Siniša Milutinović: PRIVATNI I JAVNI SEKTOR U OKOVIMA MODERNIZACIJE

Svako ko je u zadnja dva meseca pokušao da istera neku procesnu radnju ispred PIO fonda ili RFZO suočio se sa nemalim razočarenjem. Zajednički imenitelj svih pojedinačnih razočarenja odslikava se u proširenoj rečenici- sistem pao, dođite sutra, prekosutra, za nekoliko dana, i tako redom. Posle skoro dva meseca čuli smo zvanično objašnjenje da je u toku uspostavljanje centralnog registra, i da će stvar biti rešena, a da je za sve potrebno malo strpljenja. Dakle, imamo modernizaciju, i implementaciju modernizacije kao posledicu.

Čini se da je reč modernizacija danas u Srbiji počela da ugrožava reč datum. Slična parola je bila i pre deceniju i više , a imala je bombastičan naziv „transparentno”.

Pa ipak, ako danas sprovedete anketu i pitate ljude da li su za modernizaciju, dobićete sličan odgovor kao da ih pitate da li su za veće plate ili penzije a manje cene. Dakle, svi su za.

Kada mi je pre nekoliko godina naš povratnik iz Amerike, inače finansijski menadžer pričao o razlozima povratka, rekao mi je  između ostalog da je tamo otpustio na stotine ljudi. Ništa čudno.  Priča dobija zanimljiviji prizvuk, kada mi on reče da su u firmi u ponedeljak onako kolektivno slavili uvođenje nekog super softvera, a u petak je morao da podeli 30 tak otkaza tim istim ljudima sa kojima je slavio četiri dana ranije.  Otkazi su dabome išli u korak sa modernizacijom softvera. I uvek su išli petkom na kraju radnog vremena(ide vikend pa se ohlade usijane glave). Nakon toga ide ponedeljak, gde isti ljudi dolaze kod šefa koji ih je otpustio, sa molbom da ih pokriva u naredne dve nedelje, ako ih supruge zovu na kancelarijske telefone. Savršena predstava. Sa tvrđom ekipom radnika (tzv hardlajneri), se išlo drugačije. Pozivani su na razgovor, gde im je predočavano da im se veruje, nuđeno im je unapređenje, i postavljani nerealni kvantitativni ciljevi. Naravno, nakon tri meseca su dobijali otkaz. Koncept se zove up and out. Unapredi-pa otpusti. Ovo je takođe modernizacija ali u HR-u.

Srbiji je svakako potrebna modernizacija u svim oblastima. Čini se da se ovde ne zna tačno ni šta se pod tim podrazumeva, ni kakve su implikacije modernizacije. Modernizacija znači manje radno intenzivne radne snage, znači high tehnologije, znači promenu svesti, znači kancelariju bez papira, znači drugačije tržište rada, roba, usluga i kapitala. Modernizacija znači preobražaj.

U tom našem, loncu modernizacije imamo veliki broj onih koji su za, ali da se oni ne diraju.

Javni sektor prečesto modernizaciju shvata kao direktan udar na svoja radna mesta, a poneki i na svoje sinekure. Zbog toga  neki beže od modernizacije kao đavo od krsta. Čak i oni koji su za modernizaciju, bivaju anatemisani i žigosani od velike većine koja je protiv. Iako, pojedini sektori nemaju gde više da skladište papir, oni od papira ne odustaju. Dakle što je manje sigurno radno mesto to je otpor modernizaciji veći.

Sa druge strane imamo privatni sektor koji tržište tera da se modernizuje. Stepen modernizacije privatnog sektora, u direktnoj je korelativnosti sa neposrednim koristima od same modernizacije. Ovo je vrlo lako objasniti na primerima podnošenja elektronskih poreskih prijava. Iako, je dobar broj poreskih prijava moguće podneti elektronskim putem, više od 90 odsto poreskih prijava naši poslodavci i dalje podnose u papirnom obliku.

Jednostavno, troškovi uvođenja elektronskih prijava im se čine dovoljno visokim, da poništavaju očekivane benefite.

Vidi se  da javni i privatni sektor imaju različit pogled na modernizaciju. Od modernizacije privatnog i javnog sektora, zavisiće i putanja i prtina kojom ćemo se kretati.  U gornjem delu teksta smo videli da znamo da zapnemo i sa implementacijom. Nažalost, imamo i situacije gde se zbog loše implementacije odustane od inače odlične i vrlo primenljive ideje.

8 komentara

  1. Ako je ovo modernizacija, onda to znaci i manje radnika, a samim tim i manje platezno sposobnih kupaca, sto ce onda dovesti do smanjenja proizvodnje i jos vise otpustanja. To je situacija u kojoj se svet upravo nalazi.

  2. Zanimljiva recenica:
    „Sa druge strane imamo privatni sektor koji tržište tera da se modernizuje.“
    A ko tera drzavni sektor? Za njih ne vazi trziste? Vazi itekako, samo sto to niko nece da kaze. Upravo zato i propadamo. Ne mozemo da izdrzimo u konkurenciji sa drugim drzavama. Sve sto imamo u kucama proizvodi se negde u inostranstvu, zato smo siromasni. Nemamo sta da ponudimo u medjunarodnoj podeli rada…
    A ove price, koje je poturio Dinki,c da bi otpustavnje iz javnog sektora dovelo do smanjenja traznje, to odavno ne mogu da slusam. To je apsolutna nebuloza. Nece te pare isciliti, nece ih dobiti oni koji su otpusteni iz javnog sekotra, ali ce vise para ostati u proizvodnji. U Srbiji se sve vreme samo o tome i radi – sve dok baza ne bude imala vise novca od javnog sektora, privredni zamajac se nece pokrenuti.
    Evo pitanja za dusebriznike – umesto da primaju platu za nerad u drzavnom sektoru, zasto ne bi dali godisnju platu svima koji su visak da zapocnu sopstveni biznis? Ne moze? Moraju do smrti da budu drzavni sluzbenici?

    • Milose, pa jos su nas u cetvrtom razredu osnovne skole ucili da svaki tekst mora da ima uvod, razradu i zakljucak, u protivnom – jedinica.

    • Ja imam jednu malu primedbu, u ovako kratkom tekstu ravno 20 puta je pomenuta reč „modernizacija“.

    • ja ću sad malo biti subjektivan i izvinjavam se zbog toga…

      @Mile… Mene su u školi učili i da drama ( a stanje u Srbiji jeste drama) mora da sadrži Uvod, Zaplet, Kulminaciju, Peripetiju i Rasplet, al to je nebitna stvar. Tekst je razmišljane pretočeno u tekst, a ne sastav za ocenjivanje.

      @Predrag… Da sam na mestu pisca teksta, ponovio bih reč “Modernizacija“ minimum stotinu puta uz nadu da medij na kome se nalazi moj tekst čita veliki broj ljudi. Reč modernizacija je u Srbiji toliko izraubovan pojam da podseća na sredovečnu zanemoćalu prostitutku koja nije više “aktuelna“. Ko sve koristi pojam modernizacije u Srbiji, reč bi trebalo ogaditi svima. Ako joj se ne pridaje pravo značenje, ne treba je ni koristiti ( kao i “transparentno“, “seča propisa“, “jeftin kredit“…).
      Manite formu, fokusirajmo se na suštinu.

      P.S. još jednom se izvinjavam na subjektivnosti.

      Pozdrav

      • Objektivni, da je Sinisa pisao dramu, mozda bi bio u pravu. Ali nije…
        A ako me vec teras da kazem sta je pisac hteo da kaze, svaka analiza bez zakljucka i predloga je falicna.
        A kada smo kod reci modernizacija, ta rec kada je drzavni aparat u pitanju uopste nije adekvatan, cak je i potpuno pogresan. Nasa administracija je prilicno modernizovana, cak, usudio bih se reci, mnogo vise nego privatni sektor, ovde je mnogo adekvatnija rec racionalizacija, da ne kazem nesto ostrije. Dakle, ne pravimo dramu bez potrebe…

  3. Masovna modernizacija velikih razmera je jedino sto moze izvuci Sr. Modernizacija procesa, upravljanja, modernizacija radne snage, obrazovanja, zdravstva. Mi to moramo da uradimo po komandi kao u vreme Petra Velikog u Rusiji, jer je drustvo nesposobno samo sebe da modernizuje. I moramo to da uradimo mnogo radikalnije nego okruzenje, da bi imali bar neku prednost. Znaci moramo da budemo prvi gde ce sve da se placa mobilnim telefonom. Gde se gadjevinska dozvola dobija preko portala bez ijednog odlaska do kancelarije. Mi moramo biti zemlja sa 90% elektricnih automobila u gradovima koje cemo sami proizvoditi. Na svakoj kuci mora biti PV koji cemo sami sklapati, toplotna pumpa koju ce proizvoditi 100 srpskih firmi umesto nijedne.
    Svako selo postrojenje kogeneracije. Svaka baba ce morati da zna da se uloguje u portal zdravstva i dobije recept. I sve to ne sopsvenim izborom nego prinudom. ARadna snaga bi morala da prodje kroz prinudni proces obaveznog doskolovavanja tako da zaborave sve sto su prethodno znali, i da uce nove stvari na novi nacin i to brzo. Drugi put ne postoji. Ako ostavimo zemlju kakva jeste i promene se desavaju ovim tempom, cak i da ne napravimo ni jednu gresku, opet ce na pojesti za dorucak, jer smo mnogo zaostali.

Оставите одговор на Misa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *