Opštine i okruzi

Инвестиције и запослени у Србији у 2020. и њихова промена у односу на 2019.

Статистички годишњак општина и градова пружа многобројне могућности за анализу економских и демографских појава у Србији а овде се бавимо само са два важна показатеља: вредношћу инвестиција и бројем запослених. Када се узме у обзир да је 2020. година била економски катастрофална за цео свет пад вредности инвестиција, у односу на 2019. за 0,7% а раст броја запослених за 1,9% …

Pročitajte Još »

Пензионери у Србији, неки показатељи средином 2020.

Број пензионера у Србији у јуну износио је 1.696.630 и смањен је за 2.567 у односу на мај 2020, док је у односу на јун 2019. смањен за 10.962. Број пензионера најмањи је од октобра 2012. За 12 месеци повећан је број пензионера у категорији самосталних делатности за 3.839 а смањен број у категорији запослених за 7.079 и у категорији …

Pročitajte Još »

Области и општине у Србији према густини насељености у 2019 (без података за КиМ)

Површина2019ГустинаРегион Војводине215061.852.09386Централна Србија без Београда527443.020.80657Београд32231.694.056526Град Нови Сад699360.925516Град Ниш597255.901429Подунавска област1248184.994148Шумадијска област2387281.277118Севернобачка област1784178.294100Сремска област3486297.19785Мачванска област3268277.56085Расинска област2668221.67283Рашка област3918304.47878Поморавска област2614197.36176Јабланичка област2769198.74072Западнобачка област 2420171.05471Моравичка област3016198.49066Колубарска област2474162.16566Јужнобанатска област4245277.39365Јужнобачка без Новог Сада4016257.90464Севернобанатска област2329135.45358Пчињска област3520196.43156Средњобанатска област3256173.87353Златиборска област6141265.63843Браничевска област3865165.63543Нишавски без Ниша2729104.59338Топличка област223183.20037Борска област3506111.15232Пиротска област276183.69930Зајечарска област3623106.100291Врачар357.85619.2852Стари град744.6136.3733Звездара32168.1185.2544Нови Београд41213.0405.1965Раковица30107.8273.5946Савски венац1435.3592.5267Земун153175.5501.1478Вождовац149169.4951.1389Чукарица156177.1081.13510Палилула447184.48841311Гроцка28986.90830112Смедерево481102.28821313Крагујевац835176.69921214Стара Пазова35164.79418515Обреновац41072.08517616Чачак636109.56817217Сурчин28546.81516418Сремски Карловци518.33016319Темерин17027.67616320Панчево755119.50915821Младеновац33951.61315222Град Пожаревац48171.74614923Дољевац12117.84614724Лазаревац38456.59514725Јагодина47068.92614726Нови Пазар742107.07114427Крушевац854120.15414128Шабац795110.14813929Суботица1007136.47513630Лесковац1024134.28513131Лапово557.09512932Барајево21326.79812633Лозница61274.70312234Инђија38545.64211935Аранђеловац37643.37011536Прешево26430.10011437Град Ужице66772.94010938Велика Плана34537.62610939Врњачка Бања23925.96410940Смедеревска Паланка42245.08010741Врбас37639.09910442Сремска Митровица76275.2419943Ћуприја28727.8239744Ваљево90585.3169445Град Врање86079.7829346Параћин54250.2629347Бачка Паланка57951.7358948Власотинце30827.4028949Рума58251.3508850Зрењанин1326115.7978751Трстеник44838.4018652Бујановац46137.7188253Кула48139.1418154Беочин18614.9708055Бачки Петровац15812.6798056Баточина13610.8788057Лајковац18614.6397958Краљево1529117.1687759Апатин35026.3887560Сента29321.6307461Сопот27119.7887362Бечеј48634.9837263Ада22715.7797064Житорађа21414.8236965Кикинда78254.1316966Ћићевац1248.5196967Богатић38426.3376968Алексинац70747.0966769Мерошина19312.8366770Оџаци41127.0536671Свилајнац32621.0876572Варварин24916.0996573Пожега42727.2586474Жабаљ40025.0196375Мали Иђош18111.1916276Александровац38723.8986277Вршац80048.9136178Мали Зворник18411.2116179Уб45627.1936080Кањижа40123.5815981Лебане33719.4165882Тител26214.9975783Топола35620.1445784Ковачица41923.6965785Србобран28415.3375486Прокупље759407485487Бор85644.6395288Бачка Топола59630.6285189Владичин Хан36618.7385190Ариље34917.7795191Зајечар106953.5095092Горњи Милановац83641.1544993Рача21610.3444894Опово2039.6104795Владимирци33815.5834696Велико Градиште34415.7074697Коцељева25711.6524598Бела Црква35315.9734599Шид68731.05345100Крупањ34215.35845101Пирот123253.82444102Ириг2309.94243103Прибој55323.84743104Тутин74231.84643105Ковин73031.19443106Петровац на Млави65527.73842107Пријепоље82734.46542108Лучани45418.27840109Љиг27911.20440110Пећинци48919.17539111Мионица32912.88939112Бојник26410.01538113Нови Бечеј60922.35937114Бач36513.07936115Бајина …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih i penzionera u 2019. po oblastima i opštinama

Просечна број запослених лица повећан је за 42.056 у 2019. у односу на 2018, што је повећање за 2%. Број пензионера је на крају 2019. смањен за 6.859 (-0,4%) у односу на крај 2018. У 2018. број запослених био је за 24,3% већи од броја пензионера док је у 2019. био већи за 27,2%. Однос у корист запослених је побољшан, …

Pročitajte Još »

Promena broja penzionera u 2019. po oblastima i opštinama

Број пензионера је смањен за 6.859 у 2019. Смањење броја пољопривредних за 7.818 је довољно да објасни укупан пад броја. Из категорије запослених број је смањен за 3.435 али је повећан број код самосталних делатности за 4.394. Пад броја пољопривредних пензионера интуитивно нас наводи на могућност да је пад броја био релативно највећи у мањим општинама које имају највећи удео …

Pročitajte Još »

Površine pod lekovitim biljem u Srbiji

У прадавна, мрачна, времена када сам студирао, а то је било у прошлом миленијуму и прошлом веку, пре више деценија, Србија је имала катастрофалну хиперинфлацију. Имао сам друга на Економском факултету из Лесковца и он је у Београду материјално опстајао захваљујући ујаку који се бавио откупом и извозом лековитог биља, а упркос санкцијама УН-а за нашу земљу. Када се спомене …

Pročitajte Još »

BDP po oblastima Srbije u 2018.

Укупна БДВ у 2018 у Србији износила је 4.199 милијарди динара у 2018. Београд је имао 1.736 милијарди динара а најмању апсолутну вредност имала је Зајечарска област 36,5 милијарди динара. БДВ по становнику у просеку је износио 601 хиљада динара. Највећи је имао Београд (1.027) а најмањи Пчињска област (278 хиљада) па су несразмере у развијености биле 3,7 према 1. …

Pročitajte Još »

Opština Kučevo: neki demografski i ekonomski pokazatelji

Давање изјаве за ТВ Прву мотивисало ме је да прикупим податке о овој општини. Обрадовала ме је чињеница да је велика награда на лотоу припала неком становнику ове општине. Нисам никад био у Кучеву, али ћу наредних месеци издвојити времена (и новца за гориво) како бих обишао ово насеље и читав крај. По егзотици локације упоредиво ми је са Жагубицом …

Pročitajte Još »

U Beč putuje 320 samohranih roditelja iz Jagodine

http://www.politika.rs/scc/clanak/441012/U-Bec-putuje-320-samohranih-roditelja-iz-Jagodine Град из буџета даје незапосленим трудницама и породиљама 12.000 месечно, сваком рођеном детету 200 евра, за свако четврто и пето дете 200 евра месечно до пунолетства JАГОДИНА – У организацији Скупштине града Јагодине од 4. до 7. новембра Беч ће посетити 350 Јагодинаца, од којих је 320 самохраних родитеља, изјавио је данас на конференцији за међе председник Скупштине града …

Pročitajte Još »

Plate i penzije po opštinama u Srbiji, 12. 2018.

Праћење динамике фонда исплаћених зарада по општинама требало би да буде основни индикатор регионалних економских кретања. Њиме би се мерила успешност локалних власти у економском развоју али и ефекти мера које спроводи влада, како кроз политику примања запослених у јавном сектору тако и кроз циљано привлачење инвестиција у одређене општине. Београд и Нови Сад, као урбани центри, разликују се у …

Pročitajte Još »

Opštine u Srbiji rangirane prema udelu zaposlenih u državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu u ukupnoj zaposlenosti u 2018

Београд и Нови Сад су административни, образовни и здравствени центри Србије. Ипак, они су истовремено и центри услужних делатности попут финансија, саобраћаја, некретнина, административних услуга, телекомуникација и рачунарске технике, културе, и низа других услуга, па се очекује да удео три набројане делатности смањује свој удео у укупној запослености у процесу економског развоја. Насупрот њима, имамо мноштво општина са малим бројем …

Pročitajte Još »

Zaposleni u Srbiji po delatnostima i opštinama III 2015

Према подацима РЗС-а, на крају марта 2015 године, не рачунајући пољопривреду, у Србији је било запослено 1.716.077 лица, што је за 11.145 више него на крају септембра 2014 године, а за 25.638 више него на крају марта 2014 године. Дневно је број запослених повећаван за 70 лица, од марта до марта. Ипак, број запослених је нижи за 8.994 лица у …

Pročitajte Još »

Ispravka podataka posta: Uticaj smanjivanja plata u javnom sektoru na ukupni fond zarada po gradovima i opštinama u Srbiji

Овде су исправљени подаци-прорачуни-процене о ефекту смањивања плата у јавном сектору на месечни фонд зарада. Захваљујем Бора 100 на коментару и скретању пажње на грешку, а то и јесте основни смисао постојања коментара, да укажу на грешке у раду и у расуђивању. Коментари не служе за вређање, за идеологије, расизам и у сличне сврхе те ће бити брисани, т.ј. неће …

Pročitajte Još »

Bugarska: Zaposleni, zarade, fond zarada, ukupno i po stanovniku III 2014

Укупан број запослених лица у Бугарској износио је 2.216 хиљада у марту 2014. и смањен је за 14,5 хиљада у односу на март 2013 године. То је пад за 0,7%. Раст броја запослених имали су Бургас, Јамбол, Велико Тарново, Софија и Пловдив, док су остале области смањиле број запослених. Просечна зарада повећана је за 2,1%, са 407 на 415 евра, …

Pročitajte Još »

Opština Krupanj, demografija i ekonomija

Општина Крупањ ми дуго не би привукла пажњу у погледу демографског пада, а да није сада једна од општина које су најгоре страдале у поплавама. У односу на први послератни попис из 1948 године (24.123 становника), Крупањ је смањио број становника за „само“ 29,3%, па је чак 51 општина у приоритету, у погледу оствареног већег пада. У Крупњу уз Србе …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: Zaposleni, zarade, fond zarada po opštinama u 2013 godini

Подаци који се наводе у тексту су из Статистичког билтена Плате, запосленост и незапосленост број 6 Републичког завода за статистику Републике Српске. Након кризног смањења броја запослених лица са 259 хиљада у 2008. на 239 хиљада у 2011. години, у 2012. и у 2013. години је стабилизован укупни број запослених у Републици Српској. Чак је скромно и повећан у 2013 …

Pročitajte Još »

Otpusna lista

У Србији је, у време пописа становништва 2011 године, евидентирано 113.956 напуштених станова, док је настањених било 2.423.208 те је на 100 настањена било 4,7 напуштена. Куће и станови нису напуштени на исти начин као што се то догодило у Хрватској, Босни и Херцеговини или у Косову и Метохији. Овде је Свети Петар дошао по своје, а они нису оставили …

Pročitajte Još »

Priča o dva grada: Malo Crniće i Tutin

Мало Црниће и Тутин су (мале) општине у Србији које су у прoтеклих 21 година повећале број запослених лица за по 37%, што је највећи релативан пораст не рачунајући градске општине у Београду. Овде ћемо излистати неке од података који овај пораст објашњавају уз осврт на демографију и пољопривреду. Општина Мало Црниће је у 2013 години имала запослених 1.090 лица, …

Pročitajte Još »

Priča o dva grada: Mali Iđoš i Kosjerić

Као и до сада и овај избор општина је сасвим намеран: Мали Иђош је војвођанска општина са већинским мађарским становништвом (у Фекетићу и Малом Иђошу, док су у Ловћенцу већина Црногорци, припадници једног од најмлађих и најмањих, али најпоноснијих, народа у Европи), а Косјерић је типична сељачка општина у Србија-Југ где се још по нека шајкача носи на остарелим главама. У …

Pročitajte Još »

U Igrištu se 40 godina deca ne igraju: DEMOGRAFSKA KATASTROFA SRBIJE

У Србији без КиМ има 4.617 пописаних насеља (можда сам неко грешком прогутао, а насеља у општинама Бујановац и Прешево нису пописана). У том броју је и 11 насеља без и једне пописанe особе. У 8 насеља има по један становник чија се старост у време пописа кретала од 49,5 година у Скраднику код Сјенице до 89,5 година у Јаворју …

Pročitajte Još »

Priča o dva grada: Aranđelovac i Priboj

У тексту ће бити очитани неки подаци за ове две општине које су субјективно изабране: Аранђеловац представља општину у Шумадији географски блиску Београду и Крагујевцу док се Прибој налази на тромеђи Србије са Босном и Херцеговином и Црном Гором. Давне 1991. године Аранђеловац је имао 46.442 становника а Прибој 35.487. До пописа 2002. године Аранђеловац је повећао број становника на …

Pročitajte Još »

Priča o dva grada: Kraljevo i Novi Pazar

Хтео сам да напишем кратак текстић, тачније да очитам податке о запослености по делатностима у Краљеву, али ми Ђаво није дао мира да обавим овај једноставан послић. „Краљевска сиротиња“ је требао да буде наслов текстића јер сироти грађани и сељаци ове општине-града немају баш чиме да се поносе сем да су из краљевског града. И док Анђео у мени говори …

Pročitajte Još »

Prihodi po stanovniku od poljoprivrede, plata i penzija u 2013 godini

Текст који следи се може пре сматрати неозбиљним, него озбиљним аналитичким радом. Овде смо пошли од веома грубих претпоставки у погледу пољопривреде како би смо некако упоредили општине према куповној снази становништва, а да то буде што ближе стварности. Уколико се служимо само подацима о платама и пензијама можемо анализирати податке по областима Србије. Не можемо по општинама зато што Фонд …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih, penzionera i nezaposlenih u 2013. godini

У септембру 2013. године број запослених лица, не рачунајући запослене у војсци и полицији, у Србији смањен је на 1.705.256 лица, што је упоредиво са бројем запослених у 1976 години (са 1977. ако укључимо и органе силе). Просечан број пензионера у 2013. години био је 1.711.699, мада је на крају године достигао 1.722.649 лица. У односу на ту давну 1976. …

Pročitajte Još »

Rezultati petooktobarske partijske evolucije i privredne revolucije

Подаци о запосленима по делатностима у месечној временској серији коју имам захваљујући љубазности запослених у РЗС-у, и подаци о броју запослених из 2000. године се разликују по методолошком обухвату, шта обухвата сада државну управу и обавезно социјално осигурање, и шта је тада представљало друштвено политичке заједнице (на пример коморски систем је тада био у ДПО а сада је ван ДУ …

Pročitajte Još »

Zaposleni i investicije u poljoprivredi po opštinama u 2012 godini

Осим пољопривреде има ту и запослених и инвестиција и у шумарству и рибарству, али нам је ради ефективности потребан скраћен и подразумевајући израз. Те рекламе су чудо, на пример „Уђеш, изађеш и готово“ је постигла свој циљ у погледу задуживања лакомислених и похлепних грађана, али је у наслову рекламе реч која се у стварности не догоди, или много кошта. Али, …

Pročitajte Još »

Srbija (Makedonija) i Bugarska: plate po stanovniku po regionima IX 2013

Mи са браћом Бугарима имамо много више сличности него са било којим другим народом у свету: исту веру, сличан језик, Ћирилицу, ратове, окупације и ослобађања, комунизам и краљеве… Још нисмо као Бугари достигли цивилизацијско достигнуће да магарце предлажемо за градоначелнике и скупштину, али ако би се мало више окренули погледом на Исток, можда би нам наша западна перспектива изгледала јасније. …

Pročitajte Još »

Srpsko-Bosansko-Hercegovačko-Crnogorska sirotinja: plate po stanovniku

Пописни резултати по општинама Босне и Херцеговине омогућили су нам да у поређења података општина у Србији, Црној Гори и у Републици Српској додамо и општине у Федерацији БиХ. Из поређења смо искључили жупаније у Хрватској, као и општине у Словенији како не бисмо додатно ружили ову сиротињску слику. Подаци за Федерацију БиХ су из септембра 2013 године, за Србију …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (13): Nova Crnja

Nova Crnja je imala 10.272 stanovnika, prema popisu iz 2011, i smanjila je broj za 55,7%, ili za 12.897 lica, u odnosu na popis iz 1948. godine (23.169 lica). Deset opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika od Nove Crnje. U odnosu na popis iz 2002 godine Nova Crnja je smanjila broj stanovnika za 19,1%, ili za 2.433 lica, …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (12): Dimitrovgrad

Dimitrovgrad je na popisu stanovništva iz 2011. godine imao 10.118 stanovnika.  U odnosu na popis iz 1948. godine (23.063 stanovnika) broj je smanjen za 12.945 lica, što je relativno smanjenje za 56,1%. Veći relativan pad broja stanovnika imalo je 8 opština u Srbiji. U odnosu na popis iz 2002 godine broj stanovnika smanjen je za 1.630 lica. Relativan pad iznosio …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (11): Svrljig

Svrljig je opština koja je na popisu iz 2011. godine imala 14.249 stanovnika i smanjila je broj (18.033) za 55,9% u odnosu na popis iz 1948. godine. Veći relativan pad imalo je 9 opština, a veće smanjenje apsolutnog broja šest opština. U odnosu na popis iz 2002. godine (17.284 stanovnika) smanjen je broj za 17,6%, i veći pad broja imalo …

Pročitajte Još »

Balkanska sirotinja, plate po stanovniku

Priloženi podaci odnose se na različite vremenske trenutke. –         Podaci za Srbiju i Crnu Goru odnose se na septembar 2013; –         Podaci za Federaciju BiH odnose se na avgust 2013; –         Podaci za Bugarsku su iz drugog tromesečja 2013; –         Podaci za Hrvatsku, Republiku Srpsku i Sloveniju su za 2012 godinu. Obuhvat podataka, takođe se razlikuje. Za Hrvatsku i Srbiju je pretpostavljeno da zaposleni …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (10): Žabari

Prema popisu stanovništva iz 2012 godine ova opština je imala 11.380 stanovnika, što je za 56,5% manje nego 1948 godine. Sedam opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika od ove opštine. Broj je smanjen za 14.798 stanovnika, i veće smanjenje broja imalo je 11 opština. U odnosu na popis iz 2002. godine broj stanovnika smanjen je za 1.654 lica, …

Pročitajte Još »

Bosansko Hercegovačka sirotinja

– plate po stanovniku po opštinama (RS) i kantonima (Federacija BiH) Sledeći tekst, sa istim pokazateljima, će biti naslovljen kao “Balkanska sirotinja” jer će uključivati podatke o zaradama po stanovniku još iz Srbije i Crne Gore, i iz Hrvatske i Makedonije, ukoliko je moguće pronaći podatke u statističkim godišnjacima za poslednje dve. Za KiM i za Albaniju sumnjam da je moguće, a dodatno uključivanje …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (9): Bosilevgrad

Bosilevgrad je prema popisu stanovnika iz 2011. godine imao 8.129 stanovnika, što je za 56,8% manje nego na popisu iz 1948 godine. Broj je smanjen za 10.687 lica. Samo šest opština je imalo veći relativan pad broja stanovnika. U odnosu na popis iz 2002 godine broj stanovnika smanjen je za 1.802 lica. Relativno smanjivanje broja iznosilo je 18,2%. Najveći broj …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (8): Bela Palanka

Bela Palanka je prema popisu stanovništva iz 2011 godine imala 12.126 stanovnika, što je za 59,1% manje, ili za 17.515 stanovnika, nego na prvom posleratnom popisu iz 1948 godine. Veći relativan pad broja stanovnika imalo je pet opština (Rekovac, Trgovište, Babušnica, Gadžin Han i Crna Trava), a veći gubitak broja stanovnika imalo je 8 opština (Knjaževac, Negotin, Babušnica, Žitište, Petrovac, …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (7): Trgovište

Trgovište je opština koja je na popisu iz 2011. godine imala samo trećinu broja stanovnika iz posleratne 1948. godine, i veći relativan pad broja stanovnika imale su samo opštine Babušnica, Gadžin Han i Crna Trava. Apsolutni pad broja stanovnika iznosio je 10.277 lica, i veći pad broja od 10 hiljada imalo je ukupno 33 opština, ne računajući Beogradske (Stari Grad …

Pročitajte Još »

Domaće direktne investicije (3): Homoljski med iz Žagubice

Preuzeto sa opštinskog portala: http://zagubica.org.rs/index.php/2012-11-01-19-37-30/h-lj-d.html   Пре Неколико година на идеју пчелара и Општине Жагубица отпочет је поступак ЗАШТИТЕ географске ознаке порекла Хомољског меда, који је био ископан али који је данас крунисан ПРВОМ заштитом географске ознаке порекла меда у Србији. Консултујући струку и науку, уз помоћ и ангажовање општине Жагубица урађено је следеће: – обезбеђена је донација АДФ-а у …

Pročitajte Još »

Pet godina ekonomske krize i njeni rezultati u Srbiji po okruzima i opštinama

Analitička aktivnost portala markoekonomija.org, i ranije ekonomija.org, traje tačno pet godina koliko je prošlo od izbijanja svetske ekonomske krize, a koja se danas suzila na Evropu. Ekonomske frustracije velike i razvijene zemlje prazne bombardovanjem Arapskih zemalja, te se na našu sreću nisu dosetile da i mi postojimo kao dežurni krivci. Ali, i bez bombardovanja imamo naše političare, stručnjake i eksperte, …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (6): Babušnica

Babušnica je, prema podacima iz popisa stanovništva, u 2011 godini imala 12.307 stanovnika, što je bilo za više od petine (-21,8%) manje nego 2002. godine (15.734 stanovnika). Veći relativan pad imali su samo Meveđa i Crna Trava. Ukoliko u Medveđi dodamo nepopisane Albance, onda je od Babušnice veći pad imala samo Crna Trava. U odnosu na 1948. godinu, kada je …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (5): Medveđa

U Medveđi je popisani broj stanovnika smanjen za 30,9%, između popisa iz 2002 i 2011 godine, sa 10.760 na 7.438 stanovnika. Ovaj pad nije bio posledica umiranja stanovništva i emigriranja, već bojkota Albanaca da se popišu, a kojih je 2002 godine bilo 2.816, a u 2011. godini 527. Ukoliko bi smo dodali još oko 2 hiljade Albanaca došli bi smo …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (4): Rekovac

Rekovac je sa 11.055 stanovnika u vreme popisa 2011. godine jedna od najmanjih opština u Srbiji koja je imala i jedan od najvećih padova u broju stanovnika od 2002. godine. Broj stanovnika je smanjen za 18,4%, sa 13.551, i veći relativan pad imale su sledeće opštine: Sečanj, Nova Crnja, Ražanj, Gadžin Han, Trgovište, Majdanpek, Babušnica, i Crna Trava. Prema proceni …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (3): Gadžin Han

Nakon Crne Trave, Gadžin Han je opština sa najvećim relativnim padom broja stanovnika nakon Drugog svetskog rata. U davnoj 1948. godini u ovoj opštini je živelo 26.380 lica, a prema popisu u 2011. godini 8.357 lica te je broj smanjen za 68,9%. Pre 65 godina je u ovoj opštini živelo tri puta više stanovnika nego sada. Opština se smanjuje za …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje 2: Ćićevac i Ražanj

Kao i kod Golupca i ovde ćemo navesti samo par demografskih podataka i konstatacija. Popisani broj stanovnika ove dve male opštine bio je 18.626 u 2011. godini i uporediv je sa brojem stanovnika u ove dve opštine u 1895. godini. Najveći zbirni broj stanovnika ove dve opštine imale su na popisu 1953 godine (31.989 lica) i od tada počinje njegov …

Pročitajte Još »

Srbija koja nestaje (1): Golubac

O opštini Golubac se najvažnije informacije mogu prikupiti sa portala opštine (http://www.golubac.rs/index.php), njene turističke organizacije (http://www.togolubac.rs/), ili na Wikipediji . Moj mali doprinos je dodavanje popisnih podataka od pre Drugog svetskog rata, i još par podataka o strukturi zaposlenih. Prema podacima iz 1884, 1890. i 1895. godine Golubac je imao između 14 i 15 hiljada stanovnika, kao i u periodu …

Pročitajte Još »

Potencijali za ekonomsku saradnju Jagodine i Trebinja

  Objavljeno 21.2.2013.   Prvo interesovanje za Trebinje imao sam nakon TV serije „Ranjeni orao“, koja je delom snimana i u tom gradu, te sam poželeo da ga posetim kada sam sa porodicom boravio u Herceg Novom pre više od godinu dana. Pošto nisam imao položen vozački ispit bilo je nemoguće, jer je bila ukinuta autobuska linija između ova dva …

Pročitajte Još »

Gde su radna mesta tamo se i deca rađaju: poređenje broja zaposlenih i broja rođene dece 1971-2011/2

Podaci o kretanju ukupnog broja zaposlenih i zaposlenih u prerađivačkoj industriji nisu dovoljni da se objasni kretanje nataliteta, jer ne uključuju i seosko stanovništvo, mlado i radno-aktivno, a gde je došlo do najvećeg pada nataliteta. Tako imamo, na primer, opštine koje nisu imale ni jednog zaposlenog u industriji u 1971. godini, poput Crne Trave i Trgovišta, a u 2012 godini …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: Unutrašnje migracije u 2012

Saopštenje Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske: “Унутрашња миграција на територији Републике Српске је 19 067, од тога је међуопштинских 6 723, међуентитетских 11 486 и између Републике Српске и Брчко Дистрикта 858. На подручју Републике Српске, број досељених у 2012. години из ФБиХ је 7 332, а из Брчко Дистрикта 291. Са територије Републике Српске одселило се 4 154 …

Pročitajte Još »

Etničke promene između popisa u Srbiji 2002-2011: Nisu se izjasnili

  U odnosu na popis stanovnika 2002 godine jedino veći relativan porast broja od Roma u Srbiji je evidentiran u kategoriji „nisu se izjasnili“, koji je povećan za 48,8%. Broj neizjašnjenih povećan je sa 107.732 na 160.346 lica, a njihov udeo u ukupnom broju stanovnika povećan je sa 1,44% na 2,25%. Sasvim očekivano, gde je najveća izmešanost stanovništva po nacionalnosti …

Pročitajte Još »

Činovnika po glavi stanovnika…

U četiri tabele su prikazani rangovi opština izračunatih pokazatelja na osnovu zvaničnog izveštaja Ministarstva finansija i privrede Republike Srbije od 21.1.2013. „Pregled broja zaposlenih i angažovanih lica i podataka o iznosu isplaćenom za njihove plate, dodatke i naknade u organima lokalne samouprave za korisnike obuhvaćene Zakonom o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji za mesec 11/2012 godine“. Moguće su …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih, penzionera i nezaposlenih i fonda zarada i penzija po oblastima Srbije

Kao i kod velikog broja statističkih tema, tako i kod pokušaja da razvrstamo penzionere po oblastima Srbije nailazimo na problem da je fond PIO teritorijalno rasut na drugačiji način u odnosu na statističke oblasti Srbije te moramo raditi sa pretpostavkom da filijale fonda PIO isplaćuju penzije upravo i samo za oblasti u kojima se nalaze. Dodatan problem predstavljaju isplate penzija …

Pročitajte Još »

Crna Gora: Zaposleni, zarade i fond zarada po opštinama XII 2012

U decembru 2012 bilo je 167.484 zaposlenih lica što predstavlja povećanje za 3,1% u odnosu na kraj 2011 godine. Broj zaposlenih je povećan u 13 a smanjen u 8 opština. Najveći relativan rast broja zaposlenih imali su Šavnik (+15,6%), Andrijevica (+14,4%), i Danilovgrad (+7,3%), pa Podgorica (+6,9%), dok je najveće smanjenje imao Mojkovac (-9,7%) i Kolašin (-4,8%). Prosečna zarada u …

Pročitajte Još »

Investicije u nova osnovna sredstva u 2011 po oblastima i opštinama

Današnje investicije u osnovna sredstva formiraju budućnost u Srbiji za sedam ili deset godina. Gde se investira, troši se novac, otvaraju se nova radna mesta (ili opstaju stara) i formira se i menja ekonomska struktura. U 2011 godini, prema podacima iz statističkog godišnjaka „Opštine i regioni u Srbiji 2012“ u Srbiji je bilo realizovano 493 milijarde dinara investicija u osnovna …

Pročitajte Još »

Promena broja zaposlenih i nezaposlenih po oblastima i okruzima 2010-2011

U opštinskom godišnjaku za 2012 godinu objavljeni su podaci o broju nezaposlenih po oblastima i opštinama u decembru 2011. Ovi podaci su dovedeni u vezi sa brojem zaposlenih u martu 2010 i 2011 kako bi se ispitalo da li postoji logična veza između promena ove dve veličine: rast broja zaposlenih smanjuje broj nezaposlenih i obratno. Na podacima 160 opština i …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 3. Romi

Za naslov posta želeo sam da stavim „Mi Cigani meraklije, ne možemo bez Srbije“, ali se uplaših od tužbi i kvalifikacija u pogledu rasnih i drugih razlika. A po „babine linije“ sam iz poluciganskog sela Trešnjevica u opštini Paraćin. I mada se nikad nisam zaljubio u „garavu“ (Berluskoni voli izraz „kafeni“), niti dobio batine kao klinac od starijih Roma (što …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 2. Mađari

U Srbiji je broj Mađara između popisa iz 2002. i 2011. godine smanjen za 13,4% ili za 39.400 lica. Ovoliko smanjenje je uporedivo sa brojem Mađara u Senti  (18.441) i Kanjiži (21.576) u 2011. godini. Mađari su smanjili udeo sa 3,91% u 2002 na 3,57% u 2011 godini u ukupnom stanovništvu Srbije. U Vojvodini je broj Mađara smanjen sa 290.207 …

Pročitajte Još »

Etničke promene u Srbiji između popisa 2002-2011, 1. Srbi

U periodu između dva popisa stanovništva broj popisanih stanovnika smanjen je za 311.139 lica. Ostali su najvećim delom nepopisani Albanci u tri opštine, što utiče na ukupne podatke, kao i na podatke u tri opštine gde su bojkotovali popis. Promene koje su se dogodile u 9 godina su relativno velike pa ćemo se pozabaviti većinom etničkih grupa u posebnim postovima, …

Pročitajte Još »

Promena ranga razvijenosti opština mereno platama po stanovniku, 2008-2012

Priložena tabela prikazuje opštine i gradove rangirane prema promeni u rangu razvijenosti u .2012 u odnosu na 2008. godinu. Osnovnu motivaciju za njeno stvaranje predstavlja nagli skok opštine Rača koja je sada na 3. mestu, nakon Novog Sada i Beograda, dok je pre krize bila jedna od najnerazvijenijih opština u Srbiji. Njen skok posledica je lociranja proizvodnje u njoj usled …

Pročitajte Još »

Gubitnici i dobitnici ekonomske krize po kategorijama stanovništva i oblastima Srbije

Od izbijanja svetske ekonomske krize možemo reći da je jako malo dobitnika, a da je najveći deo stanovnika gubitnik. Ovde bi smo kao dobitnike definisali one kojima su povećani prihodi, dok su gubitnici oni kojima su primanja smanjena ili su sprečeni da do bilo kakvih primanja dođu. Najveći gubitnici ekonomske krize u Srbiji su: –         Nezaposlena lica, a u ovoj kategoriji …

Pročitajte Još »

Etničko čišćenje Srba na Kosovu: Konačni rezultati popisa 2011

http://esk.rks-gov.net/eng/latest-news/291-the-final-results-of-population-households-and-housing-census-released- Srbi su bojkotovali popis stanovništva u četiri opštine ne severu KiM te nije poznat ukupan broj stanovnika srpske nacionalnosti. Kod nas se uobičajeno preteruje, pa se navodi cifra o oko 50 hiljada Srba južno od Ibra, što su rezultati popisa prepolovili na 25.532 lica. Ako se barata sa 100 hiljada na severu taj broj možemo prepoloviti i doći do …

Pročitajte Još »

Srpski regioni u evropskim regionalnim poređenjima

Eurostat Regional yearbook za 2012. godinu izašao je 11. oktobra. Kada se radi o nacionalnim računima nije doneo poređenje BDP-a po stanovniku za 2011. godinu, ali je zato obogaćen podacima na trocifrenom nivou NUTS. Priložene su dve tabele. Prva je rang srpskih regiona u odnosu na dvocifrene regione u Evropskoj Uniji, uvećanoj za podatke Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, a …

Pročitajte Još »

Odnos broja zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru prema drugim kategorijama stanovništva

Primarni sektor predstavljaju poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i rudarstvo, a sekundarni čine prerađivačka industrija, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama i građevinarstvo.  Tercijalni sektor predstavljaju svi vidovi usluga. Ud seprembra 2008. godine do maja ove godine broj zaposlenih lica u Srbiji smanjen je za 261.540. Najveće smanjivanje broja zaposlenih imali su preduzetnički sektor, za 166.556 …

Pročitajte Još »

Partokratija ili rasipanje gde novca ima?

Broj zaposlenih u državnoj upravi povećan je za 1.825 lica od septembra 2008. do marta ove godine. Pri tome je povećan za 1.880 lica od marta prošle godine, dok je do tada broj smanjen za 55 lica. To znači da se broj povećao pred održane izbore, u predizbornom periodu.   Nezahvalno je tumačiti podatke usled postojanja republičke, pokrajinske, gradske i …

Pročitajte Još »

Primanja i izdaci budžeta opština i gradova: januar 2012. godine

ili Postizborna fiskalna konsolidacija Dok se republički budžet nalazi u istorijski rekordnom deficitu primanja i izdaci opština i gradova mogu se pohvaliti rastom primanja za 53,6%, izdataka za 36,7% uz suficit budžeta (bez primanja od zaduživanja) 2,4 milijarde dinara (431 milion u januaru prošle godine). Ukupna budžetska primanja povećana su sa 10,8 na 16,6 milijardi dinara, što je povećanje za …

Pročitajte Još »

Budžeti gradova i opština, Q4 2011

U poslednjem tromesečju prošle godine ukupna budžetska primanja lokalnih budžeta iznela su 73,1 milijardi dinara, i povećana su za 8,8 milijardi dinara, ili za 13,7% u odnosu na poslednje tromesečje 2010. godine. Kada se isključe primanja od zaduživanja, koja su povećana za 61%, sa 6,4 na 10,4 milijardi dinara, rast primanja budžeta bio je skromniji: sa 57,9 na 62,7 milijardi …

Pročitajte Još »

Promene broja zaposlenih u upravi i po delatnostima, 2008-2011

Iz dve tabele o promenama broja zaposlenih po okruzima i opštinama u periodu od septembra 2008. do septembra 2011. godine može se videti struktura promene broja zaposlenih po delatnostima, okruzima i opštinama. Problem u tumačenju promene broja zaposlenih predstavlja metodološka promena obuhvata delatnosti. Što je 2008. godine bilo razvrstano kod nekretnina i ostalih usluga, sada je detaljnije podeljeno u više …

Pročitajte Još »

Investicije po stanovniku u 2010. godini, po opštinama

  Prema podacima iz statističkog godišnjaka opština i gradova u 2010. godini su rashodi budžetskih korisnika izneli 1.131,7 milijardi dinara a nove investicije u osnovna sredstva 425,4 milijardi dinara. Kod rashoda je najveći deo (penzije, zdravstvo) lociran u Beogradu te ne upućuje na stvarni nivo javne potrošnje po opštinama. Ukupan nivo javne potrošnje po stanovniku izneo je 158.932 dinara. Ukupne …

Pročitajte Još »

Osnovno obrazovanje u Srbiji, broj dece i troškovi po opštinama

Prema istraživanju Svetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti zemalja Srbija je rangirana kao 95. od 142 uključene zemlje. Istraživanje može sadržati subjektivne procene ocenjivača tako da rang treba prihvatiti sa rezervom. Ono šta je za nas interesantno je činjenica da smo najbolje rangirani u zdravstvu i osnovnom obrazovanju, gde zauzimamo 52. mesto, dok kod višeg obrazovanja i obuke zauzimamo 81. mesto, …

Pročitajte Još »

Rezultati ekonomske krize po okruzima i opštinama, 2008-2011

Pošto su izašli podaci o prosečnim zaradama u decembru prošle godine, može da se krene sa analiziranjem promena u broju zaposlenih, fondu isplaćenih zarada i platama po stanovniku u 2011. godini u odnosu na 2008. godinu. Radi se o procenama, a ne o egzaktnim podacima jer se prosečna plata izračunava na osnovu zaposlenih u pravnim licima, uzimajući delom u obzir …

Pročitajte Još »

Promena broja stanovnika po okruzima i opštinama 1948-2011

U odnosu na posleratni popis stanovništva iz 1948. godine u Srbiji je u 2011. godini živelo 22,9% više stanovnika. Pri tome je broj stanovnika Beograda povećan za 158,5% (u Novom Sadu je utrostručen), Vojvodina je imala rast broja stanovnika za 16,8%, a Centralna Srbija bez Beograda 1,3%. Kada rangiramo opštine prema promeni broja stanovnika 105 je imalo smanjenje, a 53 …

Pročitajte Još »

Promene u stepenu razvijenosti u Srbiji po okruzima i gradovima – istorijski osvrt

O razlikama u stepenu razvijenosti unutar Srbije se mnogo govori, ali postoji relativno malo analitičkih materijala koji se ovom problematikom bave. Tekst i priložena tabela imaju za cilj da obogate analitički materijal u vezi sa kretanjem regionalne razvijenosti u Srbiji. Na osnovu podataka o broju stanovnika i narodnom dohotku izvršen je obračun narodnog dohotka po stanovniku i odstupanje ovog podatka …

Pročitajte Još »

Transferi opštinama i gradovima

Podaci o dinamici BDP-a po delovima teritorije Srbije su zabrinjavajući i uznemirujući. U proseku BDP Srbije danas je na nivou od pre 40 godina. Međutim, Novi Sad i Beograd su prevazišli nivo razvijenosti iz 1989. godine, u odnosu na 1971. godinu stoje bolje za oko 100% i 85%, dok područja Vojvodine i Centralne Srbije, bez ove dve urbane celine, nalaze …

Pročitajte Još »