Javni dug Republike Srbije, XII 2014

Државу Србију чине њени политичари, њени грађани и сељаци и територија на којој сви они заједно живе и раде. Има ту и странаца који привређују, а и наши су се разбежали по белом свету те је интересантно упоредити профит странаца у Србији и зараде наших емиграната у земљама у којима раде. Мишљења смо да је друга појава неколико пута исплативија од прве…

Политичари доносе одлуке у име народа и државе о томе како ће потрошити новац и кога ће и колико опорезовати. Тако је од када је власти и народа, и државе. То нас ваљда разликује од слабе државе која физички злоставља народ, а он бежи у хајдуке и сели се даље од представника власти и силе у шуме и лугове…

Јавни дуг Србије је на крају 2014 године износио 22.757 милиона евра. Повећан је за 470,6 милиона евра у односу на новембар, док је од краја 2013 године повећан за 2.668,3 милиона евра.

У том јавном дугу су три основне позиције:

Унутрашњи дуг који је достигао 8.225,2 милиона евра и повећан је за 104,3 милиона евра у децембру, и за 1.194,2 милиона евра (ме) за 12 месеци.

Спољни јавни дуг: 11.986,8ме, повећан је за 313,7 и за 1.741,9 ме, респективно.

Индиректне обавезе 2.545 ме, повећане су за 52,5ме за 1 месец, а смањене су за 267,8ме, за 12 месеци.

Изражен у динарима, јер се порези прикупљају у домаћој валути, а пореским приходима треба плаћати камату и доспевајућу главницу, јавни дуг је износио 2.752,6 милијарди динара и повећан је за 449,6 милијарди динара у односу на крај 2013 године, већим делом јер је растао дуг у еврима, а мањим делом јер је динар ослабио према евру.

Раст дуга за 2.668,3 милиона евра није рекордан, он је то био у 2012 години када је повећан за 3.204,5 милиона евра. Након смањења дуга за 93,8 милиона евра у 2008 години, само је још у 2009 години раст јавног дуга био мањи од 2 милијарде евра (1.067,9 милиона). Већ у 2010 години износио је 2.324,2 милиона, у 2011 години 2.293 милиона, а у 2013 години износио је 2.417,6 милиона евра.

Надајмо се да ће у 2015 родини раст дуга бити радикално смањен, а како би у 2016 години имали економски напредак заснован на расту предузетништва, пољопривреде, индустријске производње и из других извора…

 

5 komentara

  1. Zakljucak je pogresan . Novo zaduzivanje i rast duga mogu biti u korelaciji sa ekonomskim rastom a ne obratno.

    Smanjenje duga koje se vodi kroz proces stednje moze doneti iskljucivo recesiju. To je aksiom.

    Kada je Srbija namislila da krene u reeformu stednjom najavljivane su paralelno tj. istovremene strane isnvesticije od nekoliko milijardi eura sto je trebalo da neutralise efekte stednje. Te investicije su najavljivane kao konkretni projekti a ne zaduzenje budzeta ali Marfijev zakon je opet potvrdio pravilo. I tada smo ovde govorili da je to tanak led i da se ekonomska strategija ne moze zasnivati da medjusobnim simpatijama politicara i biznismena. Srbija mora u vrlo kratkom roku ( 30 dana) da krene u ozbiljne ekonomske zaokrete u svetlu novih regionalnih desavanja. Ako to ne uradi, sledece godine lako se moze desiti da veliki deo Srbije krene sa Albancima i Grcima put severa. Mora de se odustane od stednje bar napola a to znaci da drzava mora da stedi al ne i privreda. Ukratko ako se ne bude gurala potrosnja i inflacija desice se isto ono soo se desilo cigovom konju kad ga je konacno naucio da gladuje. Jedino sto bi moglo da se uradi u ovim okolnostima, u vidu kupovine vremena, je mogucnost da NBS pripremi dinar za anuliranje trenutka u kom ce doci do valutnog udara preko eura. Ako se to ne spremi i ne uradi Srbija ce potonuti zajedno sa evropskom valutom. Optimisti sada treba da se povuku u zadnje redove.

    • Darko, nisam bas razumeo ovo sa monetarnim udarom preko eura, jel moze malo preciznije pojasnjenje za nas laike.

      • Realno, evro je glavna valuta u Srbiji a dinar pomocna. Svako vece kretanje evra ,posredno ili neposredno, brzo bi ostavilo dinar bez pokrica. A to je klasican monetarni udar. Da nevolja bude veca uopste nije vazno u kom pravcu bi se evro snazno kretao,da li bi jacao ili slabio. Na dinar to ima isto dejstvo ?! E sad ja predlazem da se NBS za to spremi i da to bude voljan i kontrolisan proces.Realnost je da evro slabi a to na dinar ima posredan tj.direktan uticaj.

        Objasnjavati uticaj tih kretanja na dinar je malo duza prica ali ne bi bilo zgoreg da Srbija razmislja o danu u kom recimo Nemacka vraca DM ?!

  2. Da li postoji država koju MMF nije uništio?

    • Postoji. MMF je alat za kontrolisanje,upravljanje i uopste ostvarivanje ciljeva kod prozapadnih vlada.
      MMF je poluga kojom se drzave drze u odredjenom statusu. Ako je treba pelcovati iz politickih i geostrteskih razloga to se uradi povoljnim aranzmanom sa MMF a ako pak treba smanjiti apetite nekih drzava onda se koristi citav set alata od nepovoljnog arazmana sa MMF do pada rejtinga i na kraju izolacije od pristupa robi i novcu.

      To vise ni Vasington ne krije ali nase ljute novinarske guje ne smatraju to nekom temom za obradu a Srbija je relevantan sagovornik na tu temu. U Srbiji su poslednjih 25 godina primenjene apsolutno sve metode specijalnog oblika rata pa na kraju i klasicnog. To je bila pokazna vezba za obuku ali i politicki manevar SAD za Istok.
      U Srbiji samo samo prozapadne vlade nemaju nikakvo misljenje o tome i da paradoks bude veci odrase grlo dokazujuci da je sve to dobar put za napredak i prosperitet. Srbija ne bi bila drzava paradoksa da najgrlatiji od svih vodja prozapadnih vlada nije trenutni premijer inace desnicar pod kapom nevidimkom. Ketmanstvo premijera i predsednika postaje otuzno za gledanje i slusanje i samo cekam kad ce taj ekspres lonac da prosisti pod pritiskom Nemacke i SAD. Kad prosisti ima opet u Srbiji da bude trista cuda. Uglavnom nije dosadno.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *