KAMATNE STOPE – DAMOKLOV MAČ PRIVREDI I STANOVNIŠTVU

Izjave u predizbornim kampanjama (sada aktuelnog predsednika Srbije) da su se banke ogrešile o gradjane i privredu i da država to mora da ispravi“ je više nego tačna konstatacije i više nego potrebna operacija. Medjutim da li je to kratkoročno moguće, to je već sasvim drugo pitanje i druga priča. Prema svi raspoloživim podacima o kretanju osnovnih monetarnih pokazatelja u Srbiji nažalost i pored preke potrebe to  nije moguće na kratki rok. Zašto, pokušaćemo da argumentovano pokažemo u nastavku teksta.

Prvo treba izvesti nekoliko ključnih pokazatelja. Jedan je zaduženost privrede, korišćenje kredita i plaćanje kamata za iste od strane privrede od 2006-2010 i delimično 2011 godine prema podacima završnih računa samo privrednih društava u Srbiji (prosečan broj obradjenih bilansa je oko 90,000 na godišnjem nivou,

Izvor: Podaci završnih računa privrede razne godine

Privreda je za 5 godina (bez 2011 koja uskoro treba da bude obradjena) izdvojila za kamate i negativne kursne razlike 21,5 milijardi eura. U 2011, obzirom na zaduženje  privrede vrlo je očekivano da troškovi finansiranja budu na nivou od 5-5,5 milijardi eura, što znači da j privreda u analiziranom periodu platila bankama ukupno oko 27 milijardi eura. Toliko je prihod banaka samo od privrede, i to naplaćen. Kada se tome doda i stanovništvo, onda je prihod banaka  na godišnjem nivou kreće oko 7,5 milijardi eura.  Prihodi banaka od kamata su jednaki budžetskoj potrošnji republike Srbije.

Postavalja se pitanje da li su banke toliko jake i moćne da mogu difinisati poslovnu politiku poptuno autonomno. Odgovor je ne. Pravila poslovanja banaka je definisala Narodna banka Srbije i ona se ukratko ogledaju u sledećem.
Osnovni pokazatelji poslovanja banaka 

Banka je dužna da obim svog poslovanja uskladi tako da obezbedi da:

  • kapital banke uvek bude u visini koja nije manja od dinarske protivvrednosti iznosa od 10.000.000 evra prema zvaničnom srednjem kursu; 
  • odnos između kapitala i rizične aktive (pokazatelj adekvatnosti kapitala) bude održavan na nivou koji nije niži od 12%; 
  • izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne bude veća od 25% kapitala banke, odnosno 5% prema licima povezanim sa bankom; 
  • ukupna izloženost prema licima povezanim s bankom ne bude veća od 20% kapitala banke; 
  • zbir svih velikih izloženosti, uključujući i izloženost prema licima povezanim s bankom, ne bude veći od od 400% kapitala banke (velikom izloženošću se smatra izloženost koja iznosi najmanje 10% kapitala banke); 
  • ulaganje banke u jedno lice koje nije lice u finansijskom sektoru ne bude veće od 10% njenog kapitala; 
  • zbir ulaganja banke u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru i ulaganja u osnovna sredstva banke ne bude veći od 60% kapitala banke; 
  • odnos između likvidnih potraživanja i obaveza (pokazatelj likvidnosti) bude održavan tako da iznosi najmanje 1,0 kao prosek za sve radne dane u mesecu, da ne bude manji od 0,9 duže od tri uzastopna radna dana i da na kraju svakog radnog dana bude najmanje 0,8; 
  • odnos između devizne aktive i pasive bude održavan tako da ukupna otvorena devizna pozicija banke na kraju svakog radnog dana ne bude veća od 10% kapitala banke.

Politika kamatnih stopa:

Jedna od osnovnih  segmenata ekonomske politike je politika kamatnih stopa. Kamatnu stopu na finansijskom tržištu definiše Narodna banka preko tzv. Referentne kamatne stopa. Ona se može definisati na sledeći način:

Referentna kamatna stopa u postupku sprovođenja monetarne politike ima ulogu signalizirajuće kamatne stope, kao i ulogu polazne kamatne stope, pošto se visina osnovnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, odnosno koridor kamatnih stopa, utvrđuje prema visini te kamatne stope. Referentna kamatna stopa je najviša, odnosno najniža kamatna stopa koju Narodna banka Srbije primenjuje u postupku sprovođenja repo transakcija prodaje, odnosno kupovine hartija od vrednosti, s ročnošću od dve nedelje (od 12 do 16 dana). Visina referentne kamatne stope utvrđena je Odlukom o utvrđivanju referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije po godinama:

Izvor:nbs.rs/kamatne stope/

Od 2006 godine kada je NBS sa politike upravljanja deviznim kursom kao nominalnim sidrom u kontroli inflacije prešla na upravljnja kamatnim stopama kao novi model monetarne politike uz formiranje referentne kamatne stope na dvonedeljne repo oprecije Narodne banke (2W operacije), referentna kamatna stopa predstavlja reper za formiranje ostalih kamatnih stopa. E sada, javlja se tzv. Urpavljanje portfoliom od strane banaka i ako je moguće da banke  u politici plasmana kupe hartije od vrednosti  Narodne banke (uz to im ona recimo u 2008 godini plati kamatu na godišnjem nivou od 17,75% nije moguće onda očekivati da plasmani privredi i stanovništvu budu ispod tog nivoa. To je odgovor i na pitanje da li država može da ograniči banke da smanje kamatu na tržištu novca. Pa onda treba centralna monetarna institucija da smanji referentnu kamatnu stopu, ali je strah od inflacije preveliki jer se na  taj način upravlja ponudom i tražnjom novca i definiše količina novca u opticaju. Nije očekivano da refernenta kamatna stopa u ovim uslovima bude na relano negativnom nivou.  Drugo je pitanje zašto  Srbija ima jednu od najviših referentnih kamatnih stopa na svetu.

Zemlje sa najnižom i najvišom rerentntom kamatnom stopom

www.cia.gov/publication/

Šta je još uočljivo? Veliki broj zemalja koje imaju veoma nisku referentnu kamatnu stopu imaju nižu stopu od stope inflacije. Očigledno je potreba za privrednim rastom, a ne ograničenjem tražnje kredita i strah od inflacije  prevagnula u monetarnoj politici  analiziranih zemalja. Srbija se nalazi na 129 mestu od 145 analiziranih zemalja sa najvišom referentnom kamatnom stopom.

Prema tome, sve ovo što se dešava na fiansijskom tržištu inicirano je politikom Centralne banke. Tu leži  odgovor na pitanje da li je moguće smanjiti kamate. Adminstrativnim merama sigurno ne (pogledati rad istog autora na www.makroekonomija.org ‘’Posledice povlačenja kapitala iz Srbije’’) jer su posledice povlačenja kapitala iz Srbije daleksežne i praktično za privredu fatalne. Drugo je pitanje zašto privreda dominanto obrtni kapital finansira pozajmljenim izvorima (autor ovog teksta je to istakao u posebnoj studiji radjenoj za potrebe Privredne komore Srbije).

7 komentara

  1. Da bi se uopste polemisalo o kamatnim stopama i njihovim efektima treba jednom za svagda razresiti dilemu sta je valuta Srbije,evro ili dinar….
    Sve pocinje i zavrsava se na toj prostoj cinjenici…
    Analogno tome ako je valuta evro onda NBS mlati praznu slamu vec citavu deceniju a ako je valuta dinar onda za pocetak bar oprvdava svoje postojanje.
    Recimo da je dinar i da drzava Srbija i NBS stanu cvrsto iza te cinjenice …to bi nateralo trziste na skoro jednokratno ravnjanje tj. trziste bi automatsko trazilo ravnotezu..time bi se resila vecina dilema oko ref.kam stope a onda po automatizmu i sve ostalo.

    Ako bi pak drzava Srbija odlucila da je “ jeftinije“ da valuta Srbije bude evro to bi automatski resilo probleme sa kamatnim stopama tj. osto bi country risk kao jedini tas na vagi…Kao i kod vecine drzava u okolini..

    Uglavnom sada nakon prestana deviznog priliva ova pola-pola opcija je najskuplja kratkorocno,srednjerocno i dugorocno ako se do tog dugog roka uopste dodje..

    Na bilo kom nivou da trziste postigne ravnotezu u slucaju opcije sa dinarom ili da cauntry risk bude ekstremno los to ce opet biti znatno jeftinije po drzavu Srbiju i njeno stanovnistvo u odnosu na ovo beslovesno plutanje i izvlacenje deviznih rezervi kao jedine supstance..

    Na stranu cinjenica sto bi to bio i korak unapred u slucaju da dodje do oporavka i privrednog rasta jer to je jedini nacin da se pod tim okolnostima smanji inflacija koje je neminovna u slucaju rasta. Ona je sada mala jer je obamrla potrosnja ali to ekonomski nista ne znaci…to je samo mrtva statistika..

    Zato sve je stvar politickog izbora ,resenja uvek postoje…nema tu nekog velikog mudrovanja. Besmislena ekonomska politika koja je vodjena u poslednjoj deceniji dala je rezultate i pravo pitanje je da li ista garnitura ekonomskih politicara moze i da li ume da napravi pregradu u svojoj glavi. Ja mislim da ne moze ali tu ogroman deo krivice snosi i fiskalni savet sa svojom bledom analizom koja konstatuje…samo konstatuje. Naravno pominje i neke male vrdalame kao sto je povecanje PDV i stednju ali to je sve vrbov klin u odnosu na sustinsku problematiku.
    Oni su trebali da kazu…“ Alo rodjaci ,ovo nista ne valja i ne znate sta radite …uradite tako i tako ili sve ostalo okacite macku o rep“..

    I sad ko to da uradi Djelic ,Jogovanka,Dinkic,Cvetkovic,Bisic… nema sanse,to je za sve njih harakiri…Treba postaviti nekog iz plejade osmdesetogodisnjih ekonomista ,mozda cak i Krkobabica da to prelomi i zavrsi karijeru.Ima jos kandidata iz te generacije koji bi to sa apetitom obavili..

  2. Prica o stednji ,javnoj potrosnji i zaduzivanju je sustinski potpuno nebitna u odnosu na resenje problema ekonomije Srbije. Ovo sto Kori Udovicki govori je u principu teorija koja kaze da je osnova svake uspesne torte podmazan pleh…

    Nema sta Srbija da stedi …ni na jednom nivou.Ona moze samo da stedi u smislu produzenja agonije.Umesto da sve potrosi odmah moze da rastegne sve na par meseci..

    To nije resenje i o tome ne treba razmisljati uopste …to je teorija naknadnog stimovanja kada se nakon otklonjenog uzroka saniraju posledice..

    Apropo tome NBS sutra komotno moze da podigne ref.kam. stopu na 20% ali to ce sustinski samo jos malo odloziti agoniju odlaska kapitala.Naravno i jos izvuci jedinu realnu suspstancu tj. devizne rezerve.
    Pitanje je i da li neko uopste i sme da razmislja o vlasnistvu nad dev.rezervama u trenutku duplo veceg ukupnog duga drzave..
    Kada je NBS pod pritiskom neuke javnosti ,privrede i pre svega nekih celnika fantomske organizacije pod imenom Privredna komora, krenula da smanjuje ref.kam.stopu ja sam napisao sta je ishod te gluposti. Strani kapital se stiti ovako ili onako ,niko tu nije malouman i maloletan..

    Ekonomski problemi Srbije su iskljucivo posledica sveukupne politike drzave Srbije. Oni su iskljucivo posledica politike koja bezuslovno zeli da postane vazal EU.To u princpu znaci da imamo klasicnu suicidnu politiku i to znaci da neodustajanje od te ideje Srbiju vodi pravo u nestanak drzave.

    Visina kamatne stope je tu trinaesto prasence…

  3. Gospodine Darko, citam vase komentare sa puno paznje, medjutim, vrlo cesto ostajete nedoreceni odnosno vasa kritika svodi se na „opsta mesta“, bez i jednog konkretnog predloga, a valjda bi bas konkretni predlozi bili sustinska vrednost i ovog sajta i komentara. Ovako, ostaje mi da na osnovu vaseg komentara tumacim vas predlog za promene na sledeci nacin: Uvesti ponovo carine, ostati u CEFTA, ograniciti slobodno raspolaganje devizama, ograniciti slobodan uvoz, stampati pare i deliti ih penzionerima i javnim preduzecima ne bi li oni tim „jeftinim novcem“ jeftino kupovali poljoprivredne proizvode (jer se drugo nista ne proizvodi a sto se moze takvim novcem kupiti), i ostaje mi potpuno nejasno kako bi smo krenuli napred.

  4. Mnogo detalja a time se ne moze baviti pojedinac.Sada je samo vazno da se vlada ne formira pre isteka roka tj. pre septembra.
    Ja sam jos u decembru govorio da treba raspisati prevremene izbore jer ,paradoksalno zvuci ali, Srbiji sada odgovara ovaj bezvlasni vakum.Srecom i umesnoscu MIP-a dobilo se par meseci.
    Pritisak o brzoj vladi dolazi iz raznih rupa,krticnjaka i mravinjaka, i on je izmedju ostalog ekonomski ali napominjem da Srbija sada ima legalno i legitimno pravo da polako i natenane formira vladu.. Pri tom mislim da treba pojasniti i medijski ohladiti ingerencije predsednika republike jer one zaista nisu nista spektakularno. Predsednik Srbije nema neki preveliki uticaj na politiku Srbije ako se pridrzava slova ustava …

    Verujem Boki da ce ti ovo tek zvucati nedoreceno ali zivot nije film. Doduse moze da se rezira ali nikada do kraja..Pri tom ,iskreno, nije mi bitno koja ce grupacija stranaka formirati vladu pri cemu ne iskljucujem mogucnost da realnost situacije nalozi vladu koja bi u sastavu imala sve parlamentarne stranke. Zla godina natera orla da spava sa kokoskama…

    BTW. Kuda krenuli napred…nema napred, ima samo takticko usporavanje dogadjaja u iscekivanju promene trenda i nadanja da ta promena moze doneti nekakav pozitivni plusic.

    Inace jako je vazno da se na vreme presece medijka pompa o podizanju ref.kam.stope jer to bi bilo u ovom trenutku duboko pogresno.Neke stvari ne mogu se ispraviti retroaktivno i pri tome ocekivati da imaju isto dejstvo kao da se nisu nikada ni desila..
    Ne pospesujte potrosnju ali i ne stedite…tihujte..

  5. Nisam ekonomista mada me kao i druge koji se bave malim biznisom život primorava da to laički budem. Na žalost, i pored mnogo pročitanih tekstova, i razgovora sa stručnjacima, nisam uspeo da razumno shvatim visinu kamate kod nas- osim one proste narodne-ZATO JER MOŽE DA PROĐE.
    Uostalom kako objasniti ovoliki broj banaka? Nekada, krajem osamdesetih u gradu u kojem živim radile su 4 banke i bilo je 50.000 radnika.Danas ima 10000 radika i 30 banaka, i sve zarađuju. Zaključite sami…

  6. Ne zadadjuju sve, vec je trecina banaka u gubitcima, a taj broj ce se znacajno povecati.
    Inace banke su stedisama 2005-2008 davale kamate na eure i preko 10% godisnje, kad uzmes i kolika je obavezna rezerva kod NB (ne donosi kamatu) banke su morale da daju kredite sa minimalnih 17% godisnje. Sada kada su kamate na depozite 5% i banke su spustile svoju kamatu.
    Inace Darko je u pravu, problem je u dvojnoj valuti i indeksiranju kredita. NB ce moci da utice na kamate tek kad dinar postane jedina valuta u Srbiji.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *