Stočarstvo Srbije

Proizvodjači čekaju ambijent

Proizvodnja mesa u Srbiji za dve decenije opala je sa 650.000 na 450.000 tona godišnje. Nekada smo po stanovniku godišnje trošili 65, a danas svega 43 kilograma mesa

Stočarstvo Srbije ima značajno mesto u privredi zemlje jer stvara veliku vrednost angažujući prirodne i ljudske resurse.
Zastupljeno je u više od 600.000 domaćinstava i predstavlja granu koja učestvuje u formiranju društvenog proizvoda poljorpivrede u proseku sa oko 30 odsto. Iako ova delatnost ima šanse da bude značajna privredna grana, broj stoke u poslednjih dve decenije ima stalnu tendeenciju opadanja, dva do tri odsto godišnje. Istovremeno dok se smanjuje broj grla, proizvodnja i potrošnja mesa, raste broj klanica pa ih danas u zemlji ima čak oko 1.500! U zemlji danas ima oko 920.000 grla goveda, što je za više od 300.000 manje nego 2000. godine, dok je u proteklih 12 godina broj svinja smanjen za više od 600.000. Istovremeno dok se smanjuje stočni fond u Srbiji ima između 30.000 i 40.000 praznih obora za tov stoke! Takvo stanje Srbiju vodi da od izvoznika postane  uvoznik mesa!

I pored izrazito povoljnih uslova stočarstvo Srbije se nalazi u dubokoj krizi. Broj stoke se u poslednje tri decenije  značajno smanjivao pa je proizvodnja mesa opala sa 650.000 na 450.000 tona godišnje. Potrošnja mesa po stanovniku smanjena je u
tom vremenu sa 65 na 43 kilograma godišnje. Uzroci se nalaze u narušenim paritetima cena, gubitku tržišta, nemogućnosti izvoza svih vrsta mesa, smanjenoj kupovnoj moći stanovništva, narušenom sistemu finansiranja, nedovoljnim sredstvima u agrarnom budžetu, neadekvatnom funkcionisanju robnih rezervi.

Nesigurna proizvodnja

Najteže stanje je u govedarstvu, što pokazuju i podaci da već dve decenije da imamo dozvole za preferencijalni godišnji izvoz  ,,bebi bifa’’ od 8.800 tona u EU, a koristimo ga sa manje od 10 odsto. Proizvodnja junećeg mesa u Srbiji gotovo da je ugašena i država pod hitno trebalo da opredeli novac da bi je obnovila, zaključeno je u Privrednoj komori Srbije (PKS). Privredncii se sve manje odlučuju za tov junadi jer im se finansijski neisplati, pa su čak i oni stočari koji su imali nadu, odustali od toga nakon suše u 2012. godini, kada je tov junadi desetkovan.

,,Nekadašnja Jugoslavija je devedesetih godina prošlog veka izvozila je u EU 50.000 tona ,,crvenog junećeg mesa’’, a od toga
iz Srbije je bilo 30.000 tona. To meso je izvoženo i u SAD, za njihovu vojsku. U 2006. godini bilo je izvezeno 2.300 tona, a u 2013. godini se očekuje izvoz tek od 300 do 400 tona, sa tendencijom daljeg pada’’, navodi Nenad Budimović, sekretar Uduženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKS. Broj uslovnih grla stoke, trenutno iznosi oko 0,35 po hektaru oraničnih površina, što i dalje ukazuje na ekstenzivnost domaće proizvodnje. Cilj je da bude jedno grlo po hektaru. Po njegovim rečima Srbija ima kapacitet da gaji nekoliko desetina hiljada junadi u tovu. Problem je što farmeri ne vide dobit u tom poslu, a za to postoji više razloga. Ako nije garantovana cena otkupa stoke, onda će izgubiti. Hrana za životinje je skupa i zato automatski nismo konkurentni na tržištu EU. Pored toga proizvodjačima je potrebna stimulacija države, ali i organizovana proizvodnja. Dakle, ističe Budimović,  stočarima treba jeftina hrana za životinje, organizovana proizvodnja i plasman na inostrana tržišta. Zbog loših uslova i nesigurne proizvodnje u Srbiji je 2012. godine zaklano oko 368.000 goveda i 5,8 miliona svinja. To je oko 80.000 tona govedjeg mesa, 260.000 tona svinjskog mesa, kao i 100.000 vrsta mesnih preradjevina, trajnih, polutrajnih,
dimljenih i konzervisanih proizvoda. Zbog svinjske kuge Srbija ne može da izvozi u EU svinjsko mesa, već samo proizvode termički obradjene, a to su niže kategorije. Kada govorimo o ,,bebi bifu’’, to je najkvalitetnije meso koje se dobija od teladi težine od 110 do 120 kilograma. Odnos stoke koja je zaklana u klanicama i van njih postepeno se smanjuje i dobro je da polako ulazimo u kolosek zakonske regulative. Taj odnos nekada je bio 1:3, a sada je 1:2, navodi Budimović. Prema njegovom mišljenju dobra je mera Vlade donošenje Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razovju. Na pedlog PKS po prvi put su uvedeni i podsticaji za proizvodnju živinskog mesa i jaja. To je značajna privredna grana, koja zapošljava veliki broj ljudi, a meso se sve više koristi u ishrani zbog cena i lakoće pripreme. Živinska proizvodnja u Srbiji premašila je proizvodnju govedjeg mesa i kreće se oko 100.000 tona na godišnjem nivou, a u Srbiji se godišnje proizvede oko 1,2 milijarde komada jaja, kaže Budimović.

Potrebni podsticaji

Jasna Stevanović, samostralni savetnik u PKS ističe da u Srbiji postoji oko 40 većih industrijskih klanica za goveda i veliki broj malih klanica, a kapaciteti za klanje su oko milion grla. Ali, u njima se zakolje manje od 200.000 grla goveda. Mi danas u
Srbiji proizvodimo godišnje 80.000 tona govedjeg i oko 280.000 tona svinjskog mesa. Lane je ukupna vrednost realizovane stočarske proizvodnje u Srbiji procenjena na oko 1,8 milijardi dolara, što je predstavljalo pad od svega 0,81 odsto u odnosu
na 2011. godinu. Učešće stočarske proizvodnje u bruto ostvarenoj vrednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje iznosilo je tada 37,9 odsto.

Milomir Tošović, predsednik Grupacije klaničara u PKS i direktor ,,Kotlenik prometa’’ iz Ladjevaca  ističe da država mora da omogući tov junadi da bi proizvodnja junećeg mesa postala profitabilna i opredeli jasna podsticajna sredstva koja će ciljano usmeravati.  To je i jedini put da se zaustavi nelegalna trgovini. Jer, iz Srbije se izvoze živa telad, što niko u svetu neradi. Stočarstvo ima sport obrt, posebno u govedarstvu. Mi danas u Srbiji, u tovu imamo najviše 20.000 goveda, a da bi postigli dozvoljeni izvoz ,,bebi bifa’’ potrebneo je da napunimo prazne staje i da u njima bude 100.000 grla.

Nenad Terzić, načelnik u Ministarstvu poljoprivrede Srbije kaže da se preduzimaju mere za unapredjenje stočarstva kroz odredjene zakonodavne i institucionalne aktivnosti, ali i kroz sistemsku podršku. To znači da će se izgraditi ambijent koji stočari čekaju kako bi pokrenuli proizvodnju, a to znači napunili prazne staje i obore.

B. Gulan

Antrfilei

Izvoz

2011. godine iz Srbije je izvezeno živih goveda svih kategorija u vrednosti od 65 miliona dolara, živih svinja za tri miliona dolara. Živa stoka se najviše izvozi u BiH i na Kosovo i Metohiju, što je loše jer je ona i najjeftinija. Pored toga u 2011. godini Srbija je u EU izvezla 1.000 tona govedjeg mesa u vrednosti od oko pet miliona dolara, svinjsko meso je te godine izvezeno u zemlje CEFTA u vrednstoi od oko 3,3 miliona dolara. Srbija je izgubila zahtevan tržišta za izvoz ,,bebi bifa’’, a to su bili Italija i Grčka, a sada ih je teško vratiti. Za prvih šest meseci 2013. godine iz Srbije je izvezeno govedjeg mesa za 128.060 dolara, dok je uvezeno mesa za 445.976 dolara. U 2012. godini je uvezeno i oko 11.000 tona svinjskog mesa, što je bilo četiri puta više nego godinu dana ranije. Taj parametar govori da dosta uvezene robe odlazi u preradu, odnosno klanične proizvode, a vrednost uvoza svinjetine bila je 30 miliona dolara. Uvoz raste jer nam se smanjuje broj stoke.

Najmanja potrošnja

Srbija je medju zemljama sa najmanjom potrošnjom mesa. Godišnje se u proseku pojede 43 do 45 kilograma svežeg mesa po
stanovniku, što je skromno u odnosu na evropske zemlje. Ako se, pak, godišnja potrošnja preračuna u dnevnu, dobija se poražavajući podatak da se po stanovniku dnevno troši samo 120 grama mesa. Stanovnik Srbije godišnje u proseku pojede 4,3 kilograma junetine, 15,6 kilograma svinjetine, 15,2 kiograma živinskog mesa i četiri kilograma ribe i nekoliko kilograma ostalog mesa ili preradjevina. Istovremeno stanovnik EU prosečno pojede više od 80 kilogama mesa godišnje. To je 15 kilograma junetine, 30 kilograma svinjetine, 20 kilograma piletine, 12 kilograma ribe…

23 komentara

  1. Podstica,podsticaj sa svih strana…Poenta je da niko ne razume sta je potrebno a ne razumeju jer su im u konfliktu zelje i mogucnosti.
    Srbija ima respektabilne izvozne kvote ali ima i SSP ,ima sve sto zeli faktikticki. A mogucnosti ..??

    Kakav i koliki podsticaj treba da bude da bi neko recimo bio deset puta veci od Kotlenika .Da ima izvoznu mogucnost? Da na nivou citave Srbije pet puta podigne tov i proizvodnju pa samim tim i klanicnu industriju. Logistiku plus.
    Koliko je to iznos u stotinama miliona evra ?! Priblizan milijardi?!

    Nema tog podsticaja i nece ga biti ni skoro ,ni malo kasnije a ni dosta kasnije.

    Drzava jasno treba da kaze ,toga nema i nece biti ,vidite sta cete drugo i sta mozete ?! Radite sta mozete a ne sta mislite da bi bilo isplativo..

    Pogledajte kako je mala razlika izmedju proizvodnje cipova i tova junadi u Srbiji?! I jedno i drugo je nemoguce i pored velike zelje i maste o basnoslovnom profitu.

    To je ozbiljna privredna nezrelost svesti zasnovana na proslosti u kojoj je drzava bila jedini i glavni kreator privrednih delatnosti. A i to je postala na osnovu uzimanja stranih kredita. Na kraju rezultat je bankrot privrede citave zone bivse YU.
    Dakle ne gledajte sta je bilo jer je bilo pogresno i ne gledajte u bogate savremene drzave jer je to nemoguce i daleko u buducnosti. Treba raditi samo ono sto se moze.

    Ne znam zasto je to toliko tesko razumeti u Srbiji. To vazi i za administraciju ali i za privrednike.

    Dakle nema razvoja privrede na osnovu zaduzivanja i kredita i nema brzog i velikog profita kako za drzavu tako i za privrednike. Ili ti nema leba preko pogace i figurativno bez motike.

    Neki dokoni cinovnik sedi u Briselu i laze nase polupismene politicare a ovi pak lazu svoj narod. To je istina.

    Pitace neko zasto taj cika iz Brisela laze nase polupismene politicare ? Zato sto mora da ih drzi pod kontrolom i u nadi, inace odmah pomahnitaju i pocnu da podpaljuju bure sa barutom.
    Istrosili su citav arsenal poslednjih 30 godina na Balkan ,pretili ,bombardovali,davali novce…i sad je jos samo ostala nada kao vecni cilj..

    I nama i njima bi bilo daleko lakse da se svi otrezne i shvate da je bolje vrabac u ruci nego golub na grani.
    Ne moze Arapski princ pomoci Srpskom seljaku sumadincu, ne biva to . Ono jes da bi ga gedza rado obrlatio sucuci brkove i nepoverlivo ckiljeci na jedno oko apropo princeve zelje. No realnost je da se taj ljuti arapin daleko duze bavi trgovinom od gedze.
    I bacuska zna sta mu je interes a germani su pak odavno iskazali svoju zainteresovanost ali na zalost njihova poslovna filozofija je da je isplativije uzeti od slabijeg nego mu pomoci?!
    Sve u svemu treba prestati sa ovom vrstom mastovitog talambasanja kad su mogucnosti i zelje Srbije u pitanju.
    Vreme je da neko kaze sta Srbija ume i moze u sadasnjem ,realnom vremenu.
    Ali eto izbora pa ce opet da se mesa kuso i repato…

    • Sta jos dodati kada je Darko sve obuhvatio? Neverovatno je koliko bi svi hteli novac iz drzavne kase. ‘…drzava mora da omoguci tov junadi da bi proizvodnja mesa postala profitabilna…’, sta je predsednik Grupacije klanicara u PKS hteo da kaze uopste ne razumem.

    • Pa ako se Srbi nemogu baviti poljoprivredom cime bi se to trebali baviti? Pa drzava nesto mora odabrati kao razvojnu strategiju. Ova sada kao I sve prijasnje je odabrala trpanje para stranim investitorima al kao sto vidimo ne ide pa neide.
      Poljoprivreda treba vremena I novca jer to nije kvantni skok nego puzanjea izbori su svake 4. godine ili jos brze. Srbija ima Razvojni fond koji je 100% u vlasnistvu drzave. Kako je radio svi vidimo.
      Osim toga recimo ona subvencionira po povrsini a ne po toni jer opet sprovodi socijalnu politiku. Isto tako I sa elektricnom energijom.
      Sto Vlada Srbije nenapravi Razvojnu-Kapitalnu banku od koje ce NBS kupovati obveznice, pa I svi koji zele, koja ce ulagati u poljoprivredu (kupovina gnojiva, mehanizacije, staklenika, plastenika, navodnjavanja, vocnjaka), onda izvozno proizvodne-usluzne kompanije(masine,kompjutere), proizvodne I tim rangom. Moze al nece jel to je pitanje KONTROLE novca.
      Nek naprave statut I zaposle strance (Ruse, Kineze, Japance, Njemce, Engleze I na kraju postoje I SRBI u INOSTRANSTVU).

      Drzava jedino sto treba jasno kaze je da se nece uplitati u rad nove banke I da se okrece individaualizmu I privatnom kapitalizmu.

      Sve u svemu da zakljucim doklen god drzava bude vodila politiku stranih investicija kao pokretacu razvoja, dokle god bude zanemarivala svoje LjUDE I reurse (poljoprivreda I na nju naslonjena energetika), doklen god bude vodila KATASTROFALNU politiku BUDZETSKOG deficit (sa svim svojim katastrofalnim posljedicama koje izaziva),doklen god Narodna banka bude kupovala I preprodavala “hartije od vrednosti” I manipulirala (OJACAVALA) dinar, doklen god se drzava Srbija zaduzuje kod stranaca a ne kod Narodne banke, doklen god Srbi budu sebe lagali (kao I SVE komsije) da su bogatiji nego sto jesu NEMA srece u Srbiji.
      Ja sam siguran da ce I sa ovakvom ekonomijom rasti izvoz to je neupitno al sam siguran da ce dug jos brze.

  2. Doklen god drzavna administracija ne shvati da je ulaganje u poljopriredu prvenstveno ulaganje u infrastrukturu dotlen ce se svako malo samo izlaziti sa spiskovima zelja..

    Ulaganje u poljoprivredu je ulaganje u industiju traktora,azotaru,fabriku za proizvodnju sistema za navodnjavanje,izgradnju kanala,puteva ,elektrifikacija u prvom koraku a onda odmah u drugom ulaganje u skladisne kapacitete pa u trecem tehnoloski razvoj preradjivacke industije.
    E onda ide izvozni podsticaj u vidu subvencije po toni ili proizvodu ?!

    Za sve to je potreban bar jedan ekonomski ciklus ako se fokusirano drzava usresredi na tu vrstu ulaganja.

    Naravno do tada ce biznis bivse Yu ( Kostic & co.) imati pokusaj prodora jer imaju vec nekave preduslove ali to je samo u funkciji opstanka dok regionalne drzave ne izgrade jaku i funkcionalnu zaledjinu.

    To bi u malom bio put ka opredeljenju drzave u poljoprivredu ali za to je malo da jednom,ikad,bilo kad, na celo ministarstva dodje neko ko ima bilo kakve predstave o poljoprivrednoj drzavi. Za to je potrebno da se kompletna administracija dominantno bavi tom temom a ne trucanjem o tome kako srgati pozajmljene milijarde necega za projekat Beograd na vodi.
    A onda jednog lepog dana na kraju bajke kad Srbija bude imala silne novce viska onda treba razmisljati o projektu kanala od Morave do Soluna a sve pre toga ko pomene tu ideju, iz cinovnicke fotelje, treba odmah strpati u zatvor.

    I opste kao sto je majkin sin platio cenu za onih virtuelnih 1000 eura po glavi stanovnika tako treba ismevati i kaznjavati svaku glupost koja izadje iz usta cinovnika bez obzira da li se radi o izbornoj kampanji.

    Daklem ne treba Srbiji fabrika cipova nego fabrika plasticnih creva za navodnjavanje i nije jeres reci da ti ljudi, na celu sa novim guruom Vucicem, nemaju blage veze o nicemu. Daklem ,tuku nako samo da popune prazan prostor nekim recima…

    Usput budi receno sve nesto cekam neki prigodan tekst o NBS na koji bi mogao da „naslonim“ svoje skromno misljenje o onome sto Guverner NBS govori u svojim poslednjim deklamacijama. To je, rekao bih, vrh nekompetentnosti.Ako se secam ovde se jos 2008 govorilo o fiskalnom prilagodjavanju i onom sto ceka Srbiju u 2013 i 2014 godini. Odlicno se secam izvestja FRENA te 2008 i projekcije za narednih 5 godina. Sadasni Guverner sa tim ima veze kolko i sa lanjskim snegom.

    Sta hocu da kazem, hocu da kazem da smo okruzeni nekompetentnim ljudima sklonih medijskoj i politickoj manipulaciji i mimikriji i to ne samo poslednje dve godine vec poslednjih 5-6 cini mi se . To je zapoceo jos Tadic sa svojim marketing timom i to se u Srbiji nastavilo uz jedinu razliku sto se uvek ide na visi nivo marketinske „obrade“ populacije. Sve sam i suv marketinski gilipter.

  3. Besale , di je onaj strucnjak sto se zalaze za zadrugarstvo . Nesto mi nije jasno da li je AMANP zadruga ili …?!

    Oj Srbijo medju sjlivama…

  4. Opet mlacenje prazne slame i trazenje od drzave para!
    Za razvoj stocarstva, poljoprivrede, a i drugih izvoznih grana moras ispuniti bar tri uslova:

    1) Postojanje krupnih proizvodjaca ili otkupljivaca, koji ce imati mogucnost kontinuirane proizvodnje i moci da ponude ozbiljne kolicine robe!
    2) Postojanje velikih i finansijski mocnih spoljnotrgovinskih firmi (Genex, Progres, Inex…) koji bi osvajali strano trziste, i finansirati deo proizvodnje
    3) Kamatne stope koje su priblizne kamatama po kojim kredite dobijaju slicne firme u svetu, a narocito potencialni konkurenti. Takodje i realni devizni kurs, ove godine je dinar ostao cvrst, a imacemo inflaciju od bar 7%, i tako vec 14 godina. Moramo napraviti ozbiljnu devalvaciju, a onda svake godine devalvacija mora da prati inflaciju.

    Dok ovo ne napravimo mozemo samo da kukamo, ali se proizvodnja nece isplatiti, a o ozbiljnom izvozu ne vredi ni razmisljati.

    • Hvala na mlacenju prazne slame i po cemu ja to trazim drzavne pare? Cija je devizna stednja u NBS?
      Okrupnjivanju posjeda, to se rjesava porezom na zemlju i porezom na neobradjenu zemlju (pogotovo).
      Znaci treba depricirati dinar ( recimo na 160) i nastaviti sa istom fiskalnom i razvojnom politikom?

      Ja govorim o procesu kako da Srbija postane ozbiljan izvoznik hrane.

      • Nisam mislio na tebe nego na tekst.
        Ja sam zestoki protivnik da drzava daje pare privatnicima i da ih stimulise, to se uvek zavrsi onim poznatim: profit privatni gubici narodni. Devizna stednja pripada ulagacima i banke treba tako da je investiraju da ulagaci dobiju kamatu, a ne da se igraju njome. Danas u bankama nemas pare koje mozes da investiras na dugi rok, skoro svi depoziti su kratkorocni. Jedini nacin finansiranja razvojnih (izvoznih) projekata jhe refiunansiranje banaka dinarskom emisijoj sa stvarno niskom kamatom. Ali to se protivi zakonu o funkciji NBS.

        Dok ozbiljne zemlje emisijone banke koriste i kao razvojne (FED odgovara za inflaciji i ekonomski rast porivrede) dotle se u zemljama tipa Srbije NBS brine samo o inflaciji i to na najgori moguci nacin (ogranicavanjem novcane mase), a sa takvom mopnetarnom politikom nema razvoja.

        Ali nije dovoljno samoi proizvesti, treba i prodati a to je mnogo tezi zadatak od proizvodnje.

        • Oprosti Misa mislio sam da je zamene.
          Zato je „zakon o NBS“ los po privredu.
          Razumijem da se razvijas dinarskom emisijom al je problem sto nemozes kupiti masinu u Japanu ili sadnice vocki u Italiji sa dinarom. Zato sam naveo primjer Kapitalno-Razvojne banke. Svakako da ono sto se moze napraviti i kupiti u Srbiji da se ne kupuje vani. Na kraju tu je pitanje kursa koji to odredjuje sta se isplati ili ne.

          Sto se tice prodaje to je isto pitanje al prvo treba proizvesti pa prodati. Pa nije se ni Coca-Cola razvila preko noci a kakv otrov prodaje.
          To je stvar privatnih kompanija i njihovih zaposlenika.

          Slazemo se u globalu ostalo su detalji.

          • Poštovani Mišo I Nenade
            Pređite na stranicu koja je slobodna, jer vaši komentari nemaju nikakve veze sa postom.
            Hvala.

            • Izvinjavam se sto smo se udaljili od clanaka ali svi putevi vode u jednom smjeru.

              Nenad Budimović
              „Pored toga proizvodjačima je potrebna stimulacija države, ali i organizovana proizvodnja. “

              Recimo ja nisam shvatio jel drzava osim financiranja treba da i otkupljuje?

            • A ja se ponadao da ces bar za praznike da se opustis! Mislim da nasi komentari upravo govore sta je problem stocarske, a i svake druge proizvodnje u Srbiji.

              • Imate proctor gde je svaka vrsta polemike dozvoljena. U ovoj godini ću pooštriti brisanja komentara koji sa postom nemaju veze.
                Hristos se rodi i srećan Božić!

                • Г. администраторе!
                  Молим Вас,и преклињем,учините то што пре!
                  Ово се више не може трпети.Ови људи су лишени икакве самокритичности, и својим „коментарима“ одвраћају заинтересоване,неутралне и добронамерне од овог портала.
                  Можда то није ургентно,можда они схвате непримереност њиховог иступања на порталу,али на Вама је да им одредите неки разума рок,и да их у оквиру истог покушате убедити да ово није место за бизарно надмудривање. Хвала, и није ми пријатно што ово пишем;мислим да је довољно…

                • Darko i Dragan raspravljaju o tajkunima, a njih ne opominjes, samo mi nije jasno kakve to veze ima sa tekstom.

                  Zasto bezis od rasprave sta treba raditui?

                  • Госн. Мишо
                    Тешко је бити и Анархиста и Цензор истовремено.
                    ОД ОВОГ ТРЕНУТКА СВАКИ КОМЕНТАР КОЈИ НИЈЕ ЕКСПЛИЦИТНО У ВЕЗИ СА ПОСТОМ СЕ БРИШЕ. РАСПРАВЕ НА СВЕ ТЕМЕ СУ ДОЗВОЉЕНЕ НА ПРОШИРЕНОЈ СТРАНИЦИ МИША И МИЛЕ, СА ДАРКОМ, ДРАГАНОМ, НЕНАДОМ И ДАЉЕ ПО ПОТРЕБИ И ЖЕЉИ.

  5. Darko, ovo sta ja govorim nisu spisak ljepih zelja nego put razvoja. Ja neznam srpsku rijec kako se zove al na engleskom se zove „capital good“ i tu je mjesto nove banke.
    Sto se tice tajkuna oni su pitanje Ministarstva Pravde a to se rjesava zakonom o porjeklu imovine. 20% godisnje profita i dokazi odakle ti pare od 1990god.Ovo je 100 puta ispricana prica i necu o tome.
    Drzava kroz razvojni fond razvija infrastrukturu (ceste, pruge, kanalizaciju,internet mrezu…).
    Ova banka financira kupovinu masina i stvari koje ce praviti ostale stvari.(Capital good). Tu je sigurno potreba ostalih banaka tj dijele rizik i profit. No bitno je TKO nadzire dodjelu kredita.
    O Guvernerki koja „targetira“, „usidruje“ inflaciju necu nista ni reci. Nerazumijem koje je njezino mjerilo uspjeha jer ako je recimo inflacija u Srbiji 5% a vani 2% pa ti nisi obavio dobro svoj posao ili reci da je inflacija najmanja u zadnjih 40god. Ako kritiziras ona ko i svi prije nje „necu dozvoliti pritisk na na nezavisnu instituciju“. Pa sta onda reci. Super si napravila samo tako nastavi sigurno ces vratiti povjerenje u dinar.
    O Tadicu i 4 stuba razvoja „no comment“ on je proslost ja govorim o buducnosti.

    • Tajkuni u Srbiji ne postoje bar ne u tom pezorativnom smislu. Mislim da se ne razumemo po tom pitanju. Fakat je da su Miskovic i recimo Kostic daleko sposobniji i pametniji ljudi od svih dosadasnjih i sadasnjih ministara.To su i dokazali. Sve price o poreklu kapitala su obicna marketinska oblanda politicara koji tumaraju u mraku ideologije.
      U Srbiji jos uvek drzava trosi novac budzetskih korisnika tako sto javni tuzilac pokrece istragu i vodi sudski spor sa vlasnicima privatnih kompanija koje nisu vratile kredit bankama? Tuzilac arci novce po nagovoru trenutno aktuelnih politicara u administraciji. bavi se time!!
      Na tom nivou je Srbija i tu nema razvoja . Jos uvek je i noz i pogaca u ruci politickog komesara.

      Kad se Srbija bude ponoslila Kosticima i Miskovicima i kad stane iza takvih kao iza sportiste Djokovica onda ce to biti signal da ozbiljni ljudi vode ozbiljnu drzavu. Do tada to je tuzna prica o malim ljudima ili sto bi narod rekao o pakosnoj sirotinji.
      To je jednostavna politicka matematika kojom se ostvaruje visi politicki rejting. Sta radi politicar koji ima sto siromasnih i jednog bogatog ,hapsi bogatog da bi dobio sto glasova i pri tom obecava toj stotini ljudi da se bori za to da i oni postanu bogati ?!
      To se uci na prvom casu svakog kursa o politickom marketingu.

      I jos jednom nije u Srbiji problem kapital vec rizik. Rizik svake vrste a u poslednje vreme pretezno rizik bankarskog obezbedjenja.

      Teze je u Srbiji dobiti bankarsku garanciju nego kes kredit ?! I naravno da je to logicno u ovako nakaradno postavljenom bankarskom sistemu. Nije tu NBS kriva eksplicitno ,tj. kriva je onoliko koliko je nesamostalna a nije samostalna jer su guverneri a i viceguverneri pretezno politicki instuisani. Potonja guvernerka je i osnivac politicke partije. Dakle NBS vodi stranacku politiku a ne nacionalnu. To je tezak problem jer ne postoji nacin da se izvede ikakava privredna reforma u Srbiji bez promene bankarskog sistema.A tu je kapital koji finasir svaku sveru zivota pa i politicku. Da smo se makar tu ugledali na Nemacki sistem bilo bi daleko bolje ..

      Inace „cetiri stuba razvoja “ su iznudica. Neminovna kad ste na raskrsnici. To nije strategija vec jedina mogucnost.To je politika Srije od monarhije ,preko socijlizma pa do kapitalizma. Samo se malo ponekad naglasi i preimenuje ,efektnosti radi…

      • Kostic i Miskovic sigurno ne mogu biti na istoj strani kao i Djokovic, on je svojim radom, sopstvenim sredstvima finansiran, uspeo da dodje do vrha. Pomenuta gospoda su tabala drugim stazama, da li i sumnjivim, sudstvo ce pokazati (Kostica niko za sada ne proziva). Niko i nikada nije dirao bogate ako su legalno dosli do bogatstva, vec znas da je kod nas takvih premalo.

  6. Ne Dragane u velikoj ste ideoloskoj zabludi.Poistovecujete bitno i nebitno,mesate zabavu,sou biznis i privrednu delatnost koja nosi drustvenu odgovornost.
    Inace kad bi se legalnost kapitala tako ispitivala pola Afrike bi kampovalo pod prozorom engleske kraljice.

    • Znaci da ostavimo legalnost kapitala po strani?

      • Ne razumete ,kapital je legalan ali je pitanje koliko je uticao na zakone i atmosferu u drzavi i na taj nacin omogucio odredjene privilegije. Dakle legalan jeste ali legitimitet je problem a problem dokazivosti podrazumeva ukazivanje na eksplicitne veze politike i krupnog kapitala.Toga je bilo i za Titovog vakta a bice i posle nas ,to je interes..

        Ovo pak sto cujete u medijima i od politicara apropo legalnosti je obicno lupetanje gluposti a tu i tamo ima i bacanja prasine u oci ako se neko radoznao isuvise priblizi istini.
        Zato vam i kazem da je istina o legalnosti pod prozorom engleske kraljice jer dotle bi se doslo ako bi se islo putem legaliteta.

  7. Besmisleno je razgovarati sa ljudima koji smatraju da je potpuno normalno decenijama davati zaposlenima u zeleznici subvencije, a protiv su subencionisanja ljudi koju u znoju lica svog uzgajaju stoku i gaje kukuruz. Kod takvih ljudi ne bira razum, nego srce. I licni interes, of course. U pametnim zemljama upravo subvencionisu ljude na selu, da bi proizvodili jeftinu hranu za lezilebovice u gradu i administraciji. A i sto se tice pada potrosnje mesa, i tu mozemo lako izracunati ko je nagraisao. S obzirom da svih ovih godina, uprkos krizi, prosecna plata i realno raste, iskljucivo zahvaljajuci rastu plata u drzavnoj sluzbi, lako se moze zakljuciti da oni trose isto mesa kao ranije, a da upravo taj veselnik koji se bavi nekakvom proizvodnjom poodavno ne vide meso…. Pitate li se, gospodo, ko ce sutra da vam stvara visak vrednosti i placa porez? Kao sto rekoh, ne treba vi da dajete seljacima subvencije zbog njihovog dobra, nego zbog vaseg licnog interesa. Tusno je da to jos niste shvatili.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *