Srbija će jednog dana privredno da ripi (Javni dug IV 2013)

Na kraju aprila javni dug Republike Srbije iznosio je 19.079 miliona evra, u čemu je domaći dug bio 6.754,9 miliona evra, spoljni 9.484,8 miliona, a indirektne obaveze 2.839,3 miliona evra. U odnosu na mart dug je smanjen za 308,8 miliona evra, pri čemu je smanjenje spoljnog duga iznosilo 452,8 miliona evra, dok su povećani domaći dug za 81,7 miliona evra i indirektne obaveze za 62,2 miliona evra.

U odnosu na april 2012, ukupni dug je povećan za 4.236,9 miliona evra, u čemu spoljni dug za 2.284,8 miliona evra, domaći dug 1.379,9 miliona, a indirektne obaveze za 639,3 miliona. I dok je, u odnosu na mart, dug smanjen za 10,3 miliona evra, što je 119 evra u sekundi, u odnosu na april 2012 dug je povećan za 11,6 miliona evra dnevno, što je rast od 134 evra u svakoj sekundi.

I dok je prethodna vlada povećavala dug po 53,9 evra u sekundi, sadašnja vlada je, zahvaljujući razduživanju u aprilu, usporila rast duga sa 181 na 149 evra. Da bi se u punom mandatu jednako brzo zadužila kao i prethodna do juna 2016. godine dug bi mogao da raste po 2,7 miliona evra dnevno, ili po 31,5 evra u sekundi, jer je preostalo još 3.237 miliona evra kako bi rast duga bio isti (6.846 miliona prethodna, a 3.609 miliona evra sadašnja do kraja aprila).

U tabelicama su alternativne mogućnosti za potrošnju novca od javnog duga. Za 19,1 milijardu evra potrebno je da se izveze 77 miliona tona kukuruza ili 69 miliona tona pšenice. Zahvaljujući razduživanju u aprilu potrebna količina izvoza kukuruza
ili pšenice smanjena je za preko milion tona.

U aprilu je plaćen rekordni mesečni iznos na ime kamate od 16.160,1 miliona dinara, a što je veće od godišnjih isplata po tom osnovu do 2009. godine.  Prevedeno u evropsku valutu iznos je bio 146,2 miliona evra, za šta je moglo da se napravi 73 kilometra autoputa, uporedivo sa planiranim Pojate-Preljine, samo na manje skupom terenu od zapadnomoravskog. Moglo je i da se subvencioniše otvaranje 14.619 radnih mesta po najskupljoj tarifi (10.000 evra), ili da se uveze 73.000 najkvalitetnijih, visokomlečnih švapskih krava. Tolike krave davale bi 1,46 miliona litara mleka dnevno, ili po 17 litara u svakoj sekundi…  A i
umesto nepunih 15 hiljada poklon-radnika velikim kompanijama, moglo je da se ponudi toliko subvencija nezaposlenima sa spiska NZS za pokretanje sopstvenog biznisa ili kupovinu zemlje i prateće tehnike.

29 komentara

  1. Sve bi to moglo ali nece!

    Ova vlada ima veoma racionalne razloge zasto ovo radi. Mi tih 19 milijardi ne mozemo da vratimo, nema te matematike koja moze dokazati suprotno. I tako kad smo vec bankrot bolje da se zaduzujemo dokle god mozemo, drzimo cvrst kurs isplacujemo subvencije i kakve takve plate, a gorku istinu da smo bankrot da ostavimo sledecoj vladi.

    Da se prosle godine nismo zaduzili za 4 milijarde, vec bi bili bankrot, ostali bi i bez zdravstva i bez prosvete, nebi bilo penzija…, a i kurs bi odleteo bar duplo, sto bi sve duznike ucinilo nelikvidnim, i na kraju ko bi mogao nesto da kupi?

    Zato bolje da prozivimo jos koju godinu na kredit (srecom dolari i euri se stampaju u 3 smene), a na kraju ce dug ionako da nam otpisu.

    Uostalom zam vam „ekonomsko cudo“ nuje sve to lepo objasnio.

    • Dal’ ce krediti da se otpisu ili nece to ne znam ali znam da smo mi u aprilu na osnovu otplate kredita dali 73 kilometara autoputa.
      Dakle, moje pitanje je: koliko jos stotina (ili hiljada) kilometara autoputa treba da damo da bi docekali otpis dugova?

      • Komentar je na mestu. Mislim da nam neće lako dozvoliti da bankrotiramo. Dokle god imamo šta da prodamo (prirodna bogatstva, kakva takva), kojekakve geopolitičke ustupke itd. držaće nas na aparatima za preživljavanje. Ako nam ikada budu otpisivali kredite (ne kažem da neće) bićemo u takvoj situaciji da će nam biti svejedno jel nikakav boljitak nećemo osetiti. I Haitiju su oprostili dugove, samo ja mislim da tom narodu to ništa ne znači.

        • Mi smo osim EPSa sve vec prodali, a neznzm koji jos politicki ustupak mozemo da ucinimo. Zivecemo mnogo gore kad nam otpisu dugove, samim timk sto jedno vreme necemo moci da se zaduzujemo, nego cemo ziveti od onog sto proizvedemo, zivecemo znacajno losije. Samo sada je kasno kukati.

      • Milose, nismo mi nista dali, uzeli smo kredit i njihovim parama platili kamatu. Mi bez novih zaduzivanja mozemo odmah da proglasimo bankrot. Ovo je samo posledica pogresne politike posle 2000te. Sada je kasno za promenu politike.

        • Miso, ovo sto se desavalo od 2000-e je majka Mara za ono sto se desavalo deceniju pre toga.

          • Greswis, 90tih je i pored sveg haosa ekonomska politika bila razvojna, posle 93e mi belezimo stalni rast BDPa iako smo odseceni od sveta. Mi danas imamo znacajno manju proizvodnju nego 98e.
            Ali poenta je da smo 5og oktobra imali mogucnost da biramo, skoro nista nije bilo privatizovano. Danas vise nemamonikakav izbor, sadasnji problemi su posledica pogresnog izbora 2000te. Tu ne mislim na politicku figuru nego na ekonomski model koji smo prihvatili.
            Uzeli smo isti model kao Hrvati, a koji je Tudjman definisao,: Dvesta porodica ce voditi Hrvatsku.

  2. Miso, razumem tebe, zagovarnika komunisticke ideologije, sto kazes, u mnozini, da proizivimo jos koju godinu na kredit. Zaboravljas da postoji i obican narod kome nisu dostupni krediti, ni domaci, ni strani. Na kredit zive drzavni sluzbenici i oligarija, a mi sirotinja ne mozemo ni da se kvalifikujemo za kredit. A da ne pricam vec staru pricu da ce te kredite koje danas trosi oligarhija, vracati sirotinja koja ne moze ni da ih dobije. Tuzno, zar ne?

    • am ni mislio da se gradjani zaduzuju, bolje prodati bubreg nego uzeti kredit. Gradjani i firme ce ga vratiti ili ostati bez gaca.
      Ali drzava ne moze da propadne, ko dan nam vec nisu otpisivali silne kredite, zato drzava moze da uzme kredit i da ga podeli narodu kroz plate, dotacije, …, na kraju ce ti krediti biti otpisani. Doduse posle toga nas ceka nekoliko teskih godina.

      Znam ja da bi kredite trebalo uloziti u proizvodnju, ali sa sadasnjom vlascu (bilo kojom posle 2000te), uopste to ne uzimam ko ozbiljnu mogucnost.

      A mi ni ove kredite vratiti ne mozemo zato ne vidim nista lose da potrosimo sto vise tudjih para, a onda da kukamo da smo bankrot. Mi smo bankrot u svakom slucaju. dali sa 20 milijardi ili 50 nama je svejedno.

      • Miso, nije problem Srbije sto uzima kredite. Problem je sto je postala zavisna od njih a to je namerno radjeno i po drugim zemljama da bi se jeftino doslo do resursa. Indijanci su prodavali zemlju za djindjuve bas kao i mi danas. Pokusaj da zamislis sta bi se desilo u Srbiji ako bi nam ukinuli sve kredite. Lepo neko kaze, OK ne dugujete nista, ne treba da placate kamatu, nista, samo ne mozete se vise zaduzivati. Sve bi se raspalo u nekoliko dana. Znas onu narodnu „da bog da imao pa nemao“, nema gore kletve. E vidis to je ogroman problem Srbije. Nije imala realne preduslove za neki standard a neko je perfidno stvorio tu iluziju sa jasnom namerom da te opljacka, komunjare se naravno „upecale“ jer su navikle da ceo zivot nesto dobijaju dzabe, i sada ce generacije ispastati, ako uopste bude suverene Srbije.

        • To da cemo da puknemo to je jasno i to da smo zemlju rasprodali i to je jasno. Samo zasto da puknemo sa 20 milijardi ako mozemo da pukbnemo sa 50 milijardi.

          A to za komunjare ti je Zdravkovic lepo stavio grafikone i tabele, razvijalismo se dva puta brze od svetskog proseka i nisu nam trebale ni „strane investicije“, a zaduzenje je bilo simbolicno u odnosu na danas.

          A onda dodjose kapitalisti i preduzetnici, opljackase zemlju i od vase preduzimljivosti necemo se oporaviti 100 godina.

        • Boki,

          Osnovna ekonomska zakonitost, ponuda i potraznja.
          Prodali su nam proizvod koji smo mi zeleli da kupimo.U zemlji u kojoj zivim koja je inace prebogata postoji sistem pozajmljivanja u najgorem obliku.Mesecna kamata je 30% Uzivaoci kredita ili ti oni koji pozajmljuju retko kada misle da ce to morati da se vrati pa uzimaju novac jer im je „preko“ potreban.Kada dodje vreme za naplatu uvek gledaju da se nekako izvuku tj ako primaju platu u subotu(placa ih taj koji im i pozajmljuje) veci duznici izbegavaju da uzmu tada novac vec cekaju da se zavrsi isplata i da novac dodje od mene. I onda krece prica, izvlacenje, kako ih maltretira, kako im taj njihov daje novac sa velikom kamatom, a kada ih pitam sto uzimate, da to ne radite bio bi on nebitan…..itd
          Hocu reci retko je ko sposoban da vidi dalje, da odoli tudjem novcu

          • Ekonomisto, postoji velika razlika izmedju toga sto ti pricas i ovoga sto radi drzavna oligarija u Srbiji. Taj sto je uzeo od kriminalaca pozajmicu sa 30 posto mora da vrati pare, a ovo sto uzimaju Vucic, Dinkic, Dacic, Tadic i ostali, ne vracaju oni, nego mi. Kod njih stvari stoje upravo obrnuto, sto se vise zaduze njima i njihovima bolje, dakle, zaduzivanje je u njihovom slucaju sasvim pozeljno (odvogorite sami sebi na pitanje odakle Srbiji pare da konstantno vec godinama raste prosek plata, a privreda propada?)
            Svi vi koji govorite o ekonomiji polazite od odnosa koji vladaju u zemljama gde zivite, i nikako ne mozete da shvatite drustveno-politcki sistem u Srbiji, a to je kljucno za utvrdjivanje problema i resenja. Sve dok su na vlasti ljudi koji nemaju radnog staza van politike, do tada ce nam ovako i biti. Koliko puta treba ponoviti da polozaj coveka u drustvu presudno opredeljuje njegov pogled na svet?

            • Mile,

              Samo sam hteo da kazem da kreditiranje postoji svugde pa i u najprimitivnijim drustvima, a sto je drustvo razvijenije to je pravedniji odnos duznik – poverilac. I vise se nego slazem o svemu sto pisete o ekipi i njihovima koji zive na racun svih nas,a ovde su navesti primer moja cetiri drugara koja su se vratila posle 4-5 godina inostranstva po raznim drzava sa zeljom da nastave zivot u Srbiji. Bas samo pre neki dan pricali. Poslalali su ukupno 200 biografija na razne adrese, a niko ih nije pozvao na razgovor u tokom nekoliko meseci. Nakon toga jedan je uspeo da se ubaci u drzavnu sluzbu za dobru platu, a ostala trojica su opet naputili Srbiju. Pricam o mladim,obrazovanim ljudima i sa radnim iskustvom.

  3. Lepo smo upozoreni 02.10.2000. godine. Čemu sad vapaj i žalopojke..

  4. Ja nemogu shvatiti zasto ministri otkrivaju toplu vodu?! Pa ovo nije niti prva niti zadnja velika kriza. Pa ljudi su otkrili i primjenili lijek 1930ih koji to rjesava i nemogu shvatiti zasto Dinkic to ne primjeni?

    http://realcurrencies.wordpress.com/2012/07/02/the-power-of-demurrage-the-worgl-phenomenon/

    • Postovani gospodine. Navedeni primer je nevazan radjen u „nesterilnoj“ sredini i u doba kada je svet izgledao mnogo mnogo drugacije nego danas. Primera radi tih tridesetih su dobosari objavljivali vazne vesti. Da ne duzim, primer negativne kamate imate vise manje svakodnevno u Srbiji ako ste „hrabri“ da dugorocno „stedite“ u dinarima. Ali kako je to bio slucaj tridesetih tako je i danas, jednostavno ljudi nadju nacin. Nemozete promeniti prirodu primata, milione godina evolucije. Dakle ako postoji „ograniceni resurs“ genetski ste predisponirani da ga skupljate a potom branite. Tako je to priroda napravila pa ce tesko neki ljudski zakon to promeniti. Ljudi imaju ogromnu potrebu za sigurnoscu i dominacijom (moci), a obe stvari se nekako zadovoljavaju kroz kumulaciju novca ili drugih „limitiranih“ vrednosti ukoliko se ispostavi da je novac bezvredan. Ukratko, potpuno pogesan koncept koji bi imao katastrofalan ishod.

  5. Razlika izmedju novca koji gubi vrijednost inflacijom i novac koji gubi vrijednost porezom je ogromna razlika!

    Ljudi su prvo razmjenjivali stvari pa da bi olaksali razmjenu su izmislili novac a ne obrnuto. Bogatstvo svakog naroda je plodna zemlja, cnc masine, traktori , ljudski rad a ne novac pogotovo za narode koji ne izdaju konvertibilnu valutu. Dakle kao sto si i sam rekao ovakav novac na koji se zaradjuje kamata sluzi za dominaciju i koncentraciju moci i daje prednost onome tko ga izdaje. Novac koji gubi vrijednost porezom je upravo suprotno od gore navedenog.

    Pa cijela poenta je u tome da se stedi i investira u proizvodne kapacitete a ne u papir!

    • Potpuno je tacno da ne treba cuvati papire, ali cini se da ipak niste pazljivo procitali komentar. Prvo, nema razlike jer inflacija je porez, samo sto pogadja sve a u vasem primeru kaznjava samo stedise a ohrabruje potrosnju i to neselektivno. Drugo i bitnije, novac je „limitirani resurs“ i to je jedini razlog zasto ga ljudi skupljaju. Ukoliko to promenite bilo oporezivanjem ili stampanjem prevelike kolicine, ljudi ce pronaci novo sredstvo razmene, a dali ce to biti token, zlato, „zapis“ ili nesto slicno,hm, priroda vec nadje nacin. Poenta je da imate „sposobnije“ i „manje sposobne“. U prirodi „manje sposobni“ budu fizicki eliminisani, u ljudskom drustvu imaju manje bogatstvo ili losiji standard i to vam je to. Nijedan pokusaj da to promenite do danasnjeg dana nije doneo dobar rezultat vec samo propadanje citavih drustava. Zapitajte se malo zasto je SAD bogata zemlja, lider u biznisu i tehnologijama. Pa nece biti da je to zato sto su „najpametniji“ na svetu, nego zato sto postuju proirodnu „razlicitost“, postuju motivatore, postuju psihologiju i mehanizme koji pokrecu ljude, dok nazovi „socijalisti“ i „komunisti“ pokusavaju da promene ljudku prirodu podredjujuci je i kalupeci prema „drustvenom uredjenju“, sto uvek rezultira diktaturom i propadanjem. Samo slobodan i zadovoljan covek je istinski kreativan.

  6. „Prvo, nema razlike jer inflacija je porez, samo sto pogadja sve a u vasem primeru kaznjava samo stedise a ohrabruje potrosnju i to neselektivno.“

    Mislim da nisi shvatio bit gore navedenog novca! Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca ili također se može definirati kao pad vrijednosti novca. Dok gore navedeni novac ubrzava brzinu opticaja. Ja nisam rekao da svi dinari budu takvi.

    http://www.makroekonomija.org/0-dragovan-milicevic/uticaj-kretanja-ponude-i-traznje-novca-na-inflaciju-u-srbiji-od-juna-2011-juna-2012/

    Pogledaj brzinu opticaj novca.

    „Drugo i bitnije, novac je “limitirani resurs” i to je jedini razlog zasto ga ljudi skupljaju.“

    Ajmo iz pocetka. Danasnje valute koje se izdaju osim donekle Svicarskog franka (mora imati 40% pokrice u zlatu) su FIAT novci na latinskom znaci ,neka bude, Nema govora o limitiranom resursu za izdavaoce konvertibilnih valuta!

    „Zapitajte se malo zasto je SAD bogata zemlja, lider u biznisu i tehnologijama. Pa nece biti da je to zato sto su “najpametniji” na svetu, nego zato sto postuju proirodnu “razlicitost”, postuju motivatore, postuju psihologiju i mehanizme koji pokrecu ljude, dok nazovi “socijalisti” i “komunisti” pokusavaju da promene ljudsku prirodu podredjujuci je i kalupeci prema “drustvenom uredjenju”, sto uvek rezultira diktaturom i propadanjem. Samo slobodan i zadovoljan covek je istinski kreativan.“

    Jeste da postuju radne ljude i motiviraju ih ali zasto su lider u svijetu? Zato sto je 1944 postao rezervna valuta svijeta jer je bio dobar kao zlato $35 za uncu! Danas je 65% novca u rezervi u svijetu u us dolaru i to je razlog zasto im privreda opstaje. Pa to i ameri sami priznaju! Quantitative easing jesi kad cuo za to?
    Problem ljudi je da neshvacaju kakav je hendikep za drzavu sto neizdaje konvertibilnu valutu. Naravno postoje iznimke kao Kina koja daje stanovnistvu i privredi nekreditni novac.

    Puno pozz

  7. Charles de Gaulle je prvi ukazivao na „exorbitant privilege“ koji uživa Amerika, te putem emitovanja dolara finansira svoj deficit. Da de Gol(Francuska) u to vreme nije bio sam u zastupanju svoje teze o „prekomernim privilegijama“, danas bi imali drugačiju situaciju. Godine i decenije su prošle a iz svega je stvorena ECB čija politika, uz negodovanje određenog broja zemalja, je u korelaciji ako ne i identična onoj koju sprovodi FED. Pitanje je vremena kada će se zemlje, koje trpe ogromne gubitke zbog nekonvertibilnosti svojih valuta, jednoglasno pobuniti protiv nametnutog monetarističkog sistema.

    • Sve to sto pricate o stampanju dolara je potupno nevazna stvar za temu o kojoj mi pricamo. Tema je, pogledajte naslov, javni dug Srbije. Ako se Srbija privredno takmici sa, primera radi, Madjarskom, potpuno je nevazno da li je ta trzisna utakmica izrazena u evrima ili dolarima, jer ni jedna ni druga zemlja ne stampaju ni evre ni dolare. Dakle, potpuno je nevazno u kojoj se valuti pravi obracun izmedju Madjarske i Srbije, vec deficit ili suficit jedino nastaje konkurencijom u proizvodnji i uslugama. Amerika ce, posto ste, evidentno, opcinjeni tom temom, stampanjem dolara opljackati proporcionalno jedan deo i madjarske i srpske proizvodnje, pa ce, samim tim, i odnosi ove dve zemlje ostati isti. Sve u svemu, srpski javni dug, sto je tema koju komentarisemo, nije proizvod nekontrolisanog stampanja novca u Americi, vec loseg privrednog sistema i konstante pljacke od strane drzavne oligarhije. Vasa prica o divljanju americkog dolara upravo ima suprotni efekat, time se samo raspiruju drzavne oligarhije i pravda njihova nesposobnost, nije kriva katastrofalno ponasanje srpske oligarhije za situaciju u kojoj se nalazi narod, vec mrska Amerika koja stampa novac.

      • Gosn. Mile, apsolutno se slažem sa vama vezano za ostavljanje komentara koji su u suprotnosti sa tematikom teksta. Takođe, složio bih se i sa vama kada govorite o visini javnog duga, uzrocima deficita/suficita, negativnim konstatacijama upućenih oligarhiji, administraciji. Ali nikako ne odobravam da mi pripisujete nekakvu „opčinjenost“, stičem utisak, sa sve povišenim tonom. Namera mi nije bila „ni da kudim ni da sudim“, već samo da ukažem na istorijsku činjenicu iz razloga velikog broja postavljenih komentara od strane jednog korisnika na tu temu. Da sam negativno pristupio tezi za koju se isti korisnik zalaže, a koju je nemoguće primeniti u praksi, verujem da bi takvi komentari i dalje zauzimali prostor koji su, kako i sami kažete, suprotni naslovu. Dakle, sve učinjeno i napisano iz najbolje namere kako bi portal i dalje služio svrsi radi koje je i osnovan, a komentari bili u skladu sa priloženom tematikom.

        • PedjaN, pogresno si me razumeo. Nisam pratio koji je komentator ostavljao komentare i na koju temu, pa se o tome nisam mogao izjasnjavati. Hteo da kazem da je poslednjih par godina u javnosti itekako koriscena teza o stampanju dolara i da smo svi vise puta bili u prilici da slusamo argumentaciju na tu temu, ali da ona nema apsolutno nikakve veze sa ponorom u kome se Srbija nalazi, i da ubacivanje price o dolaru samo bezrazlozno opravdavamo nasu oligarhiju. Prvi ja sam sklon da mesam teme i komentare, ali u ovom slucaju to ce samo da zamuti vodu.

  8. Ma bravo PedjaN! Shvatio si sto sam htjeo reci. Krivo je al potpuno krivo sto politicari pokusavaju kopirati monetarne sisteme zapadnih zemalja. Pogledaj listu hard currency koje su sve zemlje. Sve ce ti biti jasno. Sve ono sto sam ovdje napisao sam napisao da ljudi pokusaju shvatiti da ovaj sadasnji sistem neodgovara nikako al nikako ne odgovara Srbiji. Da moraju traziti druge nacine koji njoj odgovaraju.

    Puno pozz

  9. „Amerika ce, posto ste, evidentno, opcinjeni tom temom, stampanjem dolara opljackati proporcionalno jedan deo i madjarske i srpske proizvodnje, pa ce, samim tim, i odnosi ove dve zemlje ostati isti.“

    Prvo i osnovno nisam ja nicim opcinjen. Srpske Vlade koje su bile su 100% krive za takvo stanje u privredi jer nisu dorasli da vode drzavu. Jedan milimetar odmah iza toga je sve ono sto sam napisao.
    Nijedna buduca vlast koja bude dosla nece izvuci Srbiju iz depresije s ovom monetarnom politikom.

    Iz tvog komentara sam shvatio da monetarna politika SADa neutjece na zivot Srbije. Moje pitanje je: Kakve veze ima seljak u Srbiji sa pucanjem balona trzista nekretnina i osiguranja u SADu? Nemoj samo pricati sta se treba napraviti da se izvuce Srbija nego sta oni imaju zajednicko?

    Puno pozz

    • Nele, ipak ne mogu da se otmem utisku da postoji odredjena opterecenost americkom monetarnom politikom. Zasto? Koji povod i motiv moze nekome biti da na temu srpske privrede i budzeta povede pricu o americkoj monteranoj politici? Imam utisak da ce se, pre ili kasnije, svaka prica o ekonomiji svesti na FED, pucanje balona nekretnina, banke i slicno… Razumeo bih da je tema monetarna politika Srbije, ali kako nije, ponavljam, zaista sam sklon da verujem da postoji opterecenost tom temom.

Оставите одговор на NeleYYC Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *