Industrijska proizvodnja u Srbiji u 1981. i 2011. prema najvažnijim proizvodima

Obim industrijske proizvodnje u Srbiji punih 20 godina oscilira između obima ostvarenog u 1969. i 1972. godini. U 2012 godini obim će biti za 60,8% niži nego u rekordnoj 1989 godini. U odnosu na 1981. godinu, kada je završen rast po visokim stopama, u 2011 je obim proizvodnje bio niži za 52,1%, a u 2012 za 53,7%.

U tabeli su priloženi najvažniji industrijski proizvodi u 1981. i 2011. godini. Koliko god da poređenje može da bude besmisleno, usled razvoja tehnologija, promene proizvoda i drugih faktora, ovde smo dali podatke za te dve godine. Ograničenja za poređenje je mnogo, poput korišćenih jedinica mere, različitog  obuhvata proizvoda pod određenim imenom, neuporedivosti proizvoda po tehničkim i drugim karakteristikama. Sa druge strane, poređenje može da pruži dragocene uvide o redovima veličina, da li je proizvodnja u Srbiji nestala, dramatično smanjena ili je povećana.  Priloženi podaci, radi uporedivosti, ne sadrže podatke za Kosovo i Metohiju u 1981. godini.

Šta se danas više proizvodi nego pre 30 godina?

–         Povećano je vađenje lignita, sa 21,2 na 40,3 miliona tona, a to je pratio rast proizvodnje termoelektrične energije sa 14,5 na 29,2 miliona KWh.

–         U 2011. godini proizvodilo se više gvožđa i čelika, ali je u 2012. godini obim proizvodnje vraćen na istorijski male količine;

–     Rafinisana ulja za ishranu; Margarin i hidrirane biljne masti; Pivo; Čarape; Parket; Deterdženti; Spoljne gume za vozila; Plastična ambalaža; Crep;

Pad proizvodnje imali su:

–         Proizvodnja hidroelektrične energije smanjena je sa 10,2 na 9,3 miliona KWh. Smanjeno je i vađenje kamenog ugla, mrkog uglja, sirove nafte, prirodnog gasa, olovno-cinkane rude, rude bakra…

–          Vađenje kamena; Kobasičarski proizvodi Mesne konzerve, polugotova i gotova jela; Brašno; Rafinisani šećer; Stočna hrana; Kakao, čokolada i čokoladni proizvodi; Fermentisani duvan; obuća od gume, ili plastičnih masa; obuća s licem od kože ili veštačke kože; papir i karton; talasasti papir i karton; benzin; dizel gorivo; sumporna kiselina; azotna kiselina; amonijak; azotna đubriva; sapuni; cigla i blokovi; cement; izolovana žica i kablovi; autobusi;

Proizvodi kod kojih je drastično smanjen obim proizvodnje: prediva i tkanine pamučnog i vunenog tipa, rubllje za domaćinstvo, furnir, rezana građa četinara i lišćara, masti i maziva; ulje za loženje; fosforna đubriva; šuplje staklo; keramika za domaćinstvo; traktori za poljoprivredu i šumarstvo; vozila za prevoz robe; putnički automobili;

Proizvodi koji se više ne proizvode (ili nema podataka o njihovoj proizvodnji): vajt špiritus; bicikli; putnički vagoni.

Poslednja grupa proizvoda bila bi mnogo brojnija, posebno u oblastima mašinske i elektronske industrije kada bi postojali uporedivi podaci o proizvodnji 1981. i 2011. godine.

 

 

16 komentara

  1. Sumnjam u validnost ovih podataka…to je verovatno samo ono sto se ima ali to je daleko od relanog.Inace mi se cini da statistika uveliko doprinosi segmentu lazne slike o Srbiji u bilo kom smeru.
    Model prikupljanja podataka je davno prevazidjen i on nije u skladu sa realnim zivotnim tempom.
    Za to je pre svega krivo ono sifriranje delatnosti prilikom registracije u APR. To nema veze sa relanoscu….

  2. Ne, mislim da podatci nisu istiniti, kao sto rekoh u bilo kom smeru..Pazljivo citanje je majka razumevanja…

  3. Prema sajtu Cia.com The world factbook. U poljoprivredi je zaposleno 22% zaposlenih, a u industriji 19,5%, tek ovaj podatak pokazuje stepen deindustrijalizacije i to da je Srbija zemlja seljaka. Tu se vidi i sva besmisao o ideji „povratka na selo“. Inace u razvijenim zemljama je uce3sce radnika u poljoprivredi ispod 5%, a u industriji i preko 40%.
    Ovaj sistem se vise ne moze popraviti, mora swe srusiti i krenuti iz pocetka, od obnove i izgradnje, preko petoletki, da bi se jednog dana nasli tamo gde smo bili 89te.
    Ali je pre toga potrebna jedna dobra revolucija.

    • tek ovaj podatak pokazuje stepen deindustrijalizacije i to da je Srbija zemlja seljaka.
      Kamo srece da je Srbija zemlja seljaka… Srbija je zemlja kulova, a vecina (skoro svi) su zaposleni u javni i drzavni sektor. Da, da i u banke.

  4. 1.Vraćanje RTB na stare grane,domaćinskim poslovanjem uz inoprofesionalni menadžment;
    2.Preuzimanjem Sartida i pratećih 10-tak firmi iz mašinogradnje,(naveo u ranijim komentarima), od strane UVZ-a;
    3.Realizacijom,od strane resorne ministarke(koristila analizu s našeg sajta),najavljenih investicija u nove energetske kapacitete(potreban politički dogovor s Kinom,Rusijom,Nemačkom,Italijom(svi zainteresovani,ko da najpovoljnije uslove,neka gradi);
    4.Početkom radova,(po navodima resornog ministra,Kinezi poslali ponudu),na kanalu DMVS,što bi povuklo,gotovo kompletnu industriju;
    naša Srbija bi u kratkom roku postala balkanski „ekonomski tigar“.Naravno,sve ovo je teorija(za većinu vas,dragi prijatelji,nesumnjivo i fantazija),ali ja sam duboko ubeđen,vrlo ostvariva,pogotovo u svetlu spremnosti kineske strane da investira u navedene projekte.Jedina kočnica,svemu ovome,može biti,takođe „politička rampa“,od strane nekih drugih zemalja,kojima ne bi odgovarao toliki rast uticaja kineske i ruske strane u ovom regionu.Ko uspe realizovati ovo,biće zapamćen kao jedan od najvećih srpskih državnika,kad bolje razmislim,pa nije tako ni teško!

  5. A dug od 10 milijardi eura koji treba da se isplati do 2015 verovatno ce vracati Snezana i sedam patuljaka …??
    2013-3,7
    2014-3,5
    2015-2,5

    Ne razumem zasto je ljudima tako tesko poimati da nista nije nastalo danom njihovog rodjenja.

    Kakve crne investicije i infrastruktura …to je proslo vreme i sada poverioci samo gledaju u kalendar a onda polako i u casovnik..
    Zamisli mudrosti i ekonomske umesnosti zaduzivati se preko HOV a ne direktno…To je potpuno isto kao kad placate karticom a ne gotovinski …Potpuna je nesvsest taj trosak smatrati uspehom.
    Prva recenica Dinkica u ovoj kvazi vladi je bila da nema nikakvih problema i da je on pronasao nacin jeftinog zaduzivanja?? Taj covek je opasniji po drzavu Srbiju od deset kloniranih Miskovica. Ako je potonji uopste opasan po istu!!?

    • A dug od 10 milijardi eura koji treba da se isplati do 2015 verovatno ce vracati Snezana i sedam patuljaka …??
      2013-3,7
      2014-3,5
      2015-2,5

      Nista prostije… Uzece novi kredit.
      Jos veci i jos nepovoljniji…

  6. Dakle,po tačkama;
    1.Uskoro će biti završena nova postrojenja u RTB-u,koja će značajno podići kapacitete,produktivnost i konkurentnost,tako da su potrebna još zanemarljiva ulaganja u otvaranje novih ležišta(predlažem i dovođenje ino top menadžmenta sa evropskim menadžerskim primanjima i bonusima vezanim za merljive učinke).Sve u svemu teret ne veći od nekoliko desetina mil.€,a dobio bi se izvozni potencijal između 1-2 milijarde €.Ko zna kolike su bruto marže u ovoj grani,jasno će zaključiti brzinu povrata uloženog i visinu profita za državu,koji može biti korišćen za otplatu postojeće zaduženosti.
    2.Ino ulaganje,dakle nema dodatnog zaduživanja,već punjenje budžeta uzrokovano rastom proizvodnje i izvoza.
    3.Bilo koji model bude primenjen,investicije će se vraćati iz budućeg poslovanja tih energetskih objekata,(da nisu profitabilmi,niko ne bi u njih ni ulagao),tj.stvaranje nove vrednosti,rast izvoza,punjenje budgeta.
    4.Kanal bi,takođe,sam sebe otplaćivao(doduše decenijama)iz tranzitnih taksi,kao i savaki drugi kanal,ovog tipa, na Svetu(platiš,pa prođeš kraćim putem).Opet nikakvo novo zaduživanje.

    Da rezimiramo,gotovo da i nema novog zaduživanja,samo vrtoglav rast proizvodnje,izvoza,zaposlenosti,društvenog proizvoda,budžeta,otplatnog kapaciteta,i smanjenje relativne zaduženosti.

    ps Imamo stotine akademika i doktora istorijskih nauka,svi su na državnim jaslama,decenijama,a ne znamo ni ko smo,odakle smo,kolike su nam žrtve,koliko nas je konvertovalo u druge rweligije,jednom rečju sve ih treba otpustiti.Slično je s ekonomijom.

    • Zabludu zvanu RTB Bor placamo svi mi poreski obveznici, u mnogo vecem obimu od kada Dinkic „resava stvari“, i spreman sam da se kladim da ce to tako jos dugo potrataji, sve do totalnog kraha. Ista stvar i sa Sartidom.

  7. Da nam se ne zavrti u glavi od tog vrtoglavog rasta…
    Na stranu cinjenica da Srbija mora ozbiljno da razmislja o mogucnosti i nemogucnosti plasmana sadasnnjih i buducih proizvoda?!
    Iako neki misle da je samo dovoljno i potrebno proizvoditi, u okolini i svetu su se dogodile nekakve promene ?? Niko ne sedi kraj aut linije vec upravo suprotno svojski igra na terenu a igra se zove kako prodati svoje proizvode i naterati komsiju da ih kupi..Da mora da ih kupi?? Da mu se proda zivotna filozofija koja mu obesmisljava zivotni vek ako to nesto ne kupi…
    Bez te filozofije Srbija nece nikada imati vrtoglav rast sve i da svaki njen stanovnik zasadi carobni pasulj…

    Na repu Balkanske proizvodnje ali i kupovinske moci od 2013 do 2017 ostace Srbija. A onda redom Makedonija,Albanija,BIH,CG,HR,GR…..
    Srbija sada sve svoje snage mora da usmeri na otklanjanje opasnosti od bankrota uslovljenim nemogucnoscu vracanja duga. Za Srbiju to nece biti bankrot kao i svaki drugi vec potpuno razaranje drzave i njene teritorije. Treba zaustaviti Ilica,Mrkonjica,Dinkica ect…ljude koji ne razumeju sveobuhvatnu poziciju Srbije u savremenom drustveno politickom trenutku. Nema sada prijatelja ili neprijatelja Srbije kome ne odgovara bankrot Srbije i to malo ko razume. Zvuci paradoksalno ali i to je politicka umetnost …dovesti drzavu u tu poziciju. Pogledajte interes Kine ili Rusije u ovom trenutku …i politicki i finansijski..Pa oni uposljavaju sebe i angazuju svoja sredstva samo zahvaljujuci ambicioznoj zelji da neko personalno istorijski nesto sagradi. Ili tek Nemacke tradicionalnog srpskog neprijatelja…

    Novu godinu i praznike treba iskoristiti za konsultacije sa umnim ljudima jer u narednom periodu neke drzave ce otvoriti prozore i nastupice nevidjena promaja …
    A zna se da je promaja najveca pogibelj u Srbiji…

  8. Neverovatna je nesrazmera tezine nasih problema i kvaliteta onih koji vode Sr. Srbi kao da imaju nepogresiv instinkt da od svih mogucih izbora naprave najgori. Mozda je resenje za Sr. da se na izborima broj poslanika odredjuje obrnutom proporciom u odnosu na broj dobijenih glasova.
    U nekim zemljama demokratija i samouprava ne daje rezultate. Afrika, Arapske zemlje i dr.
    Mi pod hitno moramo da autsosujemo upravljanje nekom drugom i da mu postavimo ciljeve. Kvalitetni upravljaci i aparat se stvaraju decenijama. Mi to nemamo i ne mozemo da stvorimo.
    Niti klimu u kojoj bi dobro upravljanje dalo rezultate.
    Ja bih predlozio da se mi odreknemo pravom upravljanja nad Srbijom i da sva ovlascenja prenesemo na naprimer Google, Gasprom, Hyundai, Toyota ili neku indijsku autsorsing kompaniju koja bi sredila recimo izdavanje gradjevinskih dozvola ili registrovanje automobila…
    Google Srbija bi bila mnogo lepsa nego ova neoprana.

  9. Za pocetak bi dao Google-u ministarstvo gradjevine/prostornog planiranja/legalizacije uz procenat od izdatih dozvola. Google ili Velja, sta je bolje.. hmm

Оставите одговор на Mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *