CENE GASA – MIRROR ANALIZA

U Srbiji se već duže vreme diskutuje o ceni gasa, da je Srbijagas kao glavni distributer u velikim gubicima, da cena gasa za potrošnju (kao energent i sirovina uglavnom) mora poskupeti bar 30% da bi se gubici ovog javnog preduzeća koliko-toliko pokrili. Koliko je realna ova konstatacija i kako se formira sama cena gasa pokušaćemo da demistifikujemo u ovom tekstu. …

Pročitajte Još »

Statistika, politika i analitika

U normalnim zemljama raspored je: statistika, analitika i politika. U knjizi razgovora Borhesa i Sabata novinar je pitao obojicu da li veruju u astrologiju. Borhes je, kao čovek od knjige, odgovorio da ne veruje, ili da je moguće u nešto iz nje poverovati. Sabato je, kao čovek od života, odgovorio da veruje, ali da je veoma važno kako konkretni posmatrač …

Pročitajte Još »

Srpske finansije i spoljni dug od sticanja nezavisnosti do Prvog svetskog rata

“U 1894, Vukašin Petrović, novi ministar finansija objavio je da Srbija nije sposobna da nastavi redovnu otplatu duga pod originalno ugovorenim uslovima. Otplata spoljnog duga dostigla je 37,2% ukupnih vladinih prihoda u 1893. To je bio primer otvorenog bankrotstva države, sličan onom Otoomanske imperije iz 1876 i Grčke 1893”. Započeli su pregovori o refinansiranju dugova I njihovom objedinjavanju po nižim …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 5. Hrvati

Hrvati su u Srbiji po brojnosti šesta etnička grupa nakon Srba, Mađara, Roma, Bošnjaka i Albanaca. Broj Hrvata je između dva popisa smanjen za 18%, te je njihov udeo u ukupnom broju stanovnika smanjen sa 0,94% na 0,81%. Od 57.900 Hrvata u Vojvodini je bilo 47.033, u Beogradu 7.752, a u Centralnoj Srbiji 3.115. Udeo Hrvata u ukupnom stanovništvu bio je …

Pročitajte Još »

NUŽNOST NOVOG MODELA EKONOMSKE POLITIKE

Poslednje četiri godine srpksu privredu je pogodila duboka recesija. Jedan deo problema je  nastao usled svetske finansijske krize i pada izvozne tražnje, poptuno zaustavljenje  dotoka kapitala, nepostojanje neto obrtnog  fond privrede i finansiranje  pozajmljeminim kamatonosnim izvorima gotovo celokupno poslovanja odnosno obrtni kapital. Samo od 2006-2011 godine privreda je na troškove finansiranja izdvojila preko 25 milijardi eura, odnosno toliko je platila …

Pročitajte Još »

Broj Bošnjaka i Muslimana u BJR van Bosne i Hercegovine

Priloženi su podaci iz popisa stanovništva u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori iz 2011 i popisa u Makedoniji i Sloveniji 2002. godine. Broj Bošnjaka je veći u odnosu na navedene podatke za povećanja njihovog broja u Sloveniji i Makedoniji usled pozitivnog nataliteta i doseljavanja iz Bosne i Hercegovine (u Sloveniju). Interesantno bi bilo znati za broj svih etničkih grupa sa ovih …

Pročitajte Još »

Ekonomska politika moje babe

Čest je, sasvim opravdan, i opšti komentar tipa „kako ovi vode ekonomiju i moja baba bi bolje vodila“. Rasprodaj šta je preostalo, zaduži, pa drži vodu dok majstori odu. U skladu sa ovakvim doživljajem i sprovođenjem ekonomske politike gotovo svaka baba (osim onih što piju rakiju i kockaju se) u Srbiji bi istu učinila boljim mestom za život i učinila …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 3. Romi

Za naslov posta želeo sam da stavim „Mi Cigani meraklije, ne možemo bez Srbije“, ali se uplaših od tužbi i kvalifikacija u pogledu rasnih i drugih razlika. A po „babine linije“ sam iz poluciganskog sela Trešnjevica u opštini Paraćin. I mada se nikad nisam zaljubio u „garavu“ (Berluskoni voli izraz „kafeni“), niti dobio batine kao klinac od starijih Roma (što …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 2. Mađari

U Srbiji je broj Mađara između popisa iz 2002. i 2011. godine smanjen za 13,4% ili za 39.400 lica. Ovoliko smanjenje je uporedivo sa brojem Mađara u Senti  (18.441) i Kanjiži (21.576) u 2011. godini. Mađari su smanjili udeo sa 3,91% u 2002 na 3,57% u 2011 godini u ukupnom stanovništvu Srbije. U Vojvodini je broj Mađara smanjen sa 290.207 …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 1. Srbi

U periodu između dva popisa stanovništva broj popisanih stanovnika smanjen je za 311.139 lica. Ostali su najvećim delom nepopisani Albanci u tri opštine, što utiče na ukupne podatke, kao i na podatke u tri opštine gde su bojkotovali popis. Promene koje su se dogodile u 9 godina su relativno velike pa ćemo se pozabaviti većinom etničkih grupa u posebnim postovima, …

Pročitajte Još »

GINI KOEFICIJENT – KOMPARATIVNA ANALIZA

Istraživanje ekonomomske nejednakosti  predstavlja veoma zahtevan i mukotrpan posao. Ekonomska nejednakost je imanentno svojstvo neoliberalnog kapitalizma, odnosno modela privrednih, ekonomomskih i državnih reformi  u zemljama u tranziciji od državno-socijalističkih ka tržišnim privredama. U ranijem tekstu na makroekonomiji (videti ‘’Globalizacija i standard-nestandardan pogled’’) izvršen je pokušaj analize raspodele društvenog bogatstva i novostvorene vrednosti na rad i kapital. Najveći broj analiziranih zemalja je …

Pročitajte Još »

Jabuke: srpska nafta? (ili sok od jabuke?)

Istraživanje o tome šta se proizvodi i izvozi iz Srbije dodatno me je zainteresovalo za izvoz jabuka. O malinama svake godine ažuriram podatke dok sam se jabukama bavio možda dva puta. Nastavak još detaljnijeg istraživanja biće analiza tržišta krušaka, šljiva, breskvi, kajsija, trešnji, višnji, jagoda, sireva, sokova… (oraha, na primer, koji su prodati za 224 hiljada evra, sa cenom od …

Pročitajte Još »

Javni dug Srbije raste po 186 evra u svakoj sekundi

U novembru je javni dug Srbije dostigao iznos od 17.561,5 miliona evra i povećan je za 968,9 miliona evra u odnosu na oktobar. Nova vlada Srbije formirana je krajem jula. U avgustu je javni dug smanjen za 0,3 miliona evra da bi u septembru bio povećan za 383, u oktobru za 740 a u novembru za 969 miliona evra. Sasvim …

Pročitajte Još »

Promena ranga razvijenosti opština mereno platama po stanovniku, 2008-2012

Priložena tabela prikazuje opštine i gradove rangirane prema promeni u rangu razvijenosti u .2012 u odnosu na 2008. godinu. Osnovnu motivaciju za njeno stvaranje predstavlja nagli skok opštine Rača koja je sada na 3. mestu, nakon Novog Sada i Beograda, dok je pre krize bila jedna od najnerazvijenijih opština u Srbiji. Njen skok posledica je lociranja proizvodnje u njoj usled …

Pročitajte Još »

Projekat: INDUSTRIJSKI PARK U PANČEVU

MESTO:HALE „MINELA“ DOSITEJEVA 21 OSNOVNI MOTIVI I EKONOMSKI PARAMETRI Razvoj Pančeva treba tretitirati sa pozicije njegove udaljenosti od Beograda. Pančevo je predgrađe Beograda od kojeg je udaljeno 2o minuta izuzetnim pristupnim putem. Beograd predstavlja polovinu ukupnih tržišnih potencijala Srbije. Veliki deo poslova koji zahtevaju velike poslovne hale je ili preskup ili nemoguć  zbog tehničkih uslova.Veliku komparativnu prednost predstavljaju cene građevinskog zemljišta  …

Pročitajte Još »

Bilansi banaka u trećem tromesečju 2012

…neki detalji Rezultati bankarskog sektora u 2012 godinu su pod dominantnim uticajem otpisa potraživanja u Novoj Agrobanci i u Razvojnoj banci Vojvodine. Bankarski sektor je imao profit u iznosu od 11,7 milijardi dinara u prvom tromesečju, gubitak od 1,66 milijardi dinara u drugom i profit os 1,95 milijardi dinara u trećem tromesečju. Kada se isključe ove dve banke dobit ostalih …

Pročitajte Još »

Ekonomska diplomatija ili Šta se proizvodi i izvozi iz Srbije?

Razgovor sa gospodinom Miloradom Popovićem na TV Svet Plus info o skupštinskoj diplomatiji motivisao me je da pripremim ovaj post.  Naime, u Srbiji postoji naopak sistem razmišljanja suprotan ekonomskim interesima najvećeg broja njenih građana, pa ekonomske diplomate treba da nam dovedu investitore, što treba da učine i predsednik i ministri i parlament. Sasvim u skladu sa Domanovićevom Stradijom, ali potpuno …

Pročitajte Još »

RAST IZVOZA U 2013 – REALNOST ILI ŽELJA

Nedavna izjava resornog ministra da se u 2013 godini očekuje rast izvoza od 25% budi nadu za veliki skok privrednih aktivnosti inicirani pozitivnim šokom izvozne tražnje. To bi u njamanju ruku značajno doprinelo rastu industrijske i poljoprivredne proizvodnje (poznato je da samo ovih sekotri proizvode razmenjiva dobra koja su predmet medjunarodne razmene), samim tim zapošljavanju i podizanju standarda života. Doprinos rastu …

Pročitajte Još »

Šta se proizvodi u Srbiji?

Oubičajeno je da se kaže kako se u Srbiji ništa ne proizvodi. Sa druge strane, osnovni posao diplomatije bi trebalo da bude da podržava domaću proizvodnju i plasman na tržištima na kojima se ona nalazi. Ali, kao što se svašta proizvodi, tako se i ništa ne čini da se ta proizvodnja u inostranstvu podrži. Imamo ekonomske diplomate koji treba da …

Pročitajte Još »

Preduzetnički sektor u Srbiji 2006-2011

Oko dinamike u preduzetničkom sektoru postoje neslaganja u podacima. U godišnjim saopštenjima RZS-a broj zaposlenih u preduzetničkom sektoru bio je manji nego u procenama ukupnog broja zaposlenih (šestomesečnim saopštenjima). Ukoliko su procene iz godišnjih saopštenja tačne dolazimo do zaključka da je pad ekonomske aktivnosti u ovom delu privrede bio značajno manji nego što se do sada iznosilo. Naime, na osnovu …

Pročitajte Još »

Investicije u osnovna sredstva u Srbiji po delatnostima 2006-2011

U saopštenju RZS-a broj 311 od 20.11.2012. piše: Инвестиције у основне фондове Републике Србије, 2011. Остварене инвестиције у основне фондове у Републици Србији у 2011. години веће су за 14,3% него у 2010. години, док остварене инвестиције у нове основне фондове показују раст у 2011. години у односу на 2010. годину за 15,9%. Посматрано по територијама, 80,4% укупних остварених инвестиција …

Pročitajte Još »

Gubitnici i dobitnici ekonomske krize po kategorijama stanovništva i oblastima Srbije

Od izbijanja svetske ekonomske krize možemo reći da je jako malo dobitnika, a da je najveći deo stanovnika gubitnik. Ovde bi smo kao dobitnike definisali one kojima su povećani prihodi, dok su gubitnici oni kojima su primanja smanjena ili su sprečeni da do bilo kakvih primanja dođu. Najveći gubitnici ekonomske krize u Srbiji su: –         Nezaposlena lica, a u ovoj kategoriji …

Pročitajte Još »

Udeli Srbije u osnovnim svetskih agregatima BDP-a u 2010 godini

U tabeli su podaci iz baze UNCTAD-a, uz obračunate udele. Udeli komponenti BDP-a po potrošnom i proizvodnom pristupu odudaraju od ukupnog udela u skladu sa odstupanjem potrošnje i formiranja BDP-a u Srbiji u odnosu na ukupne svetske vrednosti i strukturu. Udeo Srbije u svetskom stanovništvu je 0,1% (7 miliona od 7 milijardi), dok je udeo u svetskom BDP-u 0,069% što …

Pročitajte Još »

Proizvodnja i izvoz oružja: razvojna šansa Srbije!?

Svetska trgovina oružjem je obavijena velom tajni jer se njen najveći deo obavlja pod šifrom „ostali proizvodi, neklasifikovani“. Bez obzira na činjenicu da je trgovina oružjem i municijom povećana za 54% u 2011. u odnosu na 2008. godinu radi se o simboličnoj registrovanoj vrednosti od 10,2 milijarde evra, u čemu više od polovine ostvaruju SAD (2,7 milijarde) i Rusija (2,6 …

Pročitajte Još »

Najvažniji proizvodi u izvozu i uvozu Srbije IX 2012

U septembru je evidentiran rast izvoza uprkos činjenici da je prekinuta proizvodnja u Železari Smederevo. Rast izvoza posledica je početka izvoza putničkih automobila iz Kragujevca. Izvoz automobila bio je, prema podacima STO, 1,7 miliona evra u junu, 1,5 u julu, da bi u avgustu bio povećan ne 18,5 a u septembru na 38,9 miliona evra. Nakon kukuruza (22,9 miliona evra) …

Pročitajte Još »

Servisiranje spoljnog duga od izbijanja krize, IX 2008-IX 2012

U prethodnih 48 meseci, od oktobra 2008 do kraja septembra 2012, iz Srbije je u inostranstvo otplaćeno, na osnovu servisiranja spoljnog duga, 14.536 miliona evra. To je mesečan odliv u iznosu od 303 miliona evra, što je u proseku 10 miliona evra dnevno (ukoliko računamo i neradne dane). U ovom iznosu kamata učestvuje sa 3.004 miliona evra, što je u …

Pročitajte Još »

O REALNOSTI BUDŽETA ZA 2013 GODINU

Uz pohvalu nadležnom ministarstvu za pravovremnu  izradu i dostavu predloga bužeta za 2013 godinu na javnu raspravu i usvajanja ovom prilikom treba učiniti izvesne napomene u vezi prvo, realnosti ostvarenje budžetskih prihoda i drugo očigledno velike rizike i neizvesnosti u pogledu finansijske poziciije zemlje. Pre nego što se krene na detaljniju analizu osnovnih stavki budžeta isti će biti detaljno predstavljen …

Pročitajte Još »

Industrija 1970-2010: Svetska kretanja i Istočna Evropa, relativan pad BJR

  Do pada Gvozdene zavese, 1989. godine, trka u industrijskoj proizvodnji bila je stvar blokovskog prestiža i ponosa. Istočni blok nije vodio računa o kvalitetu i efikasnosti (profitabilnosti) te je osamdesetih godina prošlog veka ušao u period stagnacije, dok je Zapad kroz recesije i nove investicije i rast produktivnosti nastavljao da povećava nivo industrijske proizvodnje i BDP-a. Godine 1970. najveća …

Pročitajte Još »

Građevinarstvo: 1970-2010 Svet i BJR

Prema podacima iz UNCTAD Handbook of statistics u 2010 godini ukupna dodata vrednost u građevinarstvu u svetu bila je 3.428 milijardi dolara. Prvih 11 zemalja učestvovalo je sa tačno dve trećine u ukupnoj novostvorenoj vrednosti građevinarstva, gde su najveći udeo imali SAD (18,6%), Kina (10,5%), Japan (9,7%), Francuska (4,3%), Španija (3,8%), Indija (3,8%), UK (3,6%), Nemačka (3,6%), Italija (3,2%), Kanada …

Pročitajte Još »

Poljoprivreda 1970-2010, svet, BJR i Srbija

Dodata vrednost u poljoprivrednoj proizvodnji u svetu je, u tekućim dolarima, povećana od 1970 do 2010 8,2 puta, sa 315 na 2.571 milijardi dolara. Poljoprivredna proizvodnja je koncentrisana u najmnogoljudnijim zemljama. Prvih deset zemalja učestvuje sa 61% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, i to: Kina (23,3%), Indija (11,8%), USA (6%), Indonezija (4,2%), Brazil (4%), Japan (3%), Nigerija (2,66%), Turska (2,4%), Rusija …

Pročitajte Još »

Reforma zdravstva Srbije, stub nacionalnog razvoja

Da je zdravlje jedne nacije jedan od najvažnijih faktora postojanja i opstajanja iste, nije ni potrebno dokazivati, mada kada se pogleda razvoj Nacionalnih Servisa Zdravstva, stiče se utisak da to uopšte nije bilo kakav prioritet ni u EU, dok o Srbiji nije potrebno govoriti. Problematika sa Nacionalnim Zdravstvom se uobičajeno sagleda kroz njegovu cenu koju solidarno plaćaju svi građani neke …

Pročitajte Još »

DA LI JE SRBIJA IZBEGLA BANKROT?

Namera autora je da u ovom radu iznese nekoliko ključnih odrednica o trenutnoj ekonomskoj poziciji Srbije  (ne faktičkom stnaju jer manje-više svi analitičari i posetioci ovog sajta to dobro znaju i dobro su informisani od strane autora radova) i novinskih naslova da je Srbija u teškoj ekonomskoj situaciji, ali da je izbegla bankrot javnih finansija i sudbinu Grčke. Kada se …

Pročitajte Još »

Etničko čišćenje Srba na Kosovu: Konačni rezultati popisa 2011

http://esk.rks-gov.net/eng/latest-news/291-the-final-results-of-population-households-and-housing-census-released- Srbi su bojkotovali popis stanovništva u četiri opštine ne severu KiM te nije poznat ukupan broj stanovnika srpske nacionalnosti. Kod nas se uobičajeno preteruje, pa se navodi cifra o oko 50 hiljada Srba južno od Ibra, što su rezultati popisa prepolovili na 25.532 lica. Ako se barata sa 100 hiljada na severu taj broj možemo prepoloviti i doći do …

Pročitajte Još »

Tanjug: Pranje para kroz spoljnu trgovinu – najveći izvor sive ekonomije

U savremenoj svetskoj ekonomiji multinacionalne kompanije, ali i sve druge kompanije, veoma lako transferišu profit iz jedne zemlje u drugu kroz takozvane „transferne cene“. Transfer profita se u profitni centar vrši kroz niže izvozne cene od vrednosti robe i kroz veće uvozne cene od stvarnih po kojima je roba kupljena. Transferne cene predstavljaju međunarodni problem jer se oko 5% godišnje …

Pročitajte Još »

Investicije u osnovna sredstva – osnov buduće razvijenosti

Razvijenost jedne zemlje za deset godina određuje sadašnja vrednost investicija u osnovna sredstva. Može se reći i u narednih 7 ili 40 godina u zavisnosti od strukture investicija, idu li u mašine i opremu ili nekretnine. Prve povećavaju proizvodnu sposobnost zemlje a druge povećavaju bogatstvo ili predstavljaju preduslov za efikasnost prvih (saobraćajna infrastruktura).   Podaci koji se navode su iz …

Pročitajte Još »

Analiza finansijskih izveštaja JAT AIRWAYS AD BEOGRAD

Prilikom preuzimanja u razvijenim tržišnim privredama sticaoci mnogu veću pažnju posvećuju profitabilnosti iz suštinskog poslovanja koja se meri odnosom poslovnog dobitka i prihoda, i odnosom poslovnog dobitka i prosečne ukupne imovine ili prosečnog sopstvenog kapitala. Razlog za ovo je što smatraju da je mnogo lakše promeniti strukturu kapitala nego otklonoti probleme iz core poslovanja. S obzirom da bi preduzeće predmet …

Pročitajte Još »

Da prodamo, Jano dušo, kolo da igramo

Danima uživajući u Štulićevoj obradi „Tamo daleko“ na YouTube mi se kao prvi srodni izbor nudio Faith No More sa EXIT-a 2010 sa obradom „Ajde Jano“. Idealan izbor za moja višemesečna opterećenja u vezi sa neumerenim zaduživanjem i posledicama za višedecenijsku budućnost: da prodamo, Jano dušo, samo da igramo. http://www.youtube.com/watch?feature=fvwp&v=Fs3z-k90ync&NR=1 Reklo bi se da su naši političari tipični predstavnici naroda …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 3: Carinska zaštita

Činjenica da će Hrvatska članstvom u EU steći pristup na srpskom tržištu za oko 500 najosetljivijih životnih namirnica po nižim carinskim stopama nego u ugovoru CEFTA, a da će se kod oko 50 višestruko zaštititi većim carinama navelo me je na dodatno istraživanje: gde je Srbija u svetskom sistemu carinske zaštite? Podaci koji su navedeni su preuzeti iz „World Tariff …

Pročitajte Još »

Život u lepim bojama: Rast BDP-a u 2013

U priloženoj tabeli su realne stope rasta BDP-a po delatnostima i BDP u cenama iz 2011. godine. Smisao utrošenog vremena na formiranje tabelice bio je da ukaže na relativan značaj poljoprivrede za BDP Srbije. Pad BDP-a Srbije u ovoj godini od oko 1,5% biće u potpunosti posledica pada od oko 20% poljoprivredne dodate vrednosti. Kada se isključi poljoprivreda, ostatak ekonomije …

Pročitajte Još »

Promena strukture izvoza Srbije 2008-2011

Dolarska vrednost izvoza povećana je za 808 miliona dolara u 2011. u odnosu na 2008. godinu, sa 10.973 na 11.781 miliona dolara. U evrima je povećanje iznosilo 1.014 miliona, rast sa 7.429 na 8.443 miliona. Rast izvoza imalo je 144 grupa proizvoda za 2.355 miliona dolara (sa 6.085 na 8.439 miliona), a 106 grupa je imalo smanjenje vrednosti za 1.565 …

Pročitajte Još »

Kad bi bili provincija u Kini: potrošnja domaćinstva Q2 2012 i BJR u 2011

  U sledećoj tabeli su podaci nacionalnog statističkog zavoda Kine o raspoloživim prihodima domaćinstava po provincijama u urbanim sredinama. To znači da kada bi se dodala seoska domaćinstva prosečna potrošnja po članu bi bila manja, a koliko manja zavisi od udela seoskog stanovništva u ukupnom po provincijama i njihovog prosečnog prihoda. U poslednjoj koloni su podaci o potrošnji u evrima …

Pročitajte Još »

Regionalni BDP u 2011: Realne stope rasta

U šturom saopštenju RZS-a stoje nominalni indeksi promena BDP-a po regionima i nominalne vrednosti. Nemamo detaljnu strukturu BDP-a po delatnostima i šta je uslovilo rast ili pad BDP-a. http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/public/PublicationView.aspx?pKey=41&pLevel=1&pubType=2&pubKey=1426 Pošto je procenjeno da je realni rast BDP-a u 2011 iznosio 1,6%, pri nominalnom rastu od 11,2% dolazimo do deflatora BDP-a od 9,45% (pod pretpostavkom da nema različitih stopa inflacije po …

Pročitajte Još »

Dužničko ropstvo: troškovi kamate

Prema planu o budžetskoj potrošnji u 2013. godini treba platiti 90 milijardi dinara na kamate, što je za 23 milijarde dinara vise nego u 2012 i za 48 milijardi dinara vise nego u 2011 godini. Za samo dve godine iznos koji treba platiti na kamate je vise nego udvostručen i nominalno su vise povećani rashodi za zaposlene, mada su troškovi …

Pročitajte Još »

FINANSIRANJE ZDRAVSTVA – JOŠ JEDNA ENIGMA

Povod za ovaj tekst je dogovor Ministarstva zdravlja i Ministarstva  finansija u vezi reprograma obaveza i pretvaranja u javni dug obaveza koje Fond zdravstva ima prema isporučiocima lekova. Da bi se ova problematika na adekvatana način razumela i objasnila neophodno je poći od sledećih pretpostavki: Prvo fond zdravstva nije klasična budžetska institucija ( nije u domenu budžeta), ima svoje prihode …

Pročitajte Još »

SRBIJA U IZVOZU SEMENSKE ROBE

Već decenijama se naveliko piše i priča o velikim komparativnim prednostima Srbije u izvozu semenske robe. Naša semena su prisutna u velikom broju zemalja Evrope i sveta. Zahvaljujući statističkoj bazi podataka spoljne trgovine možemo u velikoj meri analizirati  akuelne podatke o izvozu semenske robe (pšenice, kukuruza i suncokreta kao najznačajnijih poljoprivrednih kultura). Kakva je stvarno situacija u ovoj oblasti. Srbija …

Pročitajte Još »

Carinska zaštita Srbije: sistem opštih carinskih stopa i povlašćenih za uvoz iz EU i CEFTA-a u 2011

Srbija ima složen sistem carinske zaštite. On je posledica različitih sporazuma o slobodnoj ili povlašćenoj trgovini po zemljama i grupama zemalja.  Postoji osnovna carinska zaštita po principu najpovlašćenije nacije (MFN most favored nation), i niz trgovinskih sporazuma sa nižim carinskim stopama. Ovde su agregirani podaci o carinskim stopama za 2011 godinu preuzeti sa portala Svetske trgovinske organizacije (trademap.org). Usled postojanja …

Pročitajte Još »

BDP i fond zarada po delatnostima u 2011 – poređenje sa Crnom Gorom

Upoređenje bruto domaćeg proizvoda (zapravo dodate vrednosti) po delatnostima i fonda zarada u Crnoj Gori uticalo je da se izvrši isto poređenje i za Srbiju. Srbija prema tekućem kursu dinara, ne i po kupovnoj snazi, je u 2011 imala 9,62 puta veći BDP od Crne Gore (31,1 prema 3,2 milijarde evra), ali je usled 11,4 puta većeg broja stanovnika (7,1 …

Pročitajte Još »

Crna Gora: Bruto domaći proizvod i fond isplaćenih zarada u 2011. godini

http://monstat.org/cg/page.php?id=20&pageid=20 Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore u 2011. godini BDP je iznosio 3.234 miliona evra.  Realno je povećan za 3,2% u odnosu na 2010. godinu. Crna Gora je, uz Bosnu i Hercegovinu jedna od retkih zemalja u svetu koje imaju veći fond plata zaposlenih u državnoj upravi u odnosu na zaposlene u prerađivačkoj industriji (171 prema 127 miliona …

Pročitajte Još »

MESO – SLEDEĆI PROBLEM

Prethodnih par meseci cene mesa (pre svega svinjskog) su u trgovinama dostigle cene do 6-7 eura ili oko 750 dinara u najskupljim maloprodajnim objektima. Ta cena je bila i kod preduzeća koja se bave klanjem i preradom mesa a imaju u svoje maloprodajne objekte. Kao razlog je navodjena velika suša i rast cena žive vage tovljenika na oko 250 dinara. …

Pročitajte Još »

SRBIJA U SVETSKOM IZVOZU USLUGA

Izvoz usluga predstavlja veoma značajnu stavku uravnoteženja robnih transakcija u platnom bilansu. Zemlja može imati negativna saldo robne razmene ako ima pozitivan saldo usluga njen bilans tekućih transakcija neće biti u velikom deficitu. Međutim, po pravilu usluge predstavljaju značajno manji deo bilansa tekućih transakcija od bilansa robne razmene. Pojedine zemlje imaju čak  zastupljeniji bilans usluga od  robnog bilansa ali su …

Pročitajte Još »

100 najvećih kompanija prema neto dobitku u 2011. godini

U 2011. godini  100 kompanija sa najvećom dobiti imalo je u zbiru dobit od 223,8 milijardi dinara, mada je samo prvih šest na listi ostvarilo polovinu ove sume. U ovih 100 kompanija bilo je zaposleno 113.176 lica, ostvarili su poslovne prihode u iznosu od 1.420,5 milijardi dinara, raspolagali su sa ukupnim sredstvima od 2.984 milijarde u čemu je kapital učestvovao …

Pročitajte Još »

Srpski regioni u evropskim regionalnim poređenjima

Eurostat Regional yearbook za 2012. godinu izašao je 11. oktobra. Kada se radi o nacionalnim računima nije doneo poređenje BDP-a po stanovniku za 2011. godinu, ali je zato obogaćen podacima na trocifrenom nivou NUTS. Priložene su dve tabele. Prva je rang srpskih regiona u odnosu na dvocifrene regione u Evropskoj Uniji, uvećanoj za podatke Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, a …

Pročitajte Još »

POŠAST ZVANA DEVIZNI KURS

Objavljeno 14.12.2009 na portalu ekonomija ’’Narodna banka uništava srpsku privredu’’,  ’’Vlada mora da odbrani dinar’’, ’’Za nekoliko dana srpska privreda izgubila 18 milijardi dinara’’, i sl, su naslovi skoro svih vodećih dnevnih listova u Srbiji u pretklih nekoliko dana. Iz ovih naslova  onaj ko ne čita novine zaključio bi da je došao  ’’sudnji dan’’. Ali postavlja se pitanje zašto je …

Pročitajte Još »

100 najvećih kompanija prema poslovnim prihodima u 2011. godini

Priložena tabela prikazuje 100 najvećih nefinansijskih kompanija prema vrednosti poslovnih prihoda u 2011. godini. Ovih 100 kompanija imalo je 2.431 milijardu poslovnih prihoda i imalo je 163.678 zaposlenih. Među njima 20 je ostvarilo gubitak u ukupnom iznosu od 60,8 milijardi dinara, dok je 80 ostvarilo dobit u zbirnom iznosu od 156,4 milijarde dinara. Ovih 100 kompanija imalo je ukupna sredstva …

Pročitajte Još »

12 meseci nakon blokade UNMIK Kosovo opet najviše uvozi iz Srbije

UNMIK Kosovo: Robna razmena VIII 2012 http://esk.rks-gov.net/ENG/publikimet/cat_view/10-economic-statistics/14-external-trade-statistics/70-external-trade-statistics-for-2012 Prema podacima Zavoda za statistiku Kosova ova teritorija je u avgustu imala robni izvoz vredan 20,2 miliona evra, uvoz 237,4 miliona, te je imala deficit u robnoj trgovini od 217,2 miliona evra (me). U odnosu na avgust prošle godine izvoz je smanjen za 15,4%, uvoz je povećan za 3,3%, a deficit je povećan …

Pročitajte Još »

Energoprojekt holding, a.d Beograd – Kvalitet dobitka

Glavna svrha analize kvaliteta dobitka je u tome da obezbedi što potpunije inpute za proces predviđanja zarade preduzeća i prinosa akcionarima, odlučivanja učesnika na tržištu kapitala na bazi tih predviđanja i, u krajnjoj liniji, formiranja tržišnih cena hartija od vrednosti. U razvijenim tržišnim zemljama se pored standardne finansijske anlize u analizi kvaliteta dobitka koriste i brojni nestandardni postupci i metode …

Pročitajte Još »

DETERMINANTE KRETANJA IZVOZA SRBIJE II

Rad pod ovim naslovom sam već objavio na makroekonomiji.org pre oko goidnu dana. Sada, posle objavljenog rada o velikom padu izvoza Srbije u 2012 godini,  neophodno je utvrditi koji su sve izroci  (pojedinačno ili sa udruženim dejstvom) doprineli ovoj negativnoj pojavi. Svi se slažu da domaća privreda posustaje, industrijska proizvodnja (razmenjivih dobara)pada i da Srbija nema praktično šta da ponudi …

Pročitajte Još »

BDP UNMIK Kosova u 2011 i kada će KiM postati razvijenije od Centralne Srbije?

Citat iz saopštenja (može se preuzeti i na Srpskom jeziku): Gross Domestic Product by expenditure approach 2004-2011 The main and the most significant macroeconomic aggregate within the System of National Accounts is Gross Domestic Product (GDP), which represents the result of production activities of all residential institutional units. The calculation of gross domestic product, in accordance with SNA 2008 and …

Pročitajte Još »

Bilansi banaka u Q2 2012 uporedna analiza

Tačni zbirni podaci mogu se naći u izveštaju NBS o poslovanju banaka http://www.nbs.rs/internet/latinica/55/55_4/kvartalni_izvestaj_II_12.pdf. Odstupanja od tih podataka u podacima koji slede posledica su uključivanja Nove Agrobanke u bilanse za prvo tromesečje, a koji ovde nisu uključeni. Prvo tromesečje je završeno sa neto dobiti bankarskog sektora u iznosu od 11,68 milijardi dinara, u drugom je registrovan gubitak od 1,66 milijardi dinara, …

Pročitajte Još »

Ivan Nikolić: Tanjug: Siva ekonomiju najbrže boji ružičastom

http://www.tanjug.rs/novosti/60565/ruzicasta-ekonomija-slikana-sivom.htm Ukoliko biste želeli da naslikate nečiji portret dodavanjem sive i crne boje lice bi neizostavno postalo tamnije. Vremenom i sasvim mračno, turobno i deprimirajuće. Za razliku od slikarstva u statistici važe suprotna pravila. Slika ekonomije, koju ona kreira i čiji značaj merimo veličinom bruto domaćeg proizvoda (BDP), postaje mnogo životnija i bliža realnosti tek kada se upotpuni sivim i …

Pročitajte Još »

ULJE – DRŽAVNI PROBLEM BR.1

Ovih dana sva sredstva informisanja i veliki deo vlade se bave nestašicom  jestivog ulja i enormnim rastom cena istog u trgovinama na preko 180 dinara. Takodje kako srpski običaj nalaže traži se krivac,  trgovine koje ne iznose  ulje u rafove čekajući veću cenu, proizvodjači koji takodje svoje zalihe neće da prodaju trgovinama po aktuelnoj ceni, držav panično reaguje iznoseći iz …

Pročitajte Još »

MONOPOLI U SRPSKOJ PRIVREDI

Objavljeno u novembru 2009. Monopoli kao vid tržišnog uredjenje  privrede su situacije kada je privreda organizovana tako da u njenim delovima (granama)  postoji jedan ili nekoliko glavnih ponudjača,  nasupot velikom broju potencijlanih kupaca.  Ovde treba naglasiti da se termin  monopol upotrebljava u širem žargonu tj. Ponuda je koncentrisana na jednog ili mali broj ponudjača, mada prava defincija monopola glasi da …

Pročitajte Još »

Ima li razloga za optimizam?

Evropska unija već godinama ima tradiciju da sudbonosne odluke donosi uz pojačane tenzije između zemalja članica. Ova tradicija nije izneverena ni zadnjih meseci, kada su tenzije i teške reči uz koje se odluke prelamaju, umesto iza zatvorenih vrata, bile u javnm domenu globalne audijencije.  No, ipak, Evropska tradicija je i to da rešenja konačno iznađena, zadiru dublje i dalje nego …

Pročitajte Još »

Tanjug: Pol Krugman i srpska ekonomija

Doktorirao sam na temi “Aglomeracije i robna razmena” gde je najveći doprinos u razvoju ekonomske teorije devedesetih godina prošlog veka dao Pol Kruman. Neposredno po izbijanju svetske ekonomske krize Krugman je dobio nobelovu nagradu za razvoj nove ekonomske oblasti modeliranja ekonomskih procesa u prostornoj ekonomiji. Krugmanov doprinos ekonomskoj teoriji je ogroman i spada u najkreativnije ekonomske mislioce od kada postoji …

Pročitajte Još »

Capital Flows and Financial Market Openness

The Growth Report, str. 51-52. Commission on Growth and Development Economists would readily agree that financial openness is beneficial in the long run. No one now advocates capital controls for America or the European Union. But analysts will also confess to considerable uncertainty and some disagreement about the timing and sequencing of moves to open up. None of the sustained, …

Pročitajte Još »

Prelepa Srbija

Volim da se samonazovem Jovančom Micić iz Jagodine. Na žalost, proputovao sam svet od Tokija do San Franciska ali nisam bio u selima udaljenim od Jagodine ni pet kilometara. To je bila posledica stava da nisam za vozača, a koja je promenjena kada sam pre godinu dana sa par uglednih javnih ličnosti bio na Oplencu, u Topoli. Tada sam poželeo …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 2: Strane banke i privredni rast

Još jedno pitanje sukoba mišljenja liberala i konzervativaca je uloga i značaj stranih banaka u ekonomskom razvoju. Liberali su već prepustili domaće bankarsko tržište strancima za šta ih konzervativci optužuju da je akt veleizdaje.  Šta god da je u 2009. godini je Srbija sa udelom od 75% stranih banaka u ukupnoj bilansnoj sumi bila u vrhu inostranizovanih finansijskih sektora u …

Pročitajte Još »

Ugledati se na Nemce i Slovence

Gostovanje na  TV Svet plus info sa gospodinom Michael Schmidt-om (koordinatorom Privredne komore Nemačke u Srbiji, Makedoniji i Albaniji), u nedelju 23.9.2012 inspirisalo me je da ”osvežim” statističke podatke o spoljnoj trgovini Nemačke i bivših Jugoslovenskih republika. Nemačka je u drugom tromesečju 2012. godine imala za 5,9% veću vrednost izvoza nego u uporedivom tromesečju 2008. godine, a neposredno pred izbijanje …

Pročitajte Još »

APR: Sto na… privrednih društava u RS u 2011: prema poslovnim prihodima

http://www.apr.gov.rs/Portals/0/GFI/Makrosaopstenja/2011/SAOPSTENJE%20STO%20NAJ.pdf СТО НАЈ… ПРИВРЕДНИХ ДРУШТАВА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У 2011. ГОДИНИ Уводне напомене Подаци о СТО НАЈ… привредних друштава у Републици Србији у 2011. години дати су за привредна друштва која су исказала највеће вредности основних финансијских позиција и самим тим остварила опредељујући утицај на укупне перформансе привреде. При томе, анализом су обухваћени подаци из редовних годишњих финансијских извештаја за …

Pročitajte Još »

IZVOZ SRBIJE U 2012

Jedna od bitnih pretpostavki jačanja  privredne konjukture je kratanje  izvoznih aktivnosti privrede. Srbija po  tom pitanju ima nepovoljne trednove u 2012 godini. Recesija i pad privredne aktivnosti i pre objavljivanja zvaničnih finansijskih i računovodstvenih podatak je moguće videti kroz kretanje spoljnotrgovinske razmene. U prvih sedam meseci 2012 godine izvoz privrede Srbije beleži stagnantno kretanje ili realni pad. Podaci o kretanju …

Pročitajte Još »

Dogme liberalizma 1: Lakoća poslovanja i privredni rast

Za svakog pojedinca je najsigurnije da živi u sopstvenom sistemu dogmi i zabluda u kome se oseća dobro. I dok su u svakodnevnom životu zablude dobre, prijaju, uspavljuju duh, u nauci je potrebno baviti se analizama činjenica gde god da rezultati istraživanja dovedu. U ekonomiji je jedna od dogmi kako su uslovi za poslovanje, njihovo stalno poboljšavanje preduslov za ekonomski …

Pročitajte Još »

PRETI LI SRBIJI GLAD?

Ovo kataklizmično  pitanje  koje se postavlja u Srbiji kao tradicionalno poljoprivrednoj zemlji  u najmanju ruku nema neki veliki smisao da se upravo ne dešava scenario, koji ako se hitno nešto ne uradi može već za nekoliko meseci  postati veoma aktuelno  ne toliko zbog nedostatka namirnica, nego zbog njihovih cena. Naime već  ovih dana cena mesa se gotovo svuda kreće oko …

Pročitajte Još »

DESILO SE PRVI PUT

JAVNE NABAVKE Naše javne nabavke podsećaju na sistem reka ponornica.Najveći deo se odvija ispod zemlje,daleko od očiju javnosti.Ponekad ponornice isplivaju na svetlost dana kako bi  raspisale za sebe nove tendere ili iskreirale nova  zakonska rešenja kojima će braniti svoj privilegovani položaj.Ulog veliki.Tri milijarde evra. Svaka država je najveći korisnik i kupac roba i usluga u zemlji.Trebalo bi da je i …

Pročitajte Još »

BiH: INDEKS OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U BOSNI I HERCEGOVINI U JULU 2012. GODINE – PRETHODNI PODACI

  http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/IND_2012M7_001_01_bh.pdf Ukupna industrija i područja djelatnosti C, D i E U julu 2012. bazni indeks ukupne industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini (indeks prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji iz bazne godine 2005.) je veći od indeksa u junu 2012. za 0,6 indeksnih poena. Stopa promjene industrijske proizvodnje u odnosu na juli 2011. godine je negativna i iznosi – 5,4%. Stopa …

Pročitajte Još »

Slike i snimci za dugo sećanje

Oko-2009 26 06 Oko 120912 Od svih emisija najviše volim „Oko“ na RTS-u i „Rečeno i prećutano“ na Radio Beogradu. U Oku mogu da dobijem 7-8 minuta da zaokružim dve ili tri misli, a da to bude razumljivo. Oko dodatno volim jer postoji arhiva emisija, pa je dostupno ko je kada i šta govorio. Sinoć sam gledao emisiju o fiskalnoj …

Pročitajte Još »

Edward Bellamy – serija-zaboravljeni ekonomisti?

Veran svojim obećanjima sebi, pre  mesec dana, sam za moju unuku Andreu započeo prevođenje jedna od meni omiljenih knjiga „Equality.“ Sve je počelo 2009 godine na jednoj platfomi za  u Nemačkoj /Slazbergen i preko praćenja 13th International Congress of Basic Income Earth Network BIEN, održanog u Sao Paolo, Brazil pod pokroviteljstvom Universidade de Sao Paolo, 30j juna, 1-2 jula, sa …

Pročitajte Još »

100 Dana Noći Vještica?

Pošto se prvih 100 dana vladavine nove vlade približava, tradicionalni inicijalni reper za donošenje prvobitnih ocjena vlade, polako je vrijeme za kritički osvrt i analize  postupaka nove Vlade. Interesantni momenti prethodnih sedmica su bili prijedlog o izmjeni zakona o NBS, pad kreditnog rejtinga i generalna ocjena analitičara da odnosi sa EU ulaze u mučniju fazu. Još interesantnije su bile konzekventne …

Pročitajte Još »

Brinućemo se sami o sebi: Između MMF-a i Ruske Federacije

Teške, depresivne misli su mi prolazile kroz glavu. Sa jedne strane Tomislav Nikolić, predsednik Srbije ide u posetu u Rusiju, dok sa druge strane u Beograd je došla misija MMF-a. Toma će se svašta dogovoriti sa Putinom, ali se ništa, ili gotovo ništa, neće i realizovati od dogovorenog u mandatu ove vlade, jer postoje ograničenja koja postavlja MMF u pogledu …

Pročitajte Još »

CRNO TRŽIŠTE – KUGA PORESKOG SISTEMA

Crno tržište ukida cenovnu logiku; onaj ko ne plaća bilo koju poresku obavezu cenovno je konkuretniji od onog koji plaća sve obaveze. Ovakav način rada zauzima ogroman tržišni  prostor,smanjuje obrt u legalnim preduzećima. Onemogućava tehnološko unapređenje firmi.  Angažuje  radike  na crno u svim poslovnim fazama. Građani koji se bave radom na crno ne plaćaju PDV, poreze I doprinose na rad, …

Pročitajte Još »

Globalni Index Konkurentnosti

Nova edicija indexa konkurentnosti identifikuje nekoliko međusobno povezanih faktora kao izvore rizika. Iako edicija naglašava da se radi tek o udaljenoj mogućnosti,  finansijska kriza u Evropi i mogućnost da Grčka i druge periferne zemlje budu primorane da napuste Monetarnu Uniju su prepoznate sa definitivnim potencijalom da kreiraju devastirajuću dugogodišnju depresiju u regionu i šire. Rizik of fiskalnog stezanja udružen sa …

Pročitajte Još »

Madmarx.rs: KREATIVNE INDUSTRIJE U BOSNI I HERCEGOVINI: treći deo

4. Participacija u kulturi     U BiH do sada nisu vršena sistemska istraživanja kulturnih potreba i navika građana, pa se o nivoima participacije u kulturi i kulturnim potrebama građana, kao i o njihovim stavovima po ovom pitanju mogu izvesti zaključci samo na preliminarnom nivou, a na osnovu podataka tržišnih istraživanja koja nisu kao primarni predmet imala istraživanje kulturnih potreba …

Pročitajte Još »

Madmarx.rs: Za nezavisne privredne komore kreativnog sektora

Prvog januara 2013. godine stupa na snagu Zakon o privrednim komorama, koji je usvojen još 2009. godine. Odredbama Zakona, primena je odložena da bi se postojeći komorski sistem prilagodio promenama i da bi bili usvojeni podzakonski akti i regulative, koji bi bolje regulisali delatnost budućih privrednih komora. Suštinska promena u odnosu na do sada postojeći komorski sistem je dobrovoljno članstvo …

Pročitajte Još »

Nove mere za stare namere

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/nove_mere_za_stare_namere.4.html?news_id=246893 Privrednici kao narkomani ne biraju načina niti pitaju za cenu nove tranše kredita. Kreditni bonitet postao je značajniji od krvne slike. Zaduži se, odživi privid boljeg života, biće kako će biti. Od 2001. godine do danas privreda je bankama na ime kamata platila oko 22 milijarde evra. Preostao je dug oko 20 milijardi evra, a 933.000 radnika je izgubilo …

Pročitajte Još »

Miladin Ševarlić: Jedna mera i više (ne)osnovanih dilema

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/jedna_mera_i_vise_neosnovanih_dilema.4.html?news_id=246958 Mere kojima se pomaže poljoprivrednicima su u načelu dobre, ali se pojedine od njih mogu oceniti kao neosnovano selektivne, socijalno nepravedne i osnovano nelogične. Dileme i otvorena pitanja u vezi sa samo jednom merom kojom su SAMO registrovana poljoprivredna gazdinstava (RPG) oslobođena od obaveze plaćanja doprinosa za odvodnjavanje i navodnjavanje u 2011. i 2012. godini su sledeće: a) Zar …

Pročitajte Još »

Ekonomija i Makroekonomija

  Desi mi se često da na na makroekonomija.org napisem duži odgovor na neki od komentara a onda se Miša Zdravković ljuti. Kaže: „ovo je moglo i kao mišljenje. I onako muku mučimo da sajt bude ažuriran svakodnevno“. Ovo što danas pišem je baš tako i nastalo kao odgovor Miši broj dva sa sajta. Drugi Miša je jedan od posjetioca …

Pročitajte Još »

Srpski izvoz 1990-2011: promena vrednosti i udela u svetskom

Želja da proverim promene u strukturi srpskog izvoza od 2008. do 2011. godine promenila je pravac ka istorijskom osvrtu. O kriznoj promeni strukture drugom prilikom. Srbija je u 1990. godini učestvovala sa 0,173% u svetskom izvozu da bi taj udeo pao na 0,034% u 1996. godini, uz rast udela u 1997. i 1998. godini (do 0,052), da bi pao na …

Pročitajte Još »

Sinteza ekonomije u Srbiji

Gospodin Milan Knežević mi je lično blizak pa smo temu nedostatka sinteze već raspravljali. Moj kontraargument je da sintetičara imamo previše, a da analitičara u Srbiji gotovo da nema ili se ne mogu na prste jedne ruke prebrojati.   Kako bi izgledala sinteza koju bih ja napisao? Sledi.   U Srbiji je korupcija pravilo a poštenje izuzetak koje se najčešće …

Pročitajte Još »

Sabato – poslednji dani Če Gevare

Bio sam četiri dana u patroli sa prvim bataljonom četvrte divizije, u onim iskonskim planinama punim zmija, boa, divovskih paukova i jaguara (iz sećanja Marija Sajla, ratnog dopisnika London Tajmsa).   Septembar je bio još gori nego avgust. Morali smo na užasne marševe, gubili smo ljude, bilo je nekoliko bitaka i počelo je da nam ponestaje i ono najneophodnije. Još …

Pročitajte Još »

ANALITIČARI BEZ SINTETIČARA

Skoro da smo dostigli ideal ekonomski visoko razvijenog društva: da svaki građanin ima svog menadžera. Naročito su na ceni menadžeri sa Univerziteta iz Donje Surdulice ili Omoljice. Menadžera u Srbiji ima više,recimo, od stolara ili zidara. Menadžere privrednici definišu kao lepo obučene ljude koji o poslu ništa ne znaju. Pošto smo potpuno obesmislili zanimanje menadžera, sličnu sudbinu moglo bi da …

Pročitajte Još »

Madmarx.rs: KREATIVNE INDUSTRIJE U BOSNI I HERCEGOVINI: drugi deo

3. Finansiranje kreativnih industrija     Sistem finansiranja kulture je decentralizovan u skladu sa društveno političkim uređenjem BiH. On se može posmatrati na nekoliko nivoa: na nivou entiteta, na nivou kantona i na nivou opština i službenih gradova: Sarajevo, Istočno Sarajevo, Mostar i Banja Luka[1]… Na nivou kantona, funkcionišu kantonalna ministarstva koja u svom sklopu osim kulture, veoma često pokrivaju …

Pročitajte Još »