3 Poljoprivreda

POSLOVNOST DRŽAVE

Klanice preuzele 800 junadi Slobodan Utvić i Petar Vujanović isporučili junad prosečne težine od 700 kg, a za višak težine od očekivane njima je ova klanica putem otkupnog bloka isplatila razliku. Ova dva farmera praktično svoju junad su prodali po ceni od 1.600-1.700 evra po komadu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Državne robne rezerve razmenom merkantilnog kukuruza za živu …

Pročitajte Još »

Razmena junadi za kukuruz: 329 stočara na spisku

Republička direkcija za robne rezerve objavila je spisak stočara koji će moći da učestvuju u naturalnoj razmeni junadi za merkantilni kukuruz. Reč je o 329 stočara kojima je, svakom pojedinačno, odobrena određena količina junadi koju će moći da razmene za kukuruz. Na spisku je i 16 stočara kojima nije odobrena razmena Za naturalnu razmenu izdvojeno je do 30.814 tona merkantilnog kukuruza. …

Pročitajte Još »

Ulažite u voćarstvo – isplati se!

Министар Кркобабић, академик Шкорић и професор Кесеровић поручују повратницима УЛАЖИТЕ У ВОЋАРСТВО – ИСПЛАТИ СЕ! Поводом недавног позива копредседника Националног тима за препород села Србије, министра Милана Кркобабића и академика Драгана Шкорића повратницима из иностранства да улажу у своју отаџбину, стигла су многа питања из земље и иностранства са широким тематским интересовањем. Најчешћа су она – у коју производњу се …

Pročitajte Još »

Prozvodnja kupusa u Srbiji: futoški i čačanski

Када се спомене купус прва асоцијација већини становника Србије је Футог, јер је медијски производња (и заштита порекла) веома добро испраћена. Да је општина Чачак највећи произвођач купуса сазнаје се уколико се излистају општине и насеља из базе података пољопривредног пописа. Од укупно 36,6 квадратних километара под купусом 44,5% се налазило у Шумадији и Западној Србији, 24,5% у Јужној и …

Pročitajte Još »

KREĆE POMOĆ ZA POLJOPRIVREDNIKE

tarim poljoprivrednicima i bespovratan novac Vlada Srbije usvojila je uredba o utvrđivanju garantne šeme kao mere podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije COVID-19, kao i Uredbu o novčanoj pomoći poljoprivrednim gazdinstvima i Uredba o finansijskoj podršci poljoprivrednim gazdinstvima kroz olakšan pristup korišćenju kredita u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19, prenosi sajt Uprave za agrarna plaćenja Po rečima ministra finansija …

Pročitajte Još »

Stočni fond u BJR u 2018: broj stoke, u odnosu na broj stanovnika i po kilometru kvadratnоm

Податке о сточном фонду нису објавили сви статистички заводи за 2019 па смо се овде бавили 2018. За Косово и Метохију смо унели податке из времена пољопривредног пописа из 2014. Сточни фонд је и на КиМ, као и у другим БЈР, од тада вероватно смањен, али овде нас много више интересују релативни показатељи од апсолутних бројева. Србија има све стоке …

Pročitajte Još »

Pčele izumiru zajedno sa ostarelom Srbijom

Србија је имала раст вредности извоза природног меда са 1,4 милиона евра у 2008 на 11,2 милиона евра у 2013 и од тада осцилира око вредности од 9 милиона евра, колико је износио у 2019. Рекордан удео Србије у светском извозу меда био је у време пописа пољопривреде у 2012 од 0,726%. Мада извоз природног меда стагнира, број кошница у …

Pročitajte Još »

Gladna stoka ne zna za policijski čas

Ovce hoće da provale, da izađu napolјe. One ne znaju šta je policijski čas, niti da li je subota ili nedelјa, kaže polјoprivrednik Svetozar Murgaški iz Čeneja, kod Novog Sada,  komentarišući probleme polјoprivrednika nastale zbog virusa korona. Ja sam još 31. marta podneo zahtev za ispašu ovaca u toru, imam ih oko 700, ali nije bio prihvaćen. Ovca je trebala …

Pročitajte Još »

Površine pod krompirom u Srbiji

Регион Шумадије и Западне Србије је, осим по малинама и другом воћу, познат је и као произвођач кромпира. Укупно 62% површина налази се у овом региону. Јужна и Источна Србија имају 22,1% од укупних површина, Војводина 15,8% А Београд само 0,8%. Моравичка област (61 квадратни километар), Златиборска област (54) и Јужнобачка област (18) имале су заједно више од половине свих …

Pročitajte Još »

Uz kupljeno NS seme besplatna isporuka na kućnu adresu

JPP Srbije i Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu postigli su dogovor o besplatnoj isporuci semena tog institute za prolećnu setvu, saopštio je kabinet ministra zaduženog za regionalni razvoj Milana Krkobabića. Sve količine semena kukuruza, suncokreta i krmnog bilja koje poljoprivrednici naruče NS institutu, Pošta Srbije će u optimalnom roku dostavljati na naznačenu adresu, a tu uslugu neće …

Pročitajte Još »

Površine pod šargarepom u Srbiji po naseljima

Почетком марта ове године док сам лутао по јагодинској пијаци налетео сам на друга из одељења из средње економске школе. Стајао је поред камиона и продавао је џакове шаргарепа: по 5 килограма за 150 динара. Питао сам га за стање на тржишту и жалио ми се на конкуренцију из Војводине која је технолошки напредовала, инвестирала у опрему и ценама им …

Pročitajte Još »

Agraru i selu potrebne akcije umesto strategija, drugi deo

Reindustrijalizacija i nova prehrambena industrija Dakle, polјoprivredi je potrebna nova reindustrijalizacija, za prevazilaženje sadašnjeg stanja. Nužna je nova prehrambena industrija. Potrebna su nam strateška ulaganja. Nјih je teško pronaći iz sveta, jer od 2000. godine do danas, od ukupnog ulaska stranih direktnih investicija u zemlјu, u agrar je išlo samo 0,6 do 1,7 odsto! To je rezultat što polјoprivreda predstavlјa …

Pročitajte Još »

Agraru i selu potrebne akcije umesto strategija, prvi deo

Sad se u Srbiji proizvodi oko 400.000 tona vrsta svih mesa i troši po stanovniku oko 30 kilograma. Pre dve i po decenije Srbija je proizvodila po stanovniku 650.000 tona mesa i trošila po stanovniku 65 kilograma. Srbija je nekad bila ispred SAD, kao ubedlјivo svinjarski najrazvijenija zemlјa. Dakle, polјoprivredi je potrebna nova reindustrijalizacija, za prevazilaženje sadašnjeg stanja.Potrebna je i …

Pročitajte Još »

Rasprostranjenost koza u Srbiji i mali oglas

Аутор фотографије: Михаило Здравковић Мислим да није нека утеха то што ће Новак Ђоковић постати највећа тениска коза свих времена (GOAT) уколико Србија остане без правих коза. Од пољопривредног пописа до краја 2019. број коза у Србији смањен је за 17,5% (са 232 на 191 хиљада), најмање у Шумадији и Западној Србији (-4,3%) а највише у Београду за 35,9%. Овде …

Pročitajte Još »

Rasprostranjenog ovaca u Srbiji u vreme poljoprivrednog popisa

Аутор фотографије: Михаило Здравковић   У време пољопривредног пописа у Србији је 1.736,4 хиљада оваца што је давало 24 овце на 100 становника. На крају 2019. број оваца је смањен за 5,4%, смањен је и број становника али није сигурно за колико због исељавања до ванредне ситуације када се знатан број становника у Србију вратио. Број оваца је од овде …

Pročitajte Još »

Srbija je u 2019. postala najveći svetski izvoznik višanja!

Србија је у 2019 извезла 14.252 тоне вишања што је највећа количина у светској трговини. Мађарска је продала 10.322 тоне, Пољска 5.210 тона па следе САД са 3.176 тона. Србија је имала тек четврту вредност извоза, након САД, Канаде и Мађарске јер прве две продају вишње по 10 пута већој цени, Мађарска за око 50% већој, а просечна извозна цена …

Pročitajte Još »

Gde žive najvredniji Srbi?

Однос према раду може бити последица мноштва фактора попут васпитања, историјског сећања, резултата који се радом постижу, лакоће са којом се ради… Нормално је да северњаци (у Европи) имају већу склоност ка раду од јужњака јер прве рад загрева а другима је врело и без физичког напора. Однос према имовини зависи од начина на који је стечена или се стиче. …

Pročitajte Još »

Pokret sitnog kapitala

Srbiji danas nedostaju štedno kreditne zadruge koje postoje u celom svetu i oko kojih se ,,vrti’’ kompletno njihovo poslovanje Piše: Branislav Gulan U Srbiji postoji 50.000 zadrugara (osnivača zadruga) i oko 150.000 kooperanata. Oni svi su organizovani u 1.100 postojećih starih zadruga i sad je u  akciji ,,500 zadruga u 500 sela’’ za dve i po godine osnovano oko 650 …

Pročitajte Još »

Srbija je 8. u svetskom izvozu sadnica i kalemova!

Када СТО објави годишње детаљне податке за претходну годину волим да истражујем да ли постоје неки повољни подаци о извозу пољопривредно-прехрамбеног сектора (ППП) – царинских шифара од 00 до 24. Ако изузмемо извоз цигарета, који прати и увоз дувана, највећи број производа из ППП представљају новостворену вредност блиску 100% вредности извоза. Ради се о домаћем материјалу и раду који треба …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE: Razmena 5,7 milijardi dolara u 2019.

Prema podacima RZS u bilansu razmene polјoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u 2019. godini ostvarena je vrednost od 5,7 milijardi dolara. Izvoz je vredan 3,62 milijarde dolara (rast je 9,1 odsto) i uvoz iznosi 2,09 milijardi dolara (rast je 3,1 odsto). Suficit u spolјno–trgovinskoj razmeni polјoprivredno-prehrambenih proizvoda, iznosi 1,53 milijarde dolara. On beleži rast od 18,3 odsto, odnosno za …

Pročitajte Još »

Površine pod trešnjama u Srbiji

У време пописа пољопривреде у 2012 утврђено је да се под трешњама налази 2.074,2 хектара што је непуних 21 квадратних километара Србије. При томе код више од четири петине насеља уписано је да немају површине под трешњама (или имају мање од 5 ара), што је готово немогуће. Али, нећемо сад у овакве детаље. За Трешњевицу код Параћина уписана је нула, …

Pročitajte Još »

Rekordna vrednost izvoza vina u 2019. i površine pod vinogradima u Srbiji

Србија је у 2019. остварила рекордну вредност извоза вина од 18,7 милиона евра, након рекордних 17,1 милиона у 2018. У односу на 2008, вредност извоза је удвостручена. Већ у јануару 2020. вредност је готово удвостручена (1.559 према 862 хиљаде евра) у односу на јануар 2019, па у овој години можемо очекивати нови годишњи рекорд, уколико временски услови током лета буду …

Pročitajte Još »

Nestanak stoke i umiranje sela!

Od poslednjeg popisa poljoprivrede u 2012. godine ugašeno je 62.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji. Broj je smanjen na 566.000! Branislav Gulan Prema podacima prikazanim u saopštenju u Republici Srbiji, sa stanjem na dan 1. decembra 2019, u odnosu na stanje na dan 1. decembra 2018. godine, veći je ukupan broj goveda (za 2,3 odsto) i svinja (za 4,3 odsto), dok …

Pročitajte Još »

Top 100 naselja prema površini pod jagodama

Пошто сам рођен у Јагодини а мајка ми је из Трешњевице могу слободно рећи да сам бобичастог порекла. Тако се и понашам: све што могу уситњавам на најмање делове. Када се спомену јагоде прва асоцијација су ми шабачка села. И ту нисам у праву. Тачно је да се највише узгајају јагоде у општини Шабац, али Шабачка (Мачванска) област није на …

Pročitajte Još »

Koncentracija opreme za pečenje rakije u Srbiji

Мотив за проверу података из пољопривредног пописа из 2012. била ми је изјава Лукашенка како ће корону победити пољопривредни рад и трактори (линк). Како тракторе као податак не нађох, задржах се на опреми за производњу ракије. Једна чашица ракије дневно је стари српски лек за дезинфекцију и дуговечност. Тако памтим из детињства а како је сад не знам. Пре података …

Pročitajte Još »

AGROPOLITIKA I CENE

Očekivane otkupne cene žitarica Ni rekordni prinosi prethodnih godina nisu sprečili čarke proizvođača i otkuplјivača o tome u čijem džepu završava veći deo zarade od polјoprivrede Država je objavila očekivane otkupne cene za neke od najznačajnijih polјoprivrednih proizvoda. Pšenica bi, na primer, trebalo da se po toni plaća oko 15 evra više nego lane. Iako su i polјoprivrednici i otkuplјivači …

Pročitajte Još »

Top 100 naselja prema površini pod belim lukom

РЗС има на свом порталу (линк) 23 табеле о попису пољопривреде из 2012. на нивоу насеља из којих, уколико се уједначе по броју редова, можемо добити личну карту сваког насеља са више десетина информација: колико је било домаћинстава, чиме су се бавила, колико су стоке имала и шта су гајила од биљака. Попис становништва 2021. ће нас суочити са застрашујућом …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE: Razmena 5,7 milijardi dolara

Prema podacima RZS u bilansu razmene polјoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u  2019. godini ostvarena je vrednost od 5,7 milijardi dolara. Izvoz je vredan 3,62 milijarde dolara (rast je 9,1 odsto) i uvoz iznosi 2,09 milijardi dolara (rast je 3,1 odsto). Suficit u spolјno–trgovinskoj razmeni polјoprivredno-prehrambenih proizvoda, iznosi 1,53 milijarde dolara. On beleži rast od 18,3 odsto, odnosno …

Pročitajte Još »

Poređenje stočnog fonda Srbije i Slovenije 1992-2019.

Словенија је, након кратког непријатељства пред отцепљење од тадашње Југославије (напада на невине младиће ЈНА), постала земља за узор Србији. Мислим да су љубљанске таблице на аутомобилима постала трећа страна таблица по учесталости у Србији након бечких и циришких. Инвеститори из Словеније су свашта у Србији купили и изградили. Сада нешто од тога и продају па постаје власништво трећих земаља. …

Pročitajte Još »

Festival kobasice i domaće rakije u Belom Blatu 16.2.2020.

FESTIVAL KOBASICE I DOMAĆE RAKIJE Kobasice u Belom Blatu Očekuje se da će 16. februara ovogodišnji, Sedmi festival kobasica i domaće rakije, posetiti rekordan broj gostiju – više od 10.000, a da će se nadmetati oko 60 takmičarskih ekipa uz “pratnju” velikog broja izlagača Tradicionalna gastronomska turistička manifestacija “7. FESTIVAL KOBASICE I DOMAĆE RAKIJE, održaće se u nedelju, 16. februara …

Pročitajte Još »

Organsko zemljište u EU i u Srbiji u 2018.

Евростат је издао саопштење под насловом „Пољопривреда: површина под органском храном повећана је за 34% од 2012“. Укупна органска површина достигла је 13,4 милиона хектара у 2018, што је 7,5% од укупне искоришћене површине за пољопривредну производњу. Највећи удео органске у укупној пољопривредној површини имају у Аустрији, Естонији и Шведској а најмању на Малти (0,4%) и у Румунији (2,4), и …

Pročitajte Još »

Otkako se raspala Jugoslavija nepoznat je broj magaraca među Srbima!

Да ли постоји особа на планети која би умела да да одговор на питање по чему су истовремено слични следећи парови земаља: САД и Албанија; Румунија и Француска; Бугарска и Швајцарска; Мађарска и Израел; или Хрватска и Аустралија? Сумњам. Приложена табела нам даје очигледан одговор: по броју магараца. Осетио сам се прилично увређеним што српских података у бази ФАО нема …

Pročitajte Još »

SEMINAR NA ZLATIBORU od 26. do 30. januara

Agronomi i poljoprivrednici sumiraju rezultate Novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo i ove godine od 26. do 30. januara na Zlatiboru organizuje „Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije. Savetovanje koje će se održati po 54. put svake godine okuplja agronome, poljoprivredne proizvođače, predstavnike savetodavnih službi, nastavnike srednjih poljoprivrednih škola, organizatore proizvodnje, prerade i prometa, predstavnike ministarstava i brojne medije.Očekuјe da će …

Pročitajte Još »

Posledice autokolonijalne propagande: uvoz hleba…

Дневни лист Политика „шокирао“ је српску јавност подацима да је удвостручен увоз хлеба и сличних производа у Србију (http://www.politika.rs/scc/clanak/445544/Ucili-su-nas-da-je-Vojvodina-zitnica-Evrope-a-Srbija-sada-uvozi-cak-i-hleb, (http://www.politika.rs/scc/clanak/445557/Zasto-hleb-mesimo-u-inostranstvu). Било би лепо да је удвостручен само увоз хлеба и сличних производа (које не могу да пронађем идентичне вредности по царинским шифрама), али када се погледа увоз свих пољопривредно –прехрамбених производа (ППП) има их где је увоз у прошлој години …

Pročitajte Još »

IZVOZ PŠENICE I BRAŠNA RODA 2019. GODINE – decembar

Pšenica čeka kupce U 2019. godini iz Srbije je u svet izvezeno 155.528 tona pšenice i 76.787 tona brašna od pšenice. Bilansni višak pšenice za izvoz u ekonomskoj 2019/20.godini, za preostalih šest meseci,  iznosi oko 1.131.000  tona   Prema raspoloživim podacima  (izvor podataka “Žita Srbije“ odnosno Uprava carina) dostavljamo Vam podatke o izvozu  pšenice i brašna u periodu JUL 2019.-DECEMBAR …

Pročitajte Još »

Reforme u Srbiji: šta nam je činiti!?

Акција уместо стратегије Tрeбa нaм прoгрaм кojи ћe oдмaх пoчeти дa дeлуje и дa сe примeњуje. Врaћeн дух зaдругaрству Брaнислaв ГУЛAН Србиja имa oкo 25.000 нeзaпoслeних пoљoприврeдних стручњaкa. Oд тoгa je 5.000 нeзaпoслeних aгрoнoмa и вeтeринaрa. Meђу њимa je 40 дoктoрa нaукa и oкo 400 мaгистaрa и мaстeрa. Нeсхвaтљивo je дa у Србиjи нeмa рaзумeвaњa зa нajквaлификoвaниje људe кojи би …

Pročitajte Još »

Vest dana, godine i decenije za Srbiju!

ВEСT, ДAНA, ГOДИНЕ И ДEЦEНИJE ЗA СРБИJУ Oбустaвљенa вaкцинaциja свињa прoтив кугe Oд 15. Дeцeмбрa 2019. годинбе, пoслe вишe oд три дeцeниje, свиње сa нajвeћeг брoja фaрми у Србиjи вишe нeћe бити вaкцинисaнe прoтив клaсичне болести куге. Да би сe oбнoвиo стoпчни фoнд трeгбa дa прoђe најмање три гoдинe, a шeст гoдинa дa би ушли у EУ, aкo нaс дo …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 6: Procedure za osnivanje porodične firme, preduzeća

ПРОЦЕДУРЕ ЗА ОСНИВАЊЕ ПОРОДИЧНЕ ФИРМЕ – ПРЕДУЗЕЋА Све ово намењено је предузетницима. Одмах се поставља питање ко је предузетник? То је пословно способно физичко лице које обавља делатност у циљу остваривања прихода и које је као такво регистровано у складу са законом. Предузетник за све обавезе настале у вези са обављањем своје делатности одговара целокупном својом имовином и у ту …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 5: Sektori agrobiznisa Srbije pogodni i za EU

Да ли су стандарди о безбедности хране у Србији исти као и стандарди у ЕУ? Р.Србија у процесу европских интеграција и процена приступања Светској трговинској организацији (СТО) своје прописе, који регулишу безбедност хране, у великој мери хармонизовала је и ускладила с релевантним прописима ЕУ, односно SPS и TBT споразумима СТО и стандардима Међународне организације за здравље животиња (OIE), Codex Alimentarius …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 4: Sektori agrobiznisa Srbije pogodni i za EU

ВИНО И РАКИЈА Шта је Србија учинила у погледу заштите географског порекла вина? У складу са Законом о вину Републике Србије, усвојен је Правилник о изгледу, садржини и начину истицања евиденционе маркице за вино с географским пореклом. Од септембра 2010. године успостављена је процедура обележавања вина с географским пореклом евиденционим маркицама. Вино с географским пореклом (PGI-protected geographical indication) или заштићеном …

Pročitajte Još »

Nacionalni tim za preporod sela Srbije 3: Sektori agrobiznisa Srbije pogodni i za EU

Сектори агробизниса у Србији и ЕУ Пошто Србија иде ка ЕУ, а до 2018. године сви прописи и легислатива, дакле услови производње и прераде морају се прилагодити ономе шта и како се ради у ЕУ. Тако се мала и микро, као и средња предузећа морају прилагодити, односно и припремити за пословање и конкуретност у заједници каква ће тада бити ЕУ. …

Pročitajte Još »

Uvoz svinja u Srbiju u 2019. prepolovljen, nemački prasići su potisnuli hrvatske svinje

Када је у 2014. покренут извоз свињског меса за Русију тренутну корист од тог посла осетили су свињари у Хрватској и Мађарској – увоз живих свиња повећан је са 13 хиљада тона у 2013. (5,9 из Хрватске и 7,1 из Мађарске) на 34,4 у 2014. (18,7 и 15,2, респективно), али је брзо оборен на 15,1 хиљада тона у 2015 и …

Pročitajte Još »

Predlozi stočara za pune staje

Mere izmena – dopuna za tovno govedarstvo u 2020. i interventne mere u 2019. i ulaganja u modernizaciju Tovno govedarsvo u Srbiji je u dubokoj krizi. Sad kada se ukazuje šansa za izvoz, svaki put se javljaju novi problemi. Jednom nema dovoljni stoke, drugi put je problem sa tržištem… Pošto se država javljala sa sa različitim merama, koje nisu donele …

Pročitajte Još »

TOVNO GOVEDARSTVO SRBIJE I HRVATSKE

So dovodi stoku Tovno govedarstvo u regionu prati prestrojavanje i neizvesnost u prodaji: promena rasnog sastava i izlazne težine grla… O ovome naše stočare, koji su u organizaciji Udruženja „Agroprofit” putovali, obavestili su farmeri u Hrvatskoj. Program je obuhvatio posete odgajivačima koji imaju razvijen sistem „krava-tele” i velike farme junadi. Na početku trodnevnog obilaska farmi u Hrvatskoj, grupa se okupila …

Pročitajte Još »

Uvoz životinja, ribe i prerađevina, 2008-2018.

Овде је приложено 12 табела о увозу 6 група производа, по земљама и по производима, а таксативно ћемо изнети по реченицу две о свакој табели. Укупно је, на свих 6 група производа, плаћено 2,7 милијарди евра у претходних 11 година (2008-2018), а годишња вредност увоза је удвостручена: са 189 на 386 милиона евра. Увоз живих животиња повећан је 3,5 пута …

Pročitajte Još »

IZVOZ PŠENICE I BRAŠNA RODA 2019. GODINE

(u ekonomskoj  2019/ 2020.  godini)   Manji rod i izvoz Ukupan rod pšenice procenjen je  na 2.534.643 tone, što je oko 407.000 tona manje nego prethodne godine. Procenjuje se da je prosečan prinos iznosio 4,38 tona po hektaru. Za tri meseca iz Srbije je izvezeno u svetu svega 93.505 tona pšenice i 38.316 tona brašna   Prema raspoloživim podacima  (izvor …

Pročitajte Još »

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u bruto dodatoj vrednosti Srbije

Према подацима из базе РЗС-а бруто додата вредност (БДВ) повећана је у Србији за 71,8% од 1996. до 2018. У истом периоду пољопривреда, шумарство и рибарство су смањили БДВ за 1,1%, па је удео ових делатности смањен са 13,7% у 1996. на 7,9% у 2018. Пољопривреда има мултипликативни ефекат на остатак економије па смо овде „формирали“ пољопривредно-прехрамбени сектор (ПП даљем …

Pročitajte Još »

NAJNOVIJA TEHNOLOGIJA ZA ZAŠTITU PŠENICE I JEČMA STIGLA I U SRBIJU

Systiva – inovacija naučnika iz BASF-a, zaštitiće domaće useve u narednoj poljoprivrednoj sezoni   Prvi put u istoriji zaštite bilja, naučnici nemačkog BASF-a razvili su fungicid kojim se tretira seme, a štiti list Na ovaj način, rana prolećna zaštita bilja će mnogo manje zavisiti od vremenskih uslova, čime se u značajnoj meri smanjuje rizik i obezbeđuje sigurnija zaštita pšenice i …

Pročitajte Još »

OBNOVA SELA SRBIJE: Cilj, podići kvalitet života u selima

Ključni problem u državi je odlazak mladih se sela. Ako se ugasi selo, nestaće i Srbija. U projektu “Naše selo” obnovljena škola u Maloj Jasikovi. Jedanaest mališana iz Male Jasikove ove jeseni krenulo je na nastavu u renoviranu školsku zgradu. Selo ima blizu 100 stanovnika, a ove godine u prvi razred osnovne škole ,,Jovan Jovanović Zmaj’’ upisana su dva prvaka, …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskoj trgovini vinom

Време је бербе грожђа. Познајем доста људи који су уложили љубав у одржавање винограда и производњу вина. Имам две трауме у вези са виноградом, обе повезане са оцем, јер сам са њим ишао да одржавамо виноград у Ћићевцу, да се не запусти. Једном сам српом себи одсекао парче меса на прсту малићу, а други пут је умро Тито, па смо …

Pročitajte Još »

IZVOZ PŠENICE I BRAŠNA RODA 2019. GODINE Dovoljno za narod, malo za izvoz

Srbija raspolaže ukupno sa 2.808.000 tona pšenice. Od ovogodišnjeg roda pšenice izvezeno je 61.330 tona zrna i 25.815 tona brašna. Ove godien je dvoemsečnji izvoz pšenjice manji od prošlogodišnekg za 345.336 tona Bilans pšenice za ekonomsku 2019/20 godinu sačinjen je na osnovu zvaničnih statističkih podataka o proizvodnji pšenice roda 2019. godine i  podataka koji se odnose na mesečni izvoz pšenice …

Pročitajte Još »

SAJAM ,,AGRA2019’’ U GORNJOJ RADGONI – SLOVENIJA

Digitalizacija u agraru   Na površini od 70.800 kvadratnih metara prozvodnju hrane prikazalo 1.850 izlagača iz 32 zemlje. Priredbu razgledalo vi[e od 130.000 posetilaca Piše: Branislav GULAN   Tradicionalni 57. Međunarodni poljoprivredno – prehrambeni sajam AGRA 2019 održan je od 24. do 29. avgusta, u Gornoj Radgoni u Sloveniji. Naglasak ovogodišnjeg sajma stavljen je na digitalizaciju u poljoprivredi i preradi. …

Pročitajte Još »

Manji izvoz pšenice i brašna

Sa 582.636 hektara u žetvi je požnjeveno ukupno 2.410.000 tona pšenice. Na zalihama je bilo 398.000 tona. To znači da Srbija raspolaže ukupno sa  2.808.000 tona pšenice. Od novog roda pšenice, požnjevene u 2019. godini, izvezeno je i 30.235 tona tona brašna   Bilans pšenice za ekonomsku 2019/20 godinu sačinjen je na osnovu zvaničnih statističkih podataka o proizvodnji pšenice roda …

Pročitajte Još »

Goveda na istorijskom minimumu!

Na početku 2019. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je zabeležen sledeći broj stoke (dve i po decenije prosečno godišnje opadanje je dva do tri odsto): GOVEDA 878.000 goveda. To je istorijski minimum goveda u Srbiji. Ta brojka je manja za 2,3 odsto u odnosu na 2017. godinu. U 2016. godini u Srbiji je bilo 892.000 goveda; …

Pročitajte Još »

Sajam digitalizacije u agraru u Gornjoj Radgoni u Sloveniji

Na površini od 70.800 kvadratnih metara prozvodnju hrane prikazaće 1.850 izlagača iz 32 zemlje Tradicionalni 57. Međunarodni poljoprivredno – prehrambeni sajam AGRA 2019 održaće se od 24. do 29. avgusta, u Gornoj Radgoni u Sloveniji. Naglasak ovogodišnjeg sajma stavljen je na digitalizaciju u poljoprivredi i preradi. Pored toga AGRA će ove godine posebnu pažnju posvetiti i ekološkoj poljoprivredi.   Na …

Pročitajte Još »

Mesto Srbije u svetskom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, izvozu roba i usluga, po stanovniku u 2018.

Мотив за ову анализу била је чињеница да Чиле има извоз пољопривредно-прехрамбених производа (ППП) вредан 16 милијарди евра што је вредност укупног робног извоза Србије (16,3). Чиле има робни извоз који је 63,9 милијарди евра и извоз услуга од 8,6 милијарди, што при 17,9 милиона становника даје већи робни извоз по становнику, али мањи извоз услуга по становнику од Србије. …

Pročitajte Još »

Nova knjiga Branislava Gulana!

Čekanje bolјeg seoskog života Tema koju sam obradio u knjizi Ruralne sredine u Srbiji — Spasavanje sela i države — nova razvojna filozofija, pojavlјuje se u javnosti nakon blizu pet decenija mog ličnog istraživanja ove oblasti. Slučaj je hteo da se to poklapa i sa pet decenija mog novinarskog, publicističko-istraživačkog rada u ovoj oblasti. Država je posle sedam decenija uništavanja …

Pročitajte Još »

Proizvodnja pšenice u porastu

Procenjuje se da će proizvodnja pšenice u ekonomskoj 2019/20. godini iznositi 771,4 miliona tona. U odnosu na prethodnu ekonomsku godinu  prozvodnja će biti veća za  40,5 miliona tona. Zalihe na rekordnom nivou od 286,4 miliona tona Prema poslednjim podacima (procene iz jul  2019.g.) američkog Ministarstva poljoprivrede, trendovi u proizvodnji, potrošnji i zalihama na svetskom tržištu pšenice su sledeći: Procenjuje se …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE: Pad potrošnje hleba u Srbiji

Republika Srbija proizvodi dovolјno pšenice za potrebe svog stanovništva, pa poslednjih godina za izvoz preostaje oko milion tona godišnje.  U 2016. godini postoji višak pšenice u celom svetu, a u Srbiji je to oko 1,5 miliona tona. Proizvodnja pšenice je ekstenzivan posao. Setva se stabilizovala na preko 550.000 hektara, a ukupna proizvodnja se stabilizovala na oko 2,5 miliona tona godišnje. …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 3: Genocid nad seljakom

Prema studiji ,,Poljoprivredno zemljište u Republici Srbiji“ od 1960. godine 2012., zadrugama nedostaje oko 400.000 hektara zemljišta. Kada to pomnožite sa 5.000 evra to je dve milijarde evra. Ili po 10.000 evra – to je onda četiri milijarde evra. Kada bi se taj novac vratio zadrugama one bi preporodile seljački sektor. A, da i ne govorimo o mlekarama, klanicama, mesarama, …

Pročitajte Još »

OBAVEŠTENјE O KUPOVINI MERKANTILNE PŠENICE ROD 2019. GODINE

Na osnovu Zaklјučka Vlade 05 Broj: 339-6763/2019 od 04. jula 2019. godine, Republička direkcija za robne rezerve (u dalјem tekstu: Direkcija) vrši kupovinu do 25.500 tona merkantilne pšenice rod 2019. godine, domaćeg porekla. Kupovina merkantilne pšenice vršiće se posredstvom Produktne berze AD,  Novi Sad, od: fizičkih lica – nosilaca registrovanih polјoprivrednih porodičnih gazdinstava, zemlјoradničkih zadruga i skladištara koji sa Direkcijom …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 2:Hitno, agrarna i socijalna reforma!

U okviru tog koncepta agroindustrija treba da bude nosilac akcije i predstavlјa veliku šansu, jer kroz njegov razvoj i Srbija bi se razvijala.To znači nova strategija mora sadržati multifunkcionalni prilaz, koji uklјučuje i oporavak stočarstva, i organsku proizvodnju i agro-etno turizam. To su i odlike savremene polјoprivrede, kojoj i Srbija teži. Ali, pre svega, moramo obaviti i tranziciju, a najvažnija …

Pročitajte Još »

Propada kapital od milijardu i po dolara

Treba nam program koji će odmah početi da deluje i da se primenjuje.Vraćen duh zadrugarstvu Piše: Branislav GULAN Srbija ima više od 32.000 neзaposlenih polјoprivrednih stručnjaka. Od toga je 5.513 nezaposlenih agronoma i veterinara. Među njima je 46 doktora nauka i 418 magistara i mastera. To su podaci iz januara 2018. godine. Neshvatlјivo je da u Srbiji nema razumevanja za najkvalifikovanije lјude koji …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA AGRARA SRBIJE 1: Nada u oporavak

Republici Srbiji za njenih 570.000 polјoprivrednih gazdinstava potrebna je nova i sprovodlјiva agrarna politika. Treba nova politika, akcioni plan ili strategija svejedno je kako će se zvati, ali je važno da donese rezultate!Dakle, potreban je nova agrarna i socijalna reforma. Politika mora biti realna i ostvariva. Kada se donese, pored Vlade, očekuje se da će je usvojiti i Skupština Srbije. …

Pročitajte Još »

Al mi pasulj ne da mira, sve me pravocira

Некада давно, током осамдесетих година прошлог века, уживао сам да летње распусте проведем у Трешњевици код Параћина. Тада су је напустили Цигани, Власи, Роми и Румуни, сви су отишли у Беч и кренули да зидају импозантне куће у трешњевачком пољу вредне у збиру више милиона евра. Са баком Љубинком ишао сам на највећу њиву, Стриковицу, величине 50 ари и окопавали …

Pročitajte Još »

Udruživanje rešava probleme

Za selјake u Srbiji ovo je značajan trenutak jer, ukoliko se neudruže u zadruge, kooperative ili neka ih zovu kako god hoće, da bi bili konkurentni, ne da će propasti, nego će nestati Branislav Gulan*   Orijentacija Vlade Srbije da polјoprivredni razvoj bude fokusiran na srednja gazdinstva je dobra. Međutim, treba naglasiti da njih u Srbiji ima suviše malo da …

Pročitajte Još »

Cena zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2017, u evrima po hektaru

Евростат има у својој бази податке о цени закупа пољопривредног земљишта. Подаци могу више да збуне него да убјасне уколико их користи незналица попут мене. На пример, закуп обрадивог земљишта у Бугарској повећан је са 153 евра у 2011 на 240 евра у 2017. Закуп земљишта у Бугарској био је скупљи у односу на високо развијене земље попут Финске, Француске, …

Pročitajte Još »

Spasavanje nestalog…

ALARMANTNI PODACI: U 1.000 sela u Srbiji manje od 100 stanovnika… Piše: Branislav GULAN U 1.034 sela u Srbiji ima manje od 100 stanovnika, a u više od 200 niko nije mlađi od 20 godina, stoga je 13. juna 2019. godine, formiran Nacionalni tim za preporod sela Srbije, kako bi se ona održala, izjavio je ministar bez portfelja zadužen za …

Pročitajte Još »

AGRARNE REFORME JUČE, DANAS I SUTRA

Restitucija zemljišta pre licitacije Agrarna reforma kao zakonska regulativa usmerena  na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje nije izmišljotina komunističkog režima iz polovine prošlog veka, već je ona sastavni deo svih velikih i suštinskih, društveno-ekonomskih promena, narodnih revolucija i kontrarevolucija, seoba i egzodusa naroda. Svaku agrarnu reformu treba vrednovati u kontekstu vremena, u kome je ona sprovedena, kao i sa merilom …

Pročitajte Još »

MED: SRBIJA, SVET I EVROPA

SRBIJA U Srbiji je u 2018. godini u 1.011.479 košnica proizvedeno oko 9.000 tona meda. Od toga je izvezeno 2.774 tone u vrednosti 12,4 miliona dolara.Proizvodnjom meda bavi se 15.000 pčelara. Država je ovu proizvodnju koja je i izvozna grana stimulislaa u 2018. godini sa 3,9 miliona evra, kaže dr Branislav Vlahović, profesor novosadskog poljoprivrednog fakulteta. Lane je i uvezeno …

Pročitajte Još »

TRŽIŠTE ŠEĆERA – BORBA ZA OPSTANAK?

U svetu se godišnje proizvede 186 miliona tona šećera. Od toga u EU oko 21 miliona tona. Prošle godine iz Srbije izvezeno samo 109.000 tona ,,slatkog kristala“, što je dvostruko manej nego pre nekoliko godina, kaže profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta dr Branislav Vlahović. Karakteristično je u svetu da se zatvorio veliki broj šećerana zbog niskih cena. Subvencije po hektaru za …

Pročitajte Još »

Zelena trava doma mog

Текст је објављен 31.3.2014. Налази се и у мојој књизи „Хајдучка економија и рајинска демографија“. Разлог за „освежавање“ текста су актуелни догађаји у Хрватској. https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/trava-izlazi-iz-ilegale-hoce-li-hrvatska-postati-najveci-europski-rasadnik-marihuane/8839043/   Годинама уназад, много година више у односу на време од када ми се објављују текстови и изјаве, депресивно сам оптерећен светлим погледом у будућност у коме ће Србија бити испражњена од становништва, зарасла у …

Pročitajte Još »

POVRĆE, PROIZVODNјA, IZVOZ I UVOZ

Veći uvoz od izvoza povrća! Povrće u Srbiji se proizvodi na 75.000 hektara. Prosečno se godišnje izveze 87.400 tona svežeg povrća u vrednosti od 39,3 miliona dolara (uvremenu od 2014. do 2018. godine). U izvozu dominiraju, mrkva, crni luk, paprika i krastavac sa ukupno 70 odsto. Prosečan uvoz svežeg povrća u Srbiji je 103.900 tona. Taj uvoz ima godišnju stopu …

Pročitajte Još »

POSLOVANJE POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA U 2018. GODINI

Zadovoljstvo sa prinosima… Prinosom poljoprivrednih kultura u 2018. godini  možemo biti zadovoljni. Pšenica je rodila 7.124 kilograma po hektaru što je izmnad desetogodišnjeg proseka (6.826 kilograma po hetkaru).Za kukuruz se može reći da je odlično rodio 11.643 kilograma po hektaru dok je desetogodišnji prosek 8.315 kilograma po hektaru Suncokret je takodje odlično rodio- 3.512 kilograma po hektaru dok je šećerna …

Pročitajte Još »

Poziv na putovanje Selo i poljoprivreda u Sloveniji 14-18. maj 2019.

Поштовани,   Еколошкo друштво Драгачево и Удружење пољопривредника  Драгачева из Гуче, у сарадњи са овлаштеном туристичком агенцијом и водећим организацијама у Словенији, организују путовање: СЕЛО И ПОЉОПРИВРЕДА У СЛОВЕНИЈИ ЉУБЉАНА – ЦЕЉЕ – ПТУЈ – МАРИБОР СА ОКОЛИНАМА Од 14. до 18. маја 2019. године, аутобусом   СЕЛО – ПОЉОПРИВРЕДА – ЕКОЛОГИЈА – КУЛТУРА – ТУРИЗАМ РАД И САРАДЊА ДРЖАВНИХ, ПРИВРЕДНИХ …

Pročitajte Još »

Latifundije na poljima

Zbog alarmantnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini, gde se nalazi oko 1,7 miliona hektara obradivih oranica, srpske njive bi uskoro mogle da postanu neplodne! Turci uvozno goveđe meso u proseku  lane plaćali po 3.959 evra tonu, a kupljenu u Srbiji 5.314 evra po toni Piše: Branislav Gulan 0Piše: Branislav Gulan01. marta 2018. 08.00 Izmenjeno: 00.12 Foto: ThinkstockStručnjaci upozoravaju da …

Pročitajte Još »

Proizvodnja pilećeg mesa u EU i u Srbiji u 2018

Према подацима Евростата (линк) у 2018 је произведено у ЕУ 15,2 милиона тона пилетине, што је нови рекорд и повећање за 3,2 милиона тона након 2010. У 2018 је око 70% производње било у само шест чланица и то: Пољска (168%), УК (12,9%), Француска (11,4%), Шпанија (10,7%), Немачка (10,4%) и Италија (8,5%). У Србији је произведено 85 хиљада тона пилетине, …

Pročitajte Još »

Ovce i Evropljani

Евростат је на симпатичан начин представио статистику оваца у ЕУ, са најавом, ако вам је тешко да заспите, бројите овце у Европи. У тој Европи највише овци има у УК, па када она напусти ЕУ, то ће битно да смањи могућност успављивања бројањем оваца. Оваца има више од људи једино на Исланду, где оваца има за 24% више, па следе …

Pročitajte Još »

Oglašena prodaja zemljišta državnog PKB-a: Početna cena hektara osam puta veća nego što je platila Al Dahra

Преузето са Инсајдера: https://insajder.net/sr/sajt/tema/13915/Ogla%C5%A1ena-prodaja-zemlji%C5%A1ta-dr%C5%BEavnog-PKB-a-Po%C4%8Detna-cena-hektara-osam-puta-ve%C4%87a-nego-%C5%A1to-je-platila-Al-Dahra.htm   PKB Korporacija, koja je sa manjim delom imovine ostala u državnom vlasništvu, oglasila je na prodaju 55 ha poljoprivrednog zemljišta po početnoj ceni od 38.000 evra po hektaru. Kako je otkriveno u serijalu Insajdera „Prodaja“ , Al Dahri je prodata imovina PKB-a, ali ne i PKB. U toj transakciji, država je pre samo nekoliko meseci …

Pročitajte Još »

ZAŠTO SRBI JEDU UVOZNE SVINJE

Domaći kukuruz i strana šnicla Dok god ne budemo imali proizvod od njive do trpeze, tov svinja će nam biti skuplјi nego u EU, a uvoz neizbežan Branislav Gulan Posle čuđenja, sledi logično pitanje prosečnog potrošača u Srbiji — zašto uvozimo svinjsko meso kada ga, ako ne za neki veći izvoz, možemo da imamo makar za sopstvene potrebe. Nekada smo imali i više od …

Pročitajte Još »

Upotreba mleka u Srbiji i u EU u 2017.

Према подацима Евростата (линк) у 2017. је у ЕУ прерађено 156,9 милиона тона млека. Највећи део млека, 37%, прерађен је у сир а 29,3% млека употребљено је за производњу маслаца, додатних 12,5% је потрошено на млечне кремове а 11,1% је употребљено као млеко за пиће. У Србији је произведено 867 хиљада тона сировог млека, што је 0,56% од европског просека …

Pročitajte Još »

Izvoz svežih brusnica i borovnica

Извоз брусница и боровница у свежем стању имао је динамичан раст претходних година. У 2017 његова вредност изражена у еврима била је 4,1 пута већа него у 2008. Највећу вредност извоза имају Чиле и Перу. Интересантно је погледати којом брзином расте извоз Перуа: износио је само 13,1 милиона евра у 2013. док је у 2017. вредео 319,5 милиона евра. Србија …

Pročitajte Još »

Zapostavljeno ruralno područje!

U Srbiji ima 4.700 naselјenih mesta, a nestaje svako četvrto. U 86 odsto njih opada broj stanovnika. Sela smo i sami ugasili jer po Ustavu ne postoji ni jedno! Zračak nade ka bolјitku vidi se u akciji ,,500 zadruga u 500 sela”. Za godinu i po dana osnovano 95 malih, zadružnih preduzeća. Osnovano više od 350 novih zadruga   Branislav Gulan …

Pročitajte Još »

SAVREMENO ZADRUGARSTVO U SRBIJI

Zajednički do konkurentnosti Brdsko planinska područja karakterišu izraženi procesi iselјavanja stanovništva i ostavlјanje praznog prostora. Na tim područjima trenutno živi ispod 20 odsto ukupne populacije u Republici Srbiji. Prosečna gustina naselјenosti najniža je  u odnosu na sva druga ruralna područja i iznosi ispod 45 stanovnika na kvadratnom kilometru Branislav Gulan Na prvoj Naučnoj konferenciji ,,Savremeno zadrugarstvo u Srbiji“, održanoj u …

Pročitajte Još »

Povratak poverenja u zadrugarstvo

U Srbiji se vraća se poverenje u zadrugarstvo. Za godinu i po dana blizu 100 zadruga bespovratno od države dobilo oko milijardu dinara. Osnovano 340 novih zadruga.  Pre akcije ,,500 zadruga u 500 sela“ Srbija je bila zemlja u kojoj se godišnje gasilo 100 zadruga Branislav GULAN Prema podacima Agencije za privredne registre u Republici Srbiji, na početku 2017. Godine, …

Pročitajte Još »

U Beogradu se koncentrišu ovce i koze ali ga napuštaju krave, svinje i živina

Према подацима РЗС-а (линк) у Србији је крајем 2018 било 878 хиљада говеда и број је смањен за 2,3% у односу на исти период 2017. Након незнатног повећања броја говеда у 2017 ово је нови историјски минимум броја говеда након 892 хиљаде у 2016. Број говеда је смањен у сва четири статистичка региона. Број свиња је у 2018 смањен за …

Pročitajte Još »

PLAVI DIZEL U SRBIJI?

Jeftiniji dizel za novi podsticaj! Ulazak države u podsticaje poljoprivrednicima putem jeftinijeg dizel goriva je dobra mera, ali je valja odvojiti od potrebe da se što pre uplate dugovi prema gazdinstvima za razne mere, a odnose se na 2017. i 2018. godinu. Zastoj u isplatama u Upravi za agrarna plaćanja opravdavaju zaostatkom u obradi 90.000 prijava. Naši ratari za različite …

Pročitajte Još »

Izvoz pšenice roda 2018. godine

Od jula 2017. godine, posle žetve, do počеtka 2018. godine iz Srbije je u svet izvezeno 765.036 tona pšenice. U isto vreme izvezeno je i 99.084 tone brаšna Piše: Branislav GULAN Bilans pšenice za ekonomsku 2018/19 godinu sačinjen je na osnovu zvaničnih statističkih podataka o proizvodnji pšenice roda 2018. godine i  podataka koji se odnose na mesečni izvoz pšenice i …

Pročitajte Još »

Registrovani poljoprivrednici u Srbiji po opštinama

Према подацима РЗС-а број регистрованих пољопривредника у 2018. (годишњи просек) износио је 78.533. Већ је у последњем тромесечју 2018 смањен на 75.844 лица и овај негативан тренд је неизбежан услед демографског старења села. У односу на 2016 број регистрованих пољопривредника смањен је за 11,9% и у табели смо извршили рангирање региона и области према индексу броја пољопривредника, док смо општине …

Pročitajte Još »

Mesto Srbije u evropskoj organskoj upotrebi poljoprivrednog zemljišta

Европска унија је повећала удео органског земљишта, и земљишта у процесу конверзије, у укупно обрађеном са 5,64% у 2012. на 7,03% у 2017. Србија је имала раст удела са 0,23% у 2013 на 0,44% у 2015, да би се у 2016 и у 2017 смањио удео. То је било последица смањене површине у процесу конверзије, са 0,22% у 2015 на …

Pročitajte Još »

Sa svežim krastavcima u evropsku budućnost Srbije

Мотив за овај текстић био ми је чланак у дневном листу Дневник (линк) о цени закупа земље и о томе да је она скупља тамо где се гаји шаргарепа. Проверим податке и видим да је у 2018. остварена нова рекордна вредност извоза шаргарепе од око 3,7 милиона евра. Подаци на порталу СТО су само за 11 месеци (ни РЗС до …

Pročitajte Još »

Sumorna slika Srbije

Rezultati popisa stanovništva u Srbiji: 2.487.886 domaćinstava; 7.163.034 stanovnika; Van gradskih naselјa živi 2.914.990 stanovnika (40,5 odsto); U Srbiji svake godine više umre nego što se rodi blizu 40.000 stanovnika. Od toga je u Vojvodini 12.000. Dakle, nestane po jedna varoš, veličine Negotina ili Bačke Palanke; Ako se nastavi ovim tempom, da više umire nego što se rađa, na  području …

Pročitajte Još »

Stočarske zadruge za razvoj poljoprivrede

Danas je prevara prodavati meso u svetu koje nemamo.  To se otkrije i kasnije kažnjava. Treba organizovati tov stoke u Srbiji pa kada je budemo imali za  našu samodovoljnost i izvoz, komercijalistima neće biti problem da prodaju meso.  Šansa zar azvoj stoačrstva je kroz akciju ,,500 zadruga u 500 sela“. Izazov je pred svi nosiocima agrarne politike, a što pre …

Pročitajte Još »

AKTUELNA KRETANJA NA SVETSKOM TRŽIŠTU PŠENICE

(procena svetske proizvodnje, potrošnje i zaliha pšenice)     Prema poslednjim podacima (procene iz decembra 2018.godinu) američkog Ministarstva poljoprivrede, trendovi u proizvodnji, potrošnji i zalihama na svetskom tržištu pšenice su sledeći:     SVET (u mil.tona) ekonomska godina 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 novembar 2018/19 decembar Proizvodnja pšenice 696,9 658,3 714,9 726,9 734,1 751,99 758,22 733,51 733,4 …

Pročitajte Još »

Struktura poljoprivredne proizvodnje u Srbiji i u Evropi u 2017

Често наши пољопривредни експерти, попут професора Шеварлића или Гулана, истичу као неповољну чињеницу да је у Србији удео биљне производње у односу на сточарску превише висок, што је одраз неразвијености. То је тачно, па извозимо сточну храну уместо меса, јер првог имамо у обиљу, а другог ускоро и нећемо имати. Шта нам кажу подаци Евростата, када је тај однос у …

Pročitajte Još »

Gustina naseljenosti svinja u Evropi u 2017

Турци и потурице су вековима гајили нетрпељивост према Србима, и православцима уопште, због чувања свиња. „Поганиле су им изворе“ и шта још, али то Турцима није сметало да убирају порез по свињској глави (рећи грлу је увреда, јер по чему просечан човек више користи главу од свиње?). Након пропасти средњевековне Србије дошло је до промене у структури сточарске производње јер …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskoj trgovini vinima

Некада давно, до пар година након Другог светског рата, у Србији је готово свака породица на селу имала свој виноград. То је било могуће јер су породице биле бројније, а коришћени су и деца и старци као радна снага. Миграција из села у градове драстично је смањила површине под виноградима, јер је дошло до недостатка радне снаге за овај радно …

Pročitajte Još »

Ministri i obećanja i očekivanja

Србија је некада по извозу меса и угледу у свету била у Европи! Данас се од дозвољеног контигента извоза црвеног меса у ЕУ испуњава тек пет одсто! Празна села и стаје, па нема ни стоке Бранислав Гулан Пољопривреда Србије је у последње три деценије просечно расла годишње по стопи од само 0,45 одсто, али и поред многобројних обећања, један од …

Pročitajte Još »

NESTAJANJE SELA I SRBIJE

Loša politika jede državu Najkraći put do uništenja, je izumiranjem sela i uništavanjem agrara. Od 4.709 sela u-Srbiji čak njih 1.034 imaju manej od po 100 stanovnika. U seliam nema koi da radi, a u gradovima nema šta da se radi. Seljak ne služi samo da bi proizvodio hranuj, on je čovek koji treba d aima i dostajan život! Srbija …

Pročitajte Još »

Svetsko tržište jogurta

Овај кратак текстић мотивисан је чаробним текстом Миљенка Јерговића у Јутарњем листу (https://www.jutarnji.hr/komentari/da-nije-jednog-migranta-predsjednica-danas-ne-bi-mogla-uzivati-u-raznolikoj-ponudi-jogurta-u-slobodnoj-neovisnoj-bijeloj-i-krscanskoj-hrvatskoj/7839090/). Чаробним, јер су таква сећања на детињство: можда није некада живот био бољи него данас, али је свакако био лепши, јер смо били млађи. Тих давних седамдесетих година ја се не сећам избора јогурта у Јагодини, јер никада нисам жудео за материјалном храном, увек за духовном. Сад, …

Pročitajte Još »