Proizvodnja i izvoz meda iz Srbije: Više košnica, manje meda

Prema podacima SPOS-a u 2012. godini u Srbiji je gajeno 418.919 pčelinjih zajednica koje su proizvele više od 5,7 hiljada tona meda. Popis u poljoprivredi pokazao da imamo oko 674.000 košnica

Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), ova asocijacija ima 8.540 članova, pčelara. Oni trenutno gaje 418.919 pčelinjih zajednica. Oni su 2012. godine proizveli 5.724.119 kilograma meda. Od toga najviše je bilo bagremovog čak 1.989.038 kilograma, zatim suncokretovog 1.735.719 kilograma, livadskog 796.347 kilograma, lipovog 445.523 kilograma, mešanog meda je proizvedeno 402.279 kilograma, cvetnog meda 131.236 kilograma, meda od uljane repice je dobijeno 49.803 kilograma, meda od bagremca 33.941 kilograma i ostalih vrsta meda 31.665 kilograma.

Nizak prinos po košnici

Prosečan prinos po košnici zbog katastrofalno loše pčelarskle sezone usled loših klimatskih prilika, iznosio je svega 13,7 kilograma po jednoj košnici. Medjutim, u Srbiji ima znatno više košnica, jer prema poslednjem popisu poljoprivrede, registrovano je oko 674.000 košnica. To je pokazalo da imamo znatno više košnica nego što se znalo do sada, ali da zbog loše godine i klimatskih uslova, proizvodnja nije povećana u tom obimu. Ovo je izmedju ostalog istaknuto na sednici Grupacije za pčelarstvo i proizvodnju meda Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju i vodoprivredu Privredne komore Srbije (PKS). Sekretar Grupacije samostalni savetnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKS mr Mirjana Miščević, navodi da prošla godina klimatski nije bila povoljna za proizvodnju meda.

Prema mišljenju predsednika SPOS-a dr Rodoljuba Živadinovića, SPOS je od ove godine, zahvaljujući registraciji privredne delatnosti stekao uslove da se i zvanično učlani u PKS, što je i učinio.

,,Ove godine Ministarstvo poljoprivrede Vlade Srbije izašlo je u susret višegodišnjim zahtevima SPOS-a i uvelo subvencije u visini od 500 dinara po košnici, i za to svrhu izdvojilo 200 miliona dinara, ili oko 1,8 miliona evra“, naglasio je Živadinović. On je, izmedju ostalog, zatražio i da se ukine naplata ispaše pčela na državnom zemljištu.

Prema mišljenju predsednika Grupacije za pčelarstvo i proizvodnju meda Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju i vodoprivredu PKS Srbislava Vidojevića, prošla godina nije bila pogodna za ovu proizvodnju. Sad se i u Vladi Srbije
radi na stvaranju boljih uslova za pčelarstvo Srbije. On je pohvalio veliki izvoz meda u inače lošoj godini za proizvodnju meda.

EU – 2020. godine?

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKS, Milan Prostran je podvukao da ovu delatnost treba ugraditi u buduću strategiju razvoja poljoprivrede Srbije. Pored toga, pčelarstvo treba da pronadje adekvatno mesto u obrazovnom sistemu Srbije. Po rečima Prostrana, u trci za brzom harmonizacijom propisa u Srbiji sa EU, kao i prema ranijem očekivanju da ćemo 2016. godine postali članovi EU, doneli smo dosta akata koji se ne mogu primeniti u našoj praksi. Sad je realno očekivati, najranije članstvo u 2020. godini. On je ukazao i na rezultate prošle godine obavljenog popisa poljoprivrede Srbije, na koji se čekalo gotovo pola veka.

Učestvujući u diskusiji Nenad Terzić iz Ministarstva poljoprivrede Vlade Srbije je istakao da su pčelari prvi put ove godine dobili podsticaje za proizvodnju. Dakle, svi pčelari koji obeleže košnice, odnosno registruju gazdinstvo, dobiće subvencije za proizvodnju. On je pohvalio i izvoz meda od blizu 3.000 tona u nepovoljnoj 2012. godini. Terzić je ukazao na izuzetan potencijal u ovoj delatnosti za povećanje proizvodnje i izvoza meda. Zoran Ivanović iz Uprave za veterinu, je izneo šta vlasnike košnica čeka u narednom periodu, kada dolazi obaveza obeležavanja košnica, jer to zahteva Zakon o bezbednosti hrane.

Profesor Poljoprivrednog  fakulteta u Zemunu dr Mića Mladenović je ukazao na potrebu da je nužnost da se sva nadležnost za proizvodnju u pčelarstvu dodeli Ministarstvu poljoprivrede Vlade Srbije.

Jedan komentar

  1. Glavna svrha drzanja pcela je oprasivanje. Bez njih nema ni suncokreta ni jabuka…, ako jos ima i meda to je exstra profit.
    Inace u svetu farmeri placaju pcelarima da dovede kosnice bas na njihovu njivu, samo je u Srbiji naopacke.

Оставите одговор на Misa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *