7. Troškovi proizvodnih usluga 657 565.24 533.57 8. Troškovi zakupnina 658 73.84 85.39 11. Troškovi amortizacije 661 278.66 297.95 12. Troškovi premija osiguranja 662 91.62 82.16 13. Troškovi platnog prometa 663 96.40 86.73 14. Troškovi članarina 664 3.50 2.59 15. Troškovi poreza 665 62.58 56.55 16. Troškovi doprinosa 666 14.00 0.00 17. Rashodi kamata 667 557.61 303.11 18. Rashodi kamata i deo finansijskih rashoda 668 557.61 303.11 19. Rashodi kamata po kreditima od banaka i dfo 669 557.61 303.11 20. Rashodi za humanitarne, kulturne, zdravstvene, obrazovne, naučne i verske namene, za zaštitu čovekove sredine i za sportske namene 670 11.51 10.86 21. Kontrolni zbir ( od 651 do 670 ) 671 6.577.064 5.622.585 1. Prihodi od prodaje robe 672 647.00 1.533.733 2. Prihodi od premija, subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i povraćaja poreskih dažbina 673 5.43 89.26 3. Prihodi po osnovu uslovljenih donacija 674 50.52 0.00 4. Prihodi od zakupnina za zemljište 675 42.51 41.43 6. Prihodi od kamata 677 28.45 13.44 9. Kontrolni zbir ( od 672 do 679 ) 680 773.91 1.677.869 1. Obaveze za akcize ( prema godišnjem obračunu akciza ) 681 798.00 156.00 2. Obračunate carine i druge uvozne dažbine ( ukupan godišnji iznos prema obračunu ) 682 440.66 345.42 8. Kontrolni zbir ( od 681 do 687 ) 688 441.45 345.58 6. Razgraničeni neto efekat kursnih razlika 694 143.91 0.00 8. Preostali iznos razgraničenog neto efekta kursnih razlika (red.br. 5 + red.br. 6 - red.br. 7) 696 143.91 0.00

              • Postovani Gospodine Miroslave. Sto se mene tice ja sam preduzetnik i to vec 15 godina prilicno sitan ali nikada nisam imao nikakvih problema sa zakonom, inspekcijama i nikada nisam nacinio ni jedan krupan prestup (iako sam povremeno placao mandatne kazne za sitnije nepravilnosti i prekrsaje pre svega administrativne prirode), i daleko od toga da sam ikakav „biznismen“, pa se slazem da se avansno posalju na robiju svi koji pljackaju zemlju i narod. Sto se tice kapitala Simpa nije mi bila zelja da se bavim tacnim ciframa , tim pre sto knjigovodstvena vrednost ne mora da ima nikakve veze sa trzisnom vrednoscu, vec da pre svega ukazem na nedopustive procese u drustvu. Dakle trzisna kapitalizacija Simpa je oko 1 mil eur (sigurno bi u postupku preuzimanja doslo do porasta vrednosti akcija pa onako odokativno cenim da bi ta cifra mogla da ode na 10-20 mil.), a stoji cinjenica da im je drzava otpisala dug od 120 mil eur i to pocev od 2000 godine. Takodje sada vec bivsi ministar finansija je izjavio da Simpo po osnovu poreza trenutno duguje drzavi vise od 5 mlrd din. Postavlja se pitanje gledajuci i bilans stanja na 31,12,2012 gde se dede silan oprosteni dug, kao i po kom zakonu uredbi ili na osnovu kog pravnog presedana neka kompanija (i to privatna bez velikog strateskog znacaja) moze bitii privilegovana da porez ili ne placa ili placa kad hoce ili moze. U svakom slucaju zahvaljujem vam se na strpljenju i apsolutno podrzavam vase pravo kao uredjivaca ove stranice da neadekvatne komentare brisete. Uz svo postovanje poslusacu i vasu preporuku da „spinujem“ na nekom drugom mestu jer mi zaista nije bila namera da svojim komentarisanjem umanjim po mom misljenju dobar i vredan sadrzaj na vasem portalu.
                S Postovanjem

              • A, Zdravkovicu, koliko bi avansno godina zatvora dao drzavnim sluzbenicima, koji su omogucili tim bizMismenima da se obogate? Svaki bizMismen je imao svog coveka u vlasti, svoju ekipu… Ti ljudi su i dan-danas visoko kotirani u drzavnoj nomenklaturi, neki sebe, cak, nazivaju i ekspertima. Kad sam pomenuo rec ekspert, da pojasnim, da ne bude zabune, ne mislim na period od poslednjih desetak godina, nego na devedesete, kada su svi bizMismeni stekli svoj prvi milion dolara. Oni su te milione u poslednjoj dekadi samo umnozili. Da podesetim, apsolutni gospodar zivoata i smrti u tom periodu je bio SM i njegov SPS. Uz svesrdnu pomoc SRS-a, SPO-a i slicnih… Da se ne zaboravi. Mozda je neko tada bio mlad, pa mu ta decenija nije ostala u secanju, ali ima nas koji i danas sve to zivo pamtimo. Cini mi se da upravo ti koji se secaju tih tragicnih devedesetih danas nigde nisu dobro dosli. Ima nas koji smo najbolje godine zivota proveli u hiperinflaciji, sankcijama i pod cizmom nenarodnog rezima… Zato meni nisu krivi biznismeni, nego oni koji su ih takvim napravili. Ovi mladji su stasali za rad kada i ti bizMismeni, pa je logicno da im danas bodu oci. Nama starijima prioriteti za bajbokanu su nesto drugaciji…

                • Gosn. Mile
                  Mešate političare i državne službenike. Političari su bizMismenima omogućili da se obogate, baš kao i strancima nakon 2000. Postoje državni činovnici koji pošteno rade za svoju zemlju, niti su se obogatili, niti su drugima to omogućili.
                  Sad, što su se svi političari svih partija u tome uprljali, jel da ih ukinemo i postavimo strance da bi nam svima bilo bolje?

                  • Ne mesam ih ja, Zdravkovicu, sami se mesaju. Evo ti primer, mogu na privatni mejl da ti posaljem imena. Dugogodisnji direktor znacajnog i jakog lokalnog javnog preduzeca, dugogodisnji kadar SKJ i SPS-a, odabere devedesetih par „privatnika“ i obogati i njih i sebe za nekoliko godina. Nabavka repromaterijala za firmu, investiciona ulaganja i slicno. Gradeci objekat za drzavnu firmu, par desetina kilometra dalje nikne i privatni objekat. Onda taj direktor u tom objektu otvori privatnu firmu a i dalje bude direktor u javnom preduzecu, pa razgrana posao i pocne da vrsi usluge drugim drzavnim preduzecima. Onda se isclani iz SPS-a, napusti javno preduzece, jer se SPS pobuni protiv njegovog lopovluka, osnuje svoju grupu gradjana, kandiduje se za gradonacelnika, za nokat izgubi, ali ubrzo postane visoki opstinski funkcioner. I dalje grana biznis, pocinje da kupuje lokale i pocinje da radi i za republicka javna preduzeca. Onda na sledecim izborima ulazi u koaliciju sa SPS-om, dobija na izborima i postaje drugi covek u opstini. Naravno, biznis ljaka kao lud. I sad. Sta je on? Politicar, drzavni sluzbenik, biznismen, mali privrednik, kadar za dvadeset prvi vek? Mogu odmah da ti nabrojim desetine imena koja su imali identicnu karijeru. Takvim ljudima su sva vrata otvorena svih ovih godina, a meni, osobi koja poslednjih 25 godina samog sebe izdrzava sva vrata su bila zatvorena, bas kao i danas…
                    Taj covek ima ogroman koalicioni potencijal a od mene svi beze kao od kuge.
                    Ti me ironicno pitas da li da dovedemo strance? Ne, treba da dovedete one koji imaju ciste karijere, imaju praksu i mogu nesto da urade. Stvari stoje vrlo prosto. Kao sto je ekonomija nauka, tako je i sociologija nauka. Mi zivimo u zemlji gde nema dovoljno demokratije i gde oligarhija vlada golom silom i radi sta hoce. To je socioloska cinjenica, lako dokaziva i to je predmet sociologije, a ne ekonomije. Da bi se povecao stepen demokratije u drzavi, mora se povecati stepen ekonomskih sloboda. To je takodje socioloska cinjenica. Politika je interdisciplinarna delatnost, zato i ne mogu svi njome da se bave. Ocigledno da nije dovoljno prezentirati skup ekonomski ili pravnih mera, pa da dodje do boljitka u nekoj zemlji. Dakle, pomenuti ugledni gradjanin se obogatio, to znaju sve sudije u gradu, znaju sve trzisne inspekcije u gradu, znaju svi prosvetni radnici u gradu, znaju svi zdravstveni radnici, zna finansijska policija, zna komunalna policija, zna policija u gradu, ali mu nikada nije falila dlaka sa glave, vec naprotiv, svi oni kupuju od njega. Dakle, oni su taj sistem. On je njihov covek. Oni su izgradili i obdrzavaju ovaj nakardadni sistem. Njima pojedini tajkuni sluze kao strasila na livadi, da ima narod na koga da upire prstom, a da oni i dalje neometano zavrsavaju posao. Ne ubijaj glasnika, Zdravkovicu. Ovo sto sam napisao je realan zivot, realna situacija, zivi ljudi od krvi i mesa. Ti posteni drzavni cinovnici su, svidjalo se to tebi ili ne, saucesnici. Cute i klempaju, jer ako se pobune lako ekipa moze da ih prekomanduje na ovu moju stranu…

                • Mile to nije sasvim tacno. U Srbiji je jedino Karic do 2000-dite godine imao kapital veci od 1 mil. eura. Nekolicinu Srba koji su oformili poslove van Srbije ,poput Ceptera ne racunam.
                  Svi ostali pa i Miskovic bili su ispod ….A 95% svih ostalih nisu zajedno imali kapital veci od 10 mil. eura.

                  Ovo ne govorim zbog pojedinaca vec zbog svesti o cinjenici koliko je Srbija siromasna drzava.

                  Najbogatije pojedinacno privredno lice do 2000. bila je Beobanka ???

                  E sad to nema nikakve veze sa preraspodelom unetog kapitala i kapitala od privatizacije nakon 2000-dite godine. Taj novac se delom slio u nerealan standard stanovnistva a delom na pojedine kompanije.
                  U principu tu nije bilo korupcije vec je drzavna elita pod pritiskom zapada presla u jednu potpuno nepovoljnu drustveno -ekonomsku fazu iz koje se iznedrila mogucnost za enormno bogacenje pojedinaca.
                  Nije Delta donela zakon o privatizaciji i sprovodila istu ,niti je iko sa dva grama mozga mogao da shvati momentalnu prodaju cementara ,kamenoloma i sl. Zbog toga mnogi u Srbiji i nisu ucestvovali u privatizaciji jer je ista diktirana spolja. Kada su na vladu Srbije preuzeli nesretni Dinkic i Djindjic kasa je bila potpuno prazna i oni su prodavali ono za sta je neko pokazao interesovanje.Naravno i jedan i drugi onda nisu imali blage veze sa cinjenicom da se jedna drzava ,preko izgradnje infrastrukture ,onemogucava u rastu i sirenju.

                  To je ujedno pocetak kraja privredne aktivnosti u Srbiji i kanalisanje kapitala u usluge itd..

                  Dakle i oni tada nisu esplicitno bili korumpirani ili u sprezi sa biznisom vec su to radili iz pogresnog ubedjenja i apsolutnog neznanja.

                  Naravno kasnije je to bujalo do neslucenih razmera ali istine radi svemu se zna pocetak..

                  • Da, svemu se zna pocetak, problem je sto mladji o tome nedovoljno znaju, a niko ih ne informise. Svaka generacija misli da sve pocinje od njih i onda se cesto zamenjuju uzrok i posledice. Sistem je srusen onog momenta kada je Milosevic poterao u toku radnog vremena ljude iz fabrika da drze mitinge sirom trgova Srbije. Evo samo jedan primer, u vreme sankcija samo su drzavne firme i odabrane privatne kupovale devize od banaka i to po sest puta nizem kursu, sto je pojedincima bilo dovoljno da se obogate za par meseci. Da li ovo znaju analiticari? Ja sam licno gledao potvrde kada moje kolege ekonomisti za drzavnu firmu odu u banku i kupe po 100.000 maraka po kursu sest puta nizem nego na ulici. Ko je dilerima davao pare da kupuju devize? Iste te drzavne banke. Dakle, za ovo u cemu mi zivimo nisu odgovorni biznismeni, nego birokratski aparat i politicari. Oni su uzrok svih nasih problema. Duboko je pogresno menjati uzroke i posledice. Pa, necete mi valjda reci da su za divljanje navijaca odgovorni navijaci? Ko te navijace potpiruje, finansira i, u krajnjem, i stiti?

                    • Darko, a sto se milion eura tice, u zabludi si, razni basibozluci su milione i milione maraka zaradjivali pocev od sankcija, pa na dalje. Milione. Evo samo jedan bezvezan primer. U to vreme, za koje kazu da su svi primali 5 maraka, u svakom vecem gradu Srbije bilo je po 2-3 fotografa koji su kupovali fotografske masine od 300-400.000 maraka za kesh.
                      Pare su se „pravile“ sa prvom inflacijom, od 92-e i ko se „snasao“ prvih 4-5 godina, taj je i danas bogat. Izuzeci samo potvrdjuju pravilo. ISKLJUCIVI krivci za sve to su zaposleni u drzavnim firmama i politicari. Oni su birali besprizorne ljude sa kojima su radili na obostrano zadovoljstvo. Svi koji su se tada obogatili i danas su najbogatiji ovde gde ja zivim. Niko, i da ponovim, niko novi se nije obogatio posle 2000-te. U Srbiji skoro nema ozbiljne zarade bez rada sa i za drzavu. Svaka cast izuzecima.

  6. I kad vec pricamo o neprijateljima, da pomenem jedan podatak koji sam dobio pre nesto jace od mesec dana, nekoliko dana posle rebalansa republickog budzeta. Vecina gradskih administracija u Srbiji su enormno povecale firmarine, poreze na imovinu, kao i sve ostale takse koje se slivaju u lokalne budzete. Ocigledno da su dobili mig odozgo da to urade. Tek je o tome danas nesto malo pisao Blic. Ako trazimo neprijateljsko delovanje, onda je ovo upravo to. U vreme najzesce krize lokalne administracije brutalno pljackaju jos ovo malo sto je ostalo… Nravno, vodeci funkiconeri po lokalu su istovremeno sebi povecali i plate. Naravno, otkako je doslo demokratsko prosvetljenje na ovim izborima, malo ko o tome sme da pise…

  7. Ko je devedesetih srusio i opljackao banke? Nismo mi privatnici, jer njima nismo mogli ni da pridjemo, nego zaposleni u bankama. Krali su od portira do direktora. Nisu se ti ljudi iselili, svi oni zive medju nama. Mladjima to danas zvuci neverovatno, ali tada nisu postojale privatne banke, sve su bile drzavne. Partija je davala saglasnost za sve sto se radilo u bankama. U svakoj banci je postojala osnovna organizacija Saveza komunista. Zvuci smesno? Pa, nije to bilo pre milion, nego pre dvadeset godina. Svi ti ljudi i danas vuku konce.

  8. Mile to sa kursom ,hiperiflacijom ect..imalo je svoju svrhu a ona je fizicko ocuvanje drzvne supstance. Naravno imalo je to i svoje i mane i zrtve. Mislim da je besmisleno govoriti o tome sada i polemisati na tu temu. Privilegiju su imale neke kompanije a tu su se provlacila i neka privredna pa i fizicka lica i to ide na rabos direktno SPS. Milosevicu,Marjanovicu itd. , no u uslovima sankcija,ratnog okruzenja i direktne pretnje vojnom intrvencijom, postoji ta opcija i opcija uvodjenja diktature. Milosevic po vokaciji nije bio diktator i njegova odluka o tom pravcu ili kako su to nezno zvali „meka diktatura“ dala je rezultat kakav je dala. Bila je ocuvana srz privredne aktivnosti,drzavnost itd..naravno odluka o podjednakoj podeli stete na citavu populaciju nije bila moguca i to je ono za sta su bezpogovorno krivi.
    Da nije bilo Haga velika vecina je zbog toga a i nekih pogresnih drzavnickih odluka morala biti sudski sankcionisana u samoj Srbiji. Kako se to nije desilo u Srbiji, tako se nije doslo ni do privilegovanih pojedinaca.

    To je ono sto je trebala da bude katarza Srbije koja je opet sprecena spoljnim zapadnim uticajem zbog politickog alibija za vodjenje rata protiv Srbije.

    Obrni okreni zakljucak je isti…a svodi se na onaj grafit o Kolumbu i njegovoj radoznalosti.

    • Tacno, Darko, ali nismo svi bili na drzavnom kazanu. Niko se od tih sa drzavnog kazana nije pitao sta se desava sa milionima obicnih gradjana od cega i kako oni zive. To se ne zaboravlja. Slicno je i danas.

  9. Овај текст је добра ретроспектива Српске глупости, када се
    о ради о 1. св рату, јер одбили смо сепаратни мир са силама
    осовине, и Лондоски споразум са Антантом, а онда смо свој
    народ изложили геноциду, и за то добили две ствари:

    1. једини смо народ коме је противник у рату дигао споменик
    фелдмаршал фон Макензен
    2. тапшање по рамену о доприносу Србије победи у рату,

    а изгубили смо све остало. Оно што је остало упропастили
    смо 27. марта 1941. не сматрам да је Србији требао 2. св.
    рат, то је био рат великих против великих, а Русија нам се
    захвалила, на томе што смо Немцима узели 2-3 месеца извозом
    комунизма и Тита, узели су нам готово све, али ми у Србији
    смо жилави, и уђемо ли из ината у ЕУ, ето нама спаса и про-
    цвата, јер уласком у ЕУ ми постајемо земља победница у 2.
    св. рату

    • Kakva konstrukcija. Neodrziva. Dakle trebalo je da sa ironicnim osmehoma iz sopstvenog interesa pustimo da Hitler pobije sve Yugoslovenske Jevreje i Rome?!

      Pri tome ta nasa politika zasnivala bi se na nasem antiruskom i antievrpskom stavu cime bi stali na stranu gubitnika ?! Da paradoks bude veci takva „istorijska greska“ ravnja se sada proevropskim stavom nakon jos jednog rata koji je upravo Evropa vodila protiv nas.

      Ovakav logicki a intersni sled moze da proizvede silnu glavobolju zarad sake nekih novcanih jedinica.

      Usput budi receno YU a tu je i Srbija bila je pobednica u II svetskom ratu. Da li je mogla da prodje sa manje zrtava a da ujedno ostane pobednica nisam siguran .Hrvatska je igrala na tom ziletu pa ju je medju pobednike svrstala samo cinjenica da su deo projekta jednog kralja ujedinitelja.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *