Globalni Index Konkurentnosti

Nova edicija indexa konkurentnosti identifikuje nekoliko međusobno povezanih faktora kao izvore rizika. Iako edicija naglašava da se radi tek o udaljenoj mogućnosti,  finansijska kriza u Evropi i mogućnost da Grčka i druge periferne zemlje budu primorane da napuste Monetarnu Uniju su prepoznate sa definitivnim potencijalom da kreiraju devastirajuću dugogodišnju depresiju u regionu i šire. Rizik of fiskalnog stezanja udružen sa slabašnim oporavkom može da zaustavi ekonomski rast, pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama. Obzirom da velike ekonomije Kine i Indije također ispoljavaju znake ekonomskog usporavanja teško je pretpostaviti koji region ili koji ekonomski segment će biti motor ekonomskog rasta u narednoj fazi ekonomskog ciklusa.

Index konkurentnosti je samom svojom prirodom predmet subjektivnog definisanja  a Globalni Ekonomski Forum definiše Index kao determinisan skupom institucija, sprovođenom  politikom te faktorima koji determinišu nivo produktivnosti u zemlji. Index se moće tumačiti i kao indikator vjerovatnoće da je zemlja u stanju da ima održiv ekonomski rast. Index je kompozitan rezultat uključujući 12 „stubova“ indexa konkurentnosti: Stub 1 – Institucije; Stub 2 – Infrastruktura; Stub 3 – Makroekonomski ambijent; Stub 4 – Zdravstvo i Obrazovanje; Stub 5 – Visoko obrazovanje i profesionalni trening; Stub 6 – Efiksanost tržišta robe; Stub 7 –   Efikasnost Labour Tržišta;  Stub 8 – Razvoj finansijskog tržišta; Stub 9 –Tehnološka spremnost; Stub 10 – Veličina tržišta; Stub 11 – Poslovna Sofisticiranost; Stub 12 – Inovacije

 

 

Apsolutni plasman  zemalja bivse Jugoslavije

Slovenija Crna Gora Makedonija Hrvatska BiH Srbija
Rang 2012 56 72 80 81 88 95
Rang 2011 57 60 79 80 87 94

 

Relativno na parameter stubova, Srbija ima relativno bolju performansu u Tehnološka spremnost (58), Zdravstvu i obrazovanju (66), Veličini tržišta (67), Infrastrukturi (77) i Visoko obrazovanje i profesionalni trening (85), i.

Izrazitija negativna performansa su sljedeći stubovi indexa: Efiksanost tržišta robe (136), Poslovna sofisticiranost (132), Institucija (130), makroekonomski ambijent (115), Inovacije  (111).

 

Autori kontributori indexa iz zemalja bivse Jugoslavije su:

Bosnia and Herzegovina MIT Center, School of Economics and Business in Sarajevo, University of Sarajevo Zlatko Lagumdzija, Professor Zeljko Sain, Executive Director Jasmina Selimovic, Assistant Director

Croatia National Competitiveness Council Jadranka Gable, Advisor Kresimir Jurlin, Research Fellow

Macedonia, FYR National Entrepreneurship and Competitiveness Council (NECC) Mirjana Apostolova, President of the Assembly Dejan Janevski, Project Coordinator

Montenegro Institute for Strategic Studies and Prognoses (ISSP) Maja Drakic, Project Manager Petar Ivanovic, Chief Executive Officer Veselin Vukotic, President

Serbia Foundation for the Advancement of Economics (FREN) Mihail Arandarenko, Director Aleksandar Radivojevic, Project Coordinator Bojan Ristic, Researcher

Slovenia Institute for Economic Research Peter Stanovnik, Professor Sonja Uršic, Senior Research Assistant University of Ljubljana, Faculty of Economics Mateja Drnovšek, Professor Aleš Vahcic, Professor

5 komentara

  1. Tolike Agencije,a mi kuburimo sa institucijama.Predlažem da se osnuje Agencija za povećanje efikasnosti rada agencija-sa neograničenim fondom i brojem zaposlenih.
    Mada , malo mi je neobično da Crna Gora i Makedonija budu ispred Hrvatske, u kojim segmentima bi one „pobedile“?

  2. Prezimenjace, evo sad bas provjerih.

    Hrvatska slicno Srbiji ima relativno losu performancu u trzistu robe, Labour trzistu i razvoj finansisjkog sistema.

    Relativni bolji „scor“ u Makedoniji i CG ne treba tumaciti da se radi da je slucaj da imamo apsolutno bolju situaciju nego u Hrvatskoj.
    Hrvatska je jednostavno vece trziste a onda neki problem zbog same velicnine trzista postaje prominentnije smetnja a i uklanjanje neefiksanosti skuplje.

  3. Na kom sajtu mogu da vidim kompletan izvestaj?

Оставите одговор на sasa_milojevic Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *