Uvoz Češke iz Srbije

Stabilno makroekonomsko okruženje, obilniji finansijski izvori za finansiranje proizvodnje i izvoza, povoljna investiciona klima, promena proizvodne i izvozne strukture, kao i kvalifikovaniji i znatno profesionalniji menadžment, predstavljaju neke od osnovnih preduslova za povećanje izvozne konkurentnosti. Obrazovanje zaposlenih kroz rad značajna je pretpostavka za brzo reagovanje u primeni novih tehnoloških procesa i procedura. Primenom novih tehnologija, usklađivanjem sertifikata kvaliteta i proizvodnih …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (9): Bosilevgrad

Bosilevgrad je prema popisu stanovnika iz 2011. godine imao 8.129 stanovnika, što je za 56,8% manje nego na popisu iz 1948 godine. Broj je smanjen za 10.687 lica. Samo šest opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika. U odnosu na popis iz 2002 godine broj stanovnika smanjen je za 1.802 lica. Relativno smanjivanje broja iznosilo je 18,2%. Najveći broj …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskoj ekonomiji u 2018. godini prema procenama MMF-a

Sledi 11 tabela urađenih na osnovu IMF World Economic Outlook Database October 2013, uz par rečenica uz svaku. Treba obratiti pažnju na podatke za Libiju koja bi mogla da uđe u neki priručnik o ekonomskom ratovanju, nakon primene oružane sile. Svaka sličnost sa Srbijom je slučajna, a takav komentar je zlonameran. Prva tabela prikazuje rang zemalja na osnovu očekivanog indeksa …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: MOGUĆNOST NAPLATE POTRAŽIVANJA PREDUZEĆA U RESTRUKTURIRANJU

Nenad Čečević Opširnije o napisanom:  http://nenadcecevic.blogspot.com/2013/10/preduzeca-u-restrukturiranju.html U skladu sa intencijom Ministarstva privrede Republike Srbije da izradom izveštaja o javnim preduzećima u restrukturiranju, a na osnovu iskustva koje imam, dajem sebi za pravo da iznesem komentare u vezi sa  uočenim, kao i da dam predlog za što uspešniji rad navedenih javnih preduzeća u pogledu naplate potraživanja. Podaci koji su ovde izneti …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: KAD STIGNU LIČNE KARTE

Ako je suditi po reakcijama ministra privrede Saše Radulovića, preduzeća koja se nalaze u restrukturiranju nisu ili su u malom broju dostavila tzv lične karte. Za neupućene ovaj kolokvijalni izraz se koristi za jedan sublimirani izveštaj koji se sastavlja u excelu i wordu a koji sadrži pored finansijskih izveštaja, i posebnu analitiku obaveza, imovine, kupaca i dobavljača, pregled potraživanja sa …

Pročitajte Još »

Slobodan Momčilović: Ekonomija otpada 2: Koncept Waste-to-Resources

Slično konceptu waste-to-energy i koncept waste-to-resources, jeste odgovor na sve veći problem u integralnom upravljanju otpadom i deponijama. Širenje deponija ugrožava krhku ekološku ravnotežu koju razvijene zemlje žele da postignu u okviru koncepta održivog razvoja planete. Cilj razvijanja no-vog pristupa upravljanju otpadom jeste: individualni prilaz svakoj vrsti komunalnog čvrstog otpada, te proceni o rizicima koje ta vrsta otpada predstavlja za …

Pročitajte Još »

Koliko košta Srbija? Prezadužena i na dobošu

Motiv za ovu igru duha pružio mi je oglas http://www.dobos.rs/nekretnine/detalji/6530. Ukoliko bi smo pretpostavili da je cena iz ovog oglasa prosečna cena zemljišta Srbije, a to naravno nije, jer se radi o Krepoljinu a ne o vojvođanskoj ili moravskoj zemlji, došli bi smo do podatka da neokupirani deo teritorije Srbije, u površini od 77.474 kvadratnih kilometara vredi (6,2 evra po …

Pročitajte Još »

Evropski regioni: Poljoprivreda

Podaci su iz Regional statistical yearbook za 2013 godinu, a koji se odnose na 2011 godinu, dok sam ja dodavao podatke za Srbiju za 2013. godinu i nedostajuće za Crnu Goru, BiH,  Republiku Srpsku, UNMIK Kosovo za 2011. ili 2012. godinu. Prva tabela rangira regione prema udelu poljoprivrede u BDP-u. Sasvim je logičan rang da su regioni sa najvećim udelom …

Pročitajte Još »

Domaće direktne investicije (6): Manastir Tomić u Bagrdanskoj klisuri

Od Beograda do manastira Tomić potrebno je preći 137 kilometara. Sa autoputa se skrene u Svilajnac i to je 111 kilometara kvalitetnog puta i vožnje. Zatim se ide lokalnim asfaltnim putem Svilajnac-Jagodina do sela Vojska 23 kilometra, i pri kraju sela, kod Velike Morave, skrene se na makadamski put u dužini od 3 kilomatra do ovog manastira. Na kraju puta, …

Pročitajte Još »

U velikoj žurbi na putu za nigde

http://nkatic.wordpress.com/2013/10/10/u-velikoj-zurbi-na-putu-za-nigde/ U velikoj žurbi, vlada Srbije je donela dve konkretne mere, i njih proglasila paketom ekonomskih mera. Kako se dve mere ne mogu nazvati paketom, dodate su i deklaracije o namerama – o tome kako će se rekonstruisati javna preduzeća i smanjiti subvencije, kako će se štedeti u domenu trošenja roba i usluga, kako će se uzimati jeftini krediti i …

Pročitajte Još »

Evropski regioni: Rang učešća u predškolskom obrazovanju

Podaci za evropske regije su iz Ragional Statistical Yearbook za 2013 godinu, dok sam naše „improvizovao“ deleći broj dece koja pohađaju predškolsko uzrasta od 3 do 4 godine podelio sa brojem rođene dece u 2009 godini. Prvi podaci su iz statističkog godišnjaka za 2012, a drugi iz vitalnih statistika za 2009 godinu. Znači, radi se o redovima veličina a ne …

Pročitajte Još »

Evropske regije: Stopa fertiliteta u 2011 godini

Podaci su iz Regional Statistical Yearbook za 2013. godinu. Mene su iznenadili jer sam očekivao da je Srbija na dnu liste zajedno sa Bugarskom. Međutim, imigracije u bogate evropske zemlje prikrivaju negativne demografske trendove, te je čak 75 regiona imalo manje rođene dece po ženi od Srbije. U Srbiji je u proseku po 1,36 deteta po ženi, a isti pokazatelj …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (8): Bela Palanka

Bela Palanka je prema popisu stanovništva iz 2011 godine imala 12.126 stanovnika, što je za 59,1% manje, ili za 17.515 stanovnika, nego na prvom posleratnom popisu iz 1948 godine. Veći relativan pad broja stanovnika imalo je pet opština (Rekovac, Trgovište, Babušnica, Gadžin Han i Crna Trava), a veći gubitak broja stanovnika imalo je 8 opština (Knjaževac, Negotin, Babušnica, Žitište, Petrovac, …

Pročitajte Još »

Slobodan Momčilović: Ekonomija otpada, ili koncept waste-to-energy

Čovečanstvo, pa i Srbija, ima sve veće probleme u rešavanju komunalnog otpada, ogromne količine biološkog otpada, otpadne ambalaže, hemikalija, boja, razni oblici čvrstog otpada, posebno metala, prete da izazovu ogromne probleme u funkcionisanju svakodnevnog života, pre svega zagađenjem, kako vazduha, tako i drugog dragocenog resursa u kome svet oskudeva – podzemnim pitkim vodama. Sa druge strane najveći broj proizvoda, koji …

Pročitajte Još »

POLOŽAJ DOMAĆIH BANAKA – KOMPARATIVNA ANALIZA

Poslednjih dana se u medijima intezivno analizira stanje domaćih banaka (Srspke banke, Poštanske štedionice, JUBMES i Privredne banke Beograd). U  analizama se čak ističe i mogućnost da Agrobanka ’’dobije društvo’’ odnosno da neka od nabrojane četiri banke vrlo brzo doživi likvidaciju. Kakva je situacija u bankama sa dominantnim državnim vlasništvom pokazaće sledeća analiza osnovnih finanisjskih pokazatelja iz bilansa stanja i …

Pročitajte Još »

GUBICI IZNAD VISINE KAPITALA PRIVREDE SRBIJE

Glavna karakteristika gubitaka iznad visine kapitala je u tome da se imovina kompanije finansira pozajmljenim izvoirma. Kompanija de facto nema svoju imovinu, nema kapitala koji predstavlja razliku imoivne i obaveza. Kompletno finansiranje se vrši iz pozajmljenih izvora bilo kamatonosnih ili pak od dobavljača. Dalja karakteristika takve kompanije je da su troškovi konstantno veći od prihoda dolazi do dalje kumulacije gubitaka …

Pročitajte Još »

Madmarx.rs: 40 posto privrednih aktivnosti EU zasnovano je na pravima intelektualne svojine

Kancelarija za harmonizaciju tržišta Evropske Unije (OHIM) i Evropski patentni zavod (EPO) sproveli su istraživanje o ukupnom doprinosu privrednih delatnosti zasnovanih na pravu intelektualne svojine ekonomiji Evropske Unije u kategorijama – udeo u BDP, zapošljavanju, primanjima i trgovini. Prema njihovim nalazima iznetim u tek publikovanom izveštaju, 39 odsto svih ekonomskih aktivnosti privrede članica Evropske Unije (vrednosti 4.7 biliona eura godišnje) …

Pročitajte Još »

Domaće direktne investicije (5) Hotel Plana i Radovanjski lug

Objavljeno 11.8.2013 Motiv da obiđem manastir Pokajnicu i Karađorđevu crkvu u Radovanjskom lugu bio je da mojim stazama detinjstva provedem svoju decu, u njihovom detinjstvu. Ova motivacija se pojača i željom da obiđem lepa mesta u kojima nikada nisam bio, pa smo uz pomenuta obišli i Moravske konake, etno selo pored Velike Plane. Manastir Pokajnica i hotel Plana nalaze se …

Pročitajte Još »

POVRATAK ZABORAVLJENE PRUGE

Čudo u Šarganu Nakon četvrt veka od ukidanja saobraćajnica na pruzi uzanog koloseka Užice – Mokra Gora ostvarilo se proročanstvo Mitra Tarabića iz Kremne, pa se ljudi opet sjate na gvozdeni put. Mokru Goru poseti 100.000 turista, a “ćirom“ se provoza njih više 80.000 njih Piše: Branislav Gulan “Proći će još dosta godina, pa će se ljudi j’opet sjetiti gvozdenog …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: SRPSKA TRANZICIJA I NOVA TERMINOLOGIJA

Analizirajući krizu postsocijalističkih privreda Janoš Kornai je za ove zemlje stvorio novi pojam-transformaciona recesija. Pojam bi trebao da odražava krizu izazvanu prelaskom iz jednog društvenog, političkog i privrednog sistema u drugi. Kako su te krize izgledale i kako izgledaju(niko nije objavio da je tranzicija u Srbiji završena, po svim karakteristikama ona je u toku) imali smo priliku da vidimo i …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (7): Trgovište

Trgovište je opština koja je na popisu iz 2011. godine imala samo trećinu broja stanovnika iz posleratne 1948. godine, i veći relativan pad broja stanovnika imale su samo opštine Babušnica, Gadžin Han i Crna Trava. Apsolutni pad broja stanovnika iznosio je 10.277 lica, i veći pad broja od 10 hiljada imalo je ukupno 33 opština, ne računajući Beogradske (Stari Grad …

Pročitajte Još »

Evropske regije: promena broja stanovnika i prirodni priraštaj u 2011

Priloženi podaci su iz Regional Statistical Yearbook za 2013 godinu Eurostat-a, i odnose se na 2011 godinu, dok su za Srbiju priloženi podaci po oblastima o prirodnom priraštaju u 2012 godini. Prva tabela rangira evropske regione prema trocifrenoj NUTS klasifikaciji, prema ukupnoj promeni relativnog broja stanovnika, dok ih druga rangira prema prirodnom priraštaju. Neto migracije objašnjavaju razliku između ranga regiona …

Pročitajte Još »

SRBIJA U ZAMCI DEFICITA ’’BLIZANACA’’

Pojam deficita ’’blizanaca’’ se vezuje za istovremeno postojanje deficita tekućeg računa platnog bilansa i budžetskog deficita. Srbija na žalost već godinama ima probleme dvojnih deficita čija je osnovna karakteristika da u značajnoj meri smanjuju potencijal održivog privrednog razvoja. O pojmu dvojnih deficita (kako se drugačije nazivaju-sinonim za isti pojam) se može naći detaljna pojašnjenja u gotovo svakom kvalitetnijem udžbeniku makroekonomije. …

Pročitajte Još »

Investicije: u krizi i izlazak iz krize

Dinamika investicija je mnogo nestabilnija od dinamike lične i javne potrošnje: ima brži pad kada počne ekonomska kriza, i brži oporavak kada kriza prođe. Možda ekonomske krize upravo i izazivaju negativna očekivanja investitora, jer svojom smanjenom potrošnjom utiču na njen ukupan pad. Tu nastupa kejzijanizam da se javnim investicijama ublaži ukupan pad i smanji oscilatornost ekonomskih ciklusa. Priloženi podaci su …

Pročitajte Još »

Domaće direktne investicije (3): Homoljski med iz Žagubice

Preuzeto sa opštinskog portala: http://zagubica.org.rs/index.php/2012-11-01-19-37-30/h-lj-d.html   Пре Неколико година на идеју пчелара и Општине Жагубица отпочет је поступак ЗАШТИТЕ географске ознаке порекла Хомољског меда, који је био ископан али који је данас крунисан ПРВОМ заштитом географске ознаке порекла меда у Србији. Консултујући струку и науку, уз помоћ и ангажовање општине Жагубица урађено је следеће: – обезбеђена је донација АДФ-а у …

Pročitajte Još »

SELA U SRBIJI IZMEDJU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI

Revitalizacija sela, ali kako? Revitalizacija sela i proizvodnje seoskih gazdinstava, između ostalog je i u neposrednoj vezi sa daljim rastom gradskih naselja i rehumanizacijom sadržaja života u gradovima. Kao primeri „revitalizacije sela“ često se pominju i u javnim glasilima predstavljaju postupci pojedinih entuzijasta, propagira ,,vraćanje korenima’’, pokazuje romantika obnovljenih dvorišta, ili salaša, ali nema celovitih projekata za zasnivanje i razvoj …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: POGLED SA STRANE NA STOPU NEZAPOSLENOSTI

Nema ni jednog političara ili ozbiljnijeg ekonomskog stručnjaka ili pak analitičara, koji ne kaže da je visoka stopa nezaposlenosti jedan od osnovnih problema naše ekonomije. I ne samo naše. Ekonomisti se takođe slažu da ovom problemu treba pridodati i druge probleme kao što su spoljnotrgovinski deficit, visoka inflacija, neuravnotežen platni bilans, visok stepen javnog duga, visok spoljni dug, zastarele tehnologije, …

Pročitajte Još »

Nekada, kada je Srbija imala najbrži rast broja stanovnika u Evropi (nakon Rumunije)

Podaci u tabeli sa puno uporedivih podataka preuzeti su iz Statističkog godišnjaka Kraljevine Srbije za 1907-1908 godinu, a iz njegovog međunarodnog pregleda. Najveći broj stanovnika tada, kao i danas, imala je Kina, 426 miliona, pa je uz Britansku Indiju (294 miliona) imala više od polovine od ukupnog broja stanovnika na planeti. Srbija je imala prosečan godišnji porast broja stanovnika od …

Pročitajte Još »

Pet godina ekonomske krize i njeni rezultati u Srbiji po okruzima i opštinama

Analitička aktivnost portala markoekonomija.org, i ranije ekonomija.org, traje tačno pet godina koliko je prošlo od izbijanja svetske ekonomske krize, a koja se danas suzila na Evropu. Ekonomske frustracije velike i razvijene zemlje prazne bombardovanjem Arapskih zemalja, te se na našu sreću nisu dosetile da i mi postojimo kao dežurni krivci. Ali, i bez bombardovanja imamo naše političare, stručnjake i eksperte, …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (6): Babušnica

Babušnica je, prema podacima iz popisa stanovništva, u 2011 godini imala 12.307 stanovnika, što je bilo za više od petine (-21,8%) manje nego 2002. godine (15.734 stanovnika). Veći relativan pad imali su samo Meveđa i Crna Trava. Ukoliko u Medveđi dodamo nepopisane Albance, onda je od Babušnice veći pad imala samo Crna Trava. U odnosu na 1948. godinu, kada je …

Pročitajte Još »

PLANOVI U POLJOPRIVREDI SRBIJE

Agrar očekuje strateški prioritet Optimalni model rasta računa s prosečnom stopom rasta poljoprivrede od 3,5 – 4 odsto tokom narednih deset godina. Cilj je da se izvoz poveća na pet –  šest,a potom na 10 milijardi dolara godišnje Piše: Branislav Gulan Poljoprivredna politika usmerena ka razvoju poljoprivredne proizvodnje i očuvanju agrarnih resursa Srbije treba da predstavlja suštinski prioritet u sklopu …

Pročitajte Još »

Javni prihodi i javni rashodi u % BDP-a, OECD i Srbija

Priloženi podaci su iz baze OECD-a o udelima javnih prihoda i izdataka u BDP-u. Prihodi su po vrstama poreza dok su rashodi po namenama, a ne po ekonomskoj klasifikaciji, kako se kod nas vode. Osnovni smisao ovih podataka i komentara je sticanje uvida u neke relativne veličine, a nikako tačnost. Za Srbiju smo uzeli podatke iz 2012 godine za poreske …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: JAVNI NESPORAZUMI I JAVNI DUG

O javnom dugu u Srbiji se dosta piše, priča i živo polemiše. U tome nema ničeg čudnog iz prostog razloga jer je to goruća tema još iz vremena SFRJ, da bi se raspadom SFRJ ovo pitanje konzerviralo, te se ponovo vratilo u medijski prostor početkom ovog veka sa Londonskim i Pariskim klubom poverilaca. Danas, javni dug sa svojom visinom od …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (5): Medveđa

U Medveđi je popisani broj stanovnika smanjen za 30,9%, između popisa iz 2002 i 2011 godine, sa 10.760 na 7.438 stanovnika. Ovaj pad nije bio posledica umiranja stanovništva i emigriranja, već bojkota Albanaca da se popišu, a kojih je 2002 godine bilo 2.816, a u 2011. godini 527. Ukoliko bi smo dodali još oko 2 hiljade Albanaca došli bi smo …

Pročitajte Još »

PROMENE STRUKTURE PLASMANA BANAKA-DINAMIČKI ASPEKT

Poslednjih par godina  plasmani banaka privredi i stanovništvu su značajno smanjeni pre svega zbog problema u servisiranju obaveza nastalih kao rezultat permanetne krize srpske ekonomije (već punih pet godina srpska ekonomija sve intezivnije doživljava negativne efekte finansijske krize  koja se produbljuje sa visinom zaduženosti, cenom kapitala i strukturom duga (kratkoročni i dugoročni karakter). Da bi ova teza bila analitički utemeljena u …

Pročitajte Još »

Robna razmena Srbije od 1864.do 1911. godine i najvažniji proizvodi u robnoj razmeni u 1911. godini

Nekada davno, kada je Srbija plaćala danak Turskoj, kada je priznata kao nezavisna država, i kada se proglasila kraljevinom, kao i kada se spremala za novi oslobodilački rat protiv Turske, ona je bila siromašna seljačka zemlja. Ali i takva siromašna bila je zemlja slobodnih seljaka još od Prvog Srpskog ustanka 1804. godine, kada je relativno mali broj seljaka u Evropi …

Pročitajte Još »

Trgovinski partneri Kraljevine Srbije u 1910. i 1911. godini

И пре него што је постала независна и краљевина Србија је имала готово у свакој години суфицит у спољној трговини: имала је већи извоз пољопривредних производа у односу на потребе за индустријским производима. Година 1911. је била последња година без рата пре формирања Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца. Већ у 1912. години догодио се Први, а у 1913. години Други …

Pročitajte Još »

Trgovinski partneri Srbije, rang 50 zemalja u junu 2012. i 2013.

U priloženoj tabeli izlistano je po 50 zemalja rangiranih prema mesečnoj vrednosti izvoza i uvoza u junu 2013. godine. Učestvuju sa 99% u ukupnom izvozu i sa 98% u ukupnom uvozu Srbije. Italija i Nemačka su najznačajniji trgovinski partneri Srbije i kod izvoza i kod uvoza. Tako je oduvek bilo, a tako će najverovatnije biti i u budućnosti (osim što, …

Pročitajte Još »

Predgovor Statističkom godišnjaku Kraljevine Srbije za 1902. godinu

Пре десет година, на Ваведење 1895 године, изашла је прва књига Статистичког Годишњака. У њој су били податци пописа становништва од 1890 године; остала садржина односила се на 1893 годину а ради поређења унесени су податци и из ранијих година. У податцима било је доста празнина, а у предговору напоменуто је откуда то долази. Недовољан број сталног особља и мали …

Pročitajte Još »

Siniša Milutinović: PRIVATNI I JAVNI SEKTOR U OKOVIMA MODERNIZACIJE

Svako ko je u zadnja dva meseca pokušao da istera neku procesnu radnju ispred PIO fonda ili RFZO suočio se sa nemalim razočarenjem. Zajednički imenitelj svih pojedinačnih razočarenja odslikava se u proširenoj rečenici- sistem pao, dođite sutra, prekosutra, za nekoliko dana, i tako redom. Posle skoro dva meseca čuli smo zvanično objašnjenje da je u toku uspostavljanje centralnog registra, i …

Pročitajte Još »

Za i protiv Evropske Unije (1): Primer demografije Bugarske

U Srbiji je između dva popisa smanjen broj stanovnika za 311.139 lica, sa 7.498.001 na 7.186.862 lica. U tome je broj Srba smanjen za 224.688 lica, sa 6.212.838 na 5.988.150 lica. Broj bi bio više smanjen da se deo Jugoslovena i Crnogoraca nije na zadnjem popisu izjasnio da su Srbi, a usled promena koje su se dogodile u okruženju. Udeo …

Pročitajte Još »

Analiza rizika bankrotstva: Simpo a.d Vranje

Artikulacija više finansijskih racia kroz odgovarajuće statističke model je veoma popularan način ocene finansijskog zdravlja kompanije. Ovi modeli imaju i svoje prednosti i nedostatke. Velika prednost je što se na veoma brz način može doći do okvirne slike o finansijskom zdravlju neke kompanije. Nedostatci su im što ne mogu da anticipiraju kreativno računovodstvo i što većina od njih ne koristi …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (4): Rekovac

Rekovac je sa 11.055 stanovnika u vreme popisa 2011. godine jedna od najmanjih opština u Srbiji koja je imala i jedan od najvećih padova u broju stanovnika od 2002. godine. Broj stanovnika je smanjen za 18,4%, sa 13.551, i veći relativan pad imale su sledeće opštine: Sečanj, Nova Crnja, Ražanj, Gadžin Han, Trgovište, Majdanpek, Babušnica, i Crna Trava. Prema proceni …

Pročitajte Još »

Industrijska proizvodnja u Evropi, 1990-2012, poređenje zemalja

Sa Eurostat-a se mogu preuzeti podaci o industrijskoj proizvodnji po zemljama koji su, na žalost, ažurniji tek od 2000. godine, te ne možemo uporediti indekse svih zemalja sa Srbijom od prve godine u naslovu. Srbija sada ima dve petine obima proizvodnje iz 1990. godine, i po ovom pokazatelju uporediva je samo sa Bosnom i Hercegovinom. Manje je poznata činjenica da …

Pročitajte Još »

AKTUELNO STANJE I PERSPEKTIVE U PROIZVODNJI POLJOMEHANIZACIJE

Starci na njivama Do kraja devedesetih godina prošlog veka poljoprivreda Srbije je, u proizvodnim rezultatima, bila u vrhu evropske poljoprivrede. Pre dvodecenijskih promena u Srbiji je uspešno poslovalo više, za uslove bivše države, velikih proizvodnih sistema za proizvodnju poljoprivredne mehanizacije koji su tom mehanizacijom dominantno snabdevali poljoprivrednike odnosno  tržište SFRJ. Mehanizacija je  sad stara oko četvrt veka pa se nameće …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (3): Gadžin Han

Nakon Crne Trave, Gadžin Han je opština sa najvećim relativnim padom broja stanovnika nakon Drugog svetskog rata. U davnoj 1948. godini u ovoj opštini je živelo 26.380 lica, a prema popisu u 2011. godini 8.357 lica te je broj smanjen za 68,9%. Pre 65 godina je u ovoj opštini živelo tri puta više stanovnika nego sada. Opština se smanjuje za …

Pročitajte Još »

PROIZVODNJA I POTROŠNJA MALINA U SRBIJI

Voće koje jede rak! U Srbiji se godišnje prosečno na 15.000 hektara proizvede oko 80.000 tona maline. Samo u 2009. godini čak 63.200 tona je izvezeno što je donelo u zemlju prihod od 200 miliona dolara Piše: Branislav Gulan Srbija je drugi svetski proizvođač maline, odmah iza Rusije. Naša malina je najkvalitetnija, najukusnija, ali i – najlekovitija. U 2009. godini …

Pročitajte Još »

Javni dug VIII 2013

Na kraju avgusta 2013. javni dug Republike Srbije iznosio je 19.149,6 miliona evra i povećan je za 73,1 miliona evra u odnosu na jul. U odnosu na avgust 2012. povećan je za 3.680,2 miliona evra. Za 396 dana trajanja nove i rekonstruisane vlade to je dnevni porast duga od 9,3 miliona evra ili po 107,55 evra u sekundi, a što …

Pročitajte Još »

Domaće direktne investicije (2): Moravski konaci kod Velike Plane

Srbija ima Svetlu Budućnost. U narednim godinama, kao i u prethodnim, usrećiće se privatizacijom medija, domova kulture, vodovoda, poljoprivrednog zemljišta, vojske, policije, zdravstva, sudstva, vrtića, škola i ostalih delatnosti kojih se još niko nije dosetio da privatizuje, to jest da proda strancima. Ovo nakon što se prodaju Telekom, EPS i još par preostalih kapitalaca. Možemo li zamisliti Srbiju za deset …

Pročitajte Još »

Zahvaljujući FAS-u Srbija opet najviše izvozi u SAD među BJR

Prema podacima United States Census Bureau-a, u julu je ova zemlja iz Srbije uvezla robe u vrednosti od 52 miliona dolara, što je najveća mesečna vrednost od decembra 1991. godine. Uvoz iz Srbije je bio ispred vrednosti uvoza iz Slovenije (51,2 miliona dolara), Hrvatske (34,3), BiH (5,5), Makedonije (2,2), i Crne Gore (0,1). Ukupna vrednost uvoza iz BJR bila je …

Pročitajte Još »

Kumulativ odliva stranih direktnih investicija u 2012.

Ukupna vrednost odliva SDI u 2012. godini dostigla je iznos od 23.593 milijarde dolara (nakon 21.442 milijarde u 2011), u čemu su kompanije iz SAD najveći svetski investitori u iznosu od 5.191 milijardi dolara, i učestvuju sa 22% u ukupnom svetskom kumulativu prekograničnih direktnih investicija. Kada im se dodaju još kompanije iz Ujedinjenog Kraljevstva (7,7%), Kanade (3%) i Australije (1,8%), …

Pročitajte Još »

NOVA INDUSTRIJALIZACIJA

Uslov ne samo opstanka već i razvoja društva Uvod. Industrijalizacija je društveni koncet privrednog razvoja u kome dolazi do korenitog menjanja privredne strukture pod dejstvom ubrzanog razvoja industrije i primene savremenih tehnologija. To je najbrži i najefikasniji način za ubrzanu promenu usporenog i tradicionalnog u industrijski dinamično društvo. Industrijalizacija nije jednokratan posao, već kontinualan proces u kome se usavršava i …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje 2: Ćićevac i Ražanj

Kao i kod Golupca i ovde ćemo navesti samo par demografskih podataka i konstatacija. Popisani broj stanovnika ove dve male opštine bio je 18.626 u 2011. godini i uporediv je sa brojem stanovnika u ove dve opštine u 1895. godini. Najveći zbirni broj stanovnika ove dve opštine imale su na popisu 1953 godine (31.989 lica) i od tada počinje njegov …

Pročitajte Još »

Rang stranih filijala prema broju zaposlenih u Srbiji u 2010. godini

Podaci o stranim filijalama preuzeti su sa portala STO i UNCTAD-a investmap.org i nisu u potpunosti ažurni ni verodostojni. A to ni ne mogu da budu jer se očas posla domaća firma registruje kao strana, strana firma se spoji sa nekom drugom firmom ili se preregistruje na egzotičnim ostrvima, i slično. Trudio sam se da „očistim“ podatke od filijala stranih …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (1): Golubac

O opštini Golubac se najvažnije informacije mogu prikupiti sa portala opštine (http://www.golubac.rs/index.php), njene turističke organizacije (http://www.togolubac.rs/), ili na Wikipediji . Moj mali doprinos je dodavanje popisnih podataka od pre Drugog svetskog rata, i još par podataka o strukturi zaposlenih. Prema podacima iz 1884, 1890. i 1895. godine Golubac je imao između 14 i 15 hiljada stanovnika, kao i u periodu …

Pročitajte Još »

Raspoloživost pijaće vode u svetu, rang zemalja

Često se kaže da će se ratovi u budućnosti voditi zbog pijaće vode. To onda pretpostavlja da će zemlje siromašne pitkom vodom, a bogate naoružanjem, napadati zemlje bogate vodom, a nesposobne za samoodbranu. Mapirajući stanovništvo i pitku vodu po zemljama mogli bi smo da simuliramo buduće ratove. Ovde smo izveli kratak obračun raspoložive pitke vode po stanovniku, a na osnovu …

Pročitajte Još »

Ekonomska politika moje prababe, ili Opelo za Srbiju

Proces urbanizacije je savremen trend koji se događa u svim zemljama i na celoj planeti, bez izuzetaka. Njegova direktna posledica je prostorna koncentracija stanovništva u velikim urbanim sredinama uz populaciono pražnjenje velikih površina zemljišta uz starenje poljoprivrednika. Savremene tehnologije će uskoro dodatno smanjiti potrebu za radnom snagom u poljoprivredi, te u visoko razvijenim zemljama neće biti ni potrebno seosko stanovništvo, …

Pročitajte Još »

Potrošnja domaćinstva na Kosovu u 2012 i svetle perspektive u Srbiji

Objavljeno 26.6.2013. Obnovljeno usled (odbijenih) poziva da gostujem u Beogradskoj hronici na temu kako preživeti jesen.   Raspad ekonomskog sistema u Srbiji, otimanje njenih prirodnih i drugih materijalnih resursa, zaduživanje države do mere kada će se privatizovati i policija (rentiraćemo hrvatsku vojsku da nas brani, ako zatreba, a plaćaćemo uredno svakog meseca), još uvek nisu došli do svog kraja, a …

Pročitajte Još »

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

Kako pobediti sušu Suša ili poplava se setimo tek kada one nastupe. Zbog nestajanja velikih sistema mi više ne možemo organizovati navodnjavanje na velikim površinama. Naučnici su zabrinuti za sudbinu naše poljoprivrede, pogotovu stočarstva te ističu da se mora nešto ozbiljno učiniti kako bi se suša predupredila. Gašenjem Instituta za istraživanja u poljoprivredi Srbija nestali i projekti o navodnjavanju Piše: …

Pročitajte Još »

Svetski odliv investicija u 2012. godini, rang zemalja

Prema podacima iz UNCTAD-ovog World Investment Report-a za 2013. godinu u 2012. godini svetski odliv SDI iznosio je 1.391 milijardi dolara i smanjen je za 17,1% u odnosu na 2011. godinu. Odliv SDI iz zemalja u razvoju povećan je za 1%, dok je iz razvijenih zemalja smanjen za 23,1%, a iz zemalja u tranziciji za 23,9%. Pad odliva iz Evropske …

Pročitajte Još »

Blagodeti letnje rekonstrukcije vlade: ekonomski pokazatelji kao u Kini

Tokom leta su se političari bavili sami sobom, a što je imalo izuzetno povoljne posledice po privredu kojom se nisu bavili. Stoga će njihovo novo bavljenje privredom poništiti ove svetle signale iz jula 2013. godine. Biće ih, naravno i u avgustu, možda čak i u septembru. Industrijska proizvodnja: U odnosu na jul 2012 godine povećana je za 12,5%, u čemu …

Pročitajte Još »

Svetski izvoz mesa, sa akcentom na svinje

Srpsko stočarstvo i mesna industrija su u krizi, a to se može potvrditi ne samo podacima o stočnom fondu, već i o izvozu mesa. Sve BJR se nalaze u ovom problemu i imaju deficit u trgovini sa mesom, a on proističe najviše iz potrebe za uvozom svinjskog mesa. Svetska trgovina mesom, ne prerađevinama već sirovim i smrznutim mesom, iznosila je …

Pročitajte Još »

ANALIZA KUPOVNE MOĆI I TROŠKOVA ŽIVOTA U BJR

Indikator koji pokazuje relativnu visinu troškova života, odnosno relativne potrošačke cijene naziva se indeks potrošačkih cijena (engl. Consumer Price Index – CPI). Rast CPI ne ide u prilog potrošačima, jer se na taj način povećavaju njihovi troškovi. Međutim, postoji visok stepen korelacije između standarda života i troškova života. U tabeli 1. prikazani su indeksi potrošačkih cijena BJR gdje su za …

Pročitajte Još »

Kumulativ priliva stranih direktnih investicija u 2012 godini

Prema podacima iz UNCTAD-ovog World Investment Report-a za 2013. godinu ukupna vrednost prekograničnih ulaganja iznosila je 22.813 milijardi dolara, a što je skoro polovina godišnje vrednosti svetskog BDP-a. Najveći iznos stranih ulaganja investiran je u SAD, čak 3.932 milijarde dolara i on učestvuje sa 17,2% u ukupnim svetskim ulaganjima. Devet zemalja je potrebno da se objasni polovina ukupnog svetskog kumulativa …

Pročitajte Još »

Srbija i druge BJR u svetskom izvozu vina

Naslednice bivše Jugoslavije se mogu pohvaliti činjenicom da, osim ratova, na ovom području se proizvode i dobra vina. Brdsko-planinski teren je dušu dao za bratoubilačke ratove, ali i za proizvodnju grožđa koje se većim delom preradi u vina, jer nema mnogo dece koja bi pila sokove (a i nema para da se deci kupe sokovi). Svetski izvoz vina vredeo je …

Pročitajte Još »

DuPont analiza profitabilnosti za 20 naj …. privrednih društava u Srbiji po neto dobitku u 2012. godini

Srednje vrednosti za pojedine komponente i sam prinos na vlasnički kapital za uzorak smo merili pomoću medijane. Rezultati su sledeći: ekviti multiplikator 1,79, koeficijent obrta imovine 0,86, EBIT marža 25,88%, teret duga 0,74, i ROE 25,94%. Na osnovu srednje vrednosti ekviti multiplikatora vidimo da preduzeća iz našeg uzorka u znatnoj meri koriste pozajmljeni kapital u svom poslovanju. Ovaj kapital je …

Pročitajte Još »

FAO statistike: Rangovi zemalja prema (1) vrednosti mašina i opreme, (2) vrednosti poljoprivrednog zemljišta, (3) vrednosti stočnog fonda i (4) vrednosti useva

Podatke iz baze FAOstat treba uzeti sa rezervom iz više razloga: (1) odnose se na 2007. godinu i izrađeni su u tekućim dolarima iz 2005. godine, (2) nije naznačeno da li su prema kupovnoj vrednosti valuta ili prema tekućim kursevima, (3) sumnjive su mi male vrednosti kod Hrvatske, a velike kod Albanije, ali puno je još podataka koji se mogu …

Pročitajte Još »

Kad je dosadno, tu je www.trademap.org

Trademap predstavlja jednu od najdragocenijih informativnih baza podataka na internetu. Zahvaljujući sponzorima, vladinim organizacijama za razvoj razvijenih zemalja, pristup iz trećeg sveta je besplatan, a ni se, u ovom slučaju srećom, još uvek vodimo u ovoj kategoriji zemalja. Priloženo je po 50 grupa proizvoda najvažnijih u izvozu i uvozu, a njihov udeo u ukupnom je 63,3% kod izvoza i 58,9% …

Pročitajte Još »

Privatizacija Telekom-a Srbija i tržište telekomunikacija

Opečen lošim iskustvom od pre par godina, kada mi je račun za telefon bio skoro jednak iznosu koji je supruga potrošila na tri kožne jakne u Grčkoj (120 prema 160 evra), postao sam veoma oprezan i gotovo da se nikada ne javljam, kad sam u romingu, a internet je grešna misao od koje bežim kao vernici od đavola. Sada mi …

Pročitajte Još »

Kuj živi od muziku: promena broja zaposlenih i samozaposlenih u evropskim zemljama

Uobičajeno je mišljenje da su Srbi nepreduzimljivi. Podaci Eurostat-a to demantuju. Nakon Grka, Srbi su najpreduzimljiviji narod u Evropi, mereno udelom samozaposlenih u ukupnom broju zaposlenih. To je posledica prisilnog odlaska u privatnike, pod pritiskom ostanka bez posla u velikih socijalističkim preduzećima, a od uvođenja sankcija Srbiji 1992. godine, a zatim i usled “reformi” nakon 2000. godine kojima je krajnji …

Pročitajte Još »

…Spremila je malog topa: Robni izvoz Srbije, Hrvatske i Slovenije u Nemačku, Italiju i Rusiju

Podaci su u hiljadama evra i predstavljaju zvanične statističke podatke ovih mladih novopečenih državica na Balkanu, od 2005. godine do perioda januar-maj 2013. Prvobitni podaci nisu korigovani tako da su moguće greške do 1-2 procentna poena. Pošto je robna razmena bila vrlo dinamična, moguće odstupanje ne kvari suštinu. Bilo bi lepo da nam je moguć pristup u bazu podataka APR-a, …

Pročitajte Još »

Pokazatelji finansijskog distresa: Belex 15 – realni sektor

Različiti kvantitativni modeli predviđanja bankrotstva su od početka njihove primene pokazali visoku tačnost. Činjenica je i da su oni otkazili u predviđanju bankrota preduzeća koja su koristila kreativnu računovodstvenu kako bi prikazali lažno svoju ekonomsku stvarnost. Svi ovi modeli su varijacije na sličnu temu. I svi oni koriste finansijska racia koja mere likvidnost, profitabilnost i leveridž. U sledećoj tabeli su …

Pročitajte Još »

DDI, Domaće direktne investicije: Sisevac

Investicije su ulaganja u buduću ekonomsku aktivnost. Ukoliko su veće od potrebnih ulaganja za amortizaciju dotrajalih osnovnih sredstava, onda će očekivana aktivnost biti veća, a ako nisu, smanjuje se potencijal za buduću proizvodnju. Ovde smo se već bavili odnosom relativnih veličina ukupnih domaćih investicija i stranih direktnih investicija. Prve su višestruko veće od ovih drugih. Tako je normalno, i tako …

Pročitajte Još »

Moderni kolonijalizam: rang zemalja prema neto poziciji u tokovima stranih direktnih investicija

Najveći deo tokova SDI predstavljaju kupovine i pripajanja kompanija unutar razvijenih zemalja, kao i širenje poslovanja iz jedne u drugu razvijenu zemlju. U ukupnom odlivu razvijene zemlje učestvovale su u 2012. godini sa 79%, a u ukupnom prilivu sa 62%. Ipak, globalizacija je uticala da zemlje u razvoju povećaju svoj udeo u svetskom odlivu investicija sa 6,9% u 1990, na …

Pročitajte Još »

Evropska unija i agrar

Dobra perspektiva srpske poljoprivrede Stručnjaci Svetske banke i Evropske komisije kažu da Srbija ima ogroman poljoprivredni potencijal, što se ne odnosi samo na proizvodni potencijal Vojvodine već i na bogatstvo resursa i prirodne lepote južnog regiona Osnovni izazovi obuhvaćeni reformom zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije za period 2013. – 2020. su: poboljšanje konkurentnosti i bolje upravljanje rizicima, održivost poljoprivredne proizvodnje …

Pročitajte Još »

Ukupne investicije i strane direktne investicije

Udeo priliva SDI u ukupnim kapitalnim ulaganjima U 2012. godini ukupna vrednost priliva stranih direktnih investicija iznosila je 1.350,9 milijardi dolara, i bila je za jednu petinu manja nego u 2011. godini. Rekordna godišnja vrednost SDI evidentirana je pred krizu u 2007. godini kada je iznosila 2.002,7 milijardi dolara. Osnovna zabluda koja nastaje u pogledu tokova stranih direktnih investicija i …

Pročitajte Još »

Priliv stranih direktnih investicija u 2012. godini, rang zemalja

Prema podacima UNCTAD-a, objavljenim u njegovom godišnjaku „World Investment Report 2013“, u 2012 godini priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2012 godini iznosio je 1.351 milijardi američkih dolara. U odnosu na 2011 godinu priliv je smanjen skoro za petinu (-18,2%), pri čemu u razvijene zemlje za 31,6%, u zemlje u razvoju za 4,4%, a u zemlje u tranziciji za 9,3%. …

Pročitajte Još »

BJR poređenja: Investicije po delatnostima, po stanovniku i po zaposlenom

Bez želje da delim BiH, izlazak saopštenja Federacija BiH o ostvarenim investicijama u 2012. godini motivisao me je da prikupim podatke i iz drugih država/teritorija. Za 2012. godinu su još dostupni podaci za Republiku Srpsku i Crnu Goru, dok su za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju dostupni za 2011. godinu. Podaci o investicijama u BiH za 2011 godinu nisu dati …

Pročitajte Još »

Analiza slobodnih novčanih tokova za 10 naj …. privrednih društava u Srbiji po poslovnim prihodima u 2012. godini

Uspeh preduzeća ne zavisi samo od njegove sposbnosti da generiše  prihode i dobitna ostavrenja , već takođe i od toga i da kreira pozitivne novčane tokove,  posebno slobodne novčane tokove. Slobodni novčani tokovi predstavljaju diskrecione novčane tokove koji su raspoloživi vlasnicima, i oni sa njima mogu da otplate dug, isplate dividendu ili otkupe akcije (udele). Postoje brojni načini za izračunavanje …

Pročitajte Još »