SVET, SUNCOKRET I ULjE

Rast cena

Suncokret se u svetu se gaji na oko 24 miliona hektara i na njima se proizvede 31 milion tona suncokreta. Najviše u Evropi (65 odsto), zatim u Aziji i Južnoj Americi. Kada je reč o zemljama, najviše se gaji u Rusiji i Ukrajini.Relativno mali broj zemalјa se bavi intenzivnom proizvodnjom suncokreta i ulјa od suncokreta pa je zato trgovina intenzivna. U svetu se za ishranu koristi preko 70 vrsta ulјa gde je suncokretovo na  četvrtom mestu po potrošnji (4,2 puta manje nego palmino, 3,8 nego sojino i 1,9 nego canolino, ali i 3,5 puta više nego maslinovo 2,1). U potrošnji su vrlo zastuplјene regionalne specifičnisti.  

Proizvodnja suncokreta u svetu

ZEMLjA:                                                                                   TONE (oko)

RUSKA FEDERACIJA                                                             6.454.320

BUGARSKA                                                                               1.317.979

UKRAJINA                                                                                 6.360.000

MAĐARSKA                                                                               1.256.185

ARGENTINA                                                                               2.483.437

RUMUNIJA                                                                                  1.098.047

FRANCUSKA                                                                               1.703.900

TURSKA                                                                                       1.057.125

KINA                                                                                             1.650.000

INDIJA                                                                                          1.044.000

SAD                                                                                                1.377.130

ŠPANIJA                                                                                           876.400

SRBIJA                                                                                             700.000

U svetu se trgovina najviše obavlјa sirovim i jestivim ulјem i suncokretom. Najviše se trguje sirovim ulјem u vrednosti od oko tri milijarde dolara godišnje. Vrednost trgovine ulјem rasla je od 2005. do 2008. godine kada je dostigla rekordnih 4,7 milijardi dolara, međutim 2009. godine je naglo opala. Najveći uvoznici su Turska, Holandija, Francuska, Nemačka i Španija, a izvoznici Ukrajina, Argentina, Rusija i Holandija.

Rast trgovine semenom  

Vrednost trgovine semenom suncokreta u stalnom je porastu poslednjih pet godina. Rekordni je bio izvoz 2008. godine koji je iznosio 2,4 milijarde dolara. Najveći uvoznici su Turska, Holandija, Nemačka, Španija i Italija, a najveći izvoznici Bugarska, Francuska, SAD, Rumunija i Mađarska. Slično semenu suncokreta i trgovina jestivim ulјem je u blagom porastu u poslednjih pet godina i takođe je 2008. bila rekordna godina sa izvozom od 2,6 milijardi dolara dok se prosečno izvozi u vrednosti od 1,7 milijardi dolara.

Najveći uvoznici su Velika Britanija, Belgija i Nemačka, a najveći izvoznici Francuska, Holandija, Belgija, Ukrajina i Mađarska. U Evropskoj uniji se suncokret uzgaja u  četrnaest zemalјa. Prosečno se zaseje 3,7 miliona hektara i sa njih sakupi 6,3 miliona tona suncokreta.

Najveći uzgajivači suncokreta su Francuska, Bugarska, Mađarska, Rumunija i Španija. EU najviše uvozi sirovo ulјe, zatim seme suncokreta, a onda jestivo ulјe. Što se tiče izvoza slika je potpuno drugačija. Najviše se izvozi seme suncokreta, zatim jestivo ulјe, a na kraju sirovo ulјe. Jedini pozitivni bilans se ostvaruje u trgovini sa jestivim ulјe. Ali kada se saberu svi bilansi trgovine suncokretom i suncokretovim ulјem ukupni bilans je negativan prosečno za 860 miliona dolara godišnje.  

Evropska unija najviše uvozi sirovo ulјe u vrednosti od 600 miliona dolara do 1,2 milijarde dolara godišnje. Najviše se uvozi iz Ukrajine i Argentine. Izvoz sirovog ulјa je na poslednjem mestu i nema većih oscilacija u njegovom izvozu u poslednjih pet godina.

Ulјe će tek da poskupi!

Suncokret se ovih dana prodaje po rekordnim cenama od 470 do 473 evra po toni. To je za 56 odsto više u odnosu na prošlu, 2020. godinu. Potražnja za suncokretom na Produktnoj berzi Novi Sad veća je nego što postoji ponuda, a pojedini trgovci traže i 480 evra po toni. Po rečima Miloša Janjića, direktora Produktne berze u Novom Sadu, sadašnji trend je da cena suncokreta raste i ne može se do detalja prognozirati kako će se kretati dalјe. Svakako, veća je šansa da će da raste, nego da pada„Suncokreta ima u ponudi i ne verujem da će biti jeftiniji. Kako je suncokret osnovna roba koja ulazi u proizvodnju, realno je da može doći do poskuplјenja ulјa. Cena raste kako kod nas, tako u regionu i svetu“, rekao je Janjić.

Suncokretovo ulјe, na tržištu maloprodaje u Srbiji, kreće se u rasponu od 135, koliko košta litar privatnih robnih marki, do maksimalnih 190 dinara za najpoznatije brendove. „Po tom kriterijumu, Srbija ima konkurentne cene ulјa u regionu, jer se, prema našim analizama, litar suncokretovog ulјa u Bugarskoj, prevedeno u našu valutu, kreće između 150 i 180, Hrvatskoj 190 i 250, Severnoj Makedoniji 21 do 220 dinara. U Mađarskoj košta od 200 do 250 dinara.“, izjavio je za javnost Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu trgovine. U narednom periodu tržišno će se formirati cena na osnovu kretanja na svetskoj berzi samog suncokreta i sirovog ulјa. U tom pogledu za Srbiju je posebno referentno kretanje u crnomorskom regionu. U crnogorskom regionu trenutno se trguje sirovim suncokretovim ulјem na nivou od 1.300 do 1.330 dolara po toni, što je povolјnije u odnosu na prvu polovinu godine kada se ulјe prodavalo i po 1.600 dolara po toni. Analitičari ističu da se aktuelne transakcije formiraju na osnovu cene suncokreta starog roda. U tom smislu, u ovom trenutku je od najvećeg značaja podatak da je trenutna cena suncokreta novog roda na Produktnoj berzi u Novom Sadu oko 55 dinara po kilogramu bez PDV,a poslednaj cena je bila 480 evra po toni.

Poređenja radi, 2020. godine u septembru, posle žetve, suncokret se otkuplјivao za 36 dinara bez PDV. U 2021. godini kuplјen je prvi suncokret, a  cena je veća za 56 posto nego u 2020. godini! U resornom ministarstvu ne očekuju probleme u snabdevenosti tržišta ulјem. Očekuje se da ćemo posle žetve, koja je u toku, imati sasvim dovolјno suncokreta za sopstvene potrebe, ali i izvoz. Republička direkcija za robne rezerve ima dovolјno ulјa da interveniše u slučaju bilo kakvih poremećaja u snabdevenosti domaćeg tržišta.

                                                                                             B. Gulan

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *