0 Dragovan Milićević

INFLACIJA KAO POLITIČKI POJAM

Da inflacija pored ekonomskog može biti i politički pojam svedoci smo već izvesno vreme, tačnije poslednjih par godina  učestalo. Da bi se usresredili na tumačenje političkog pojma, mora se pre svega dati osnovno tumačenje samog pojma inflacije kako ga ekonomska  teorija i praksa definišu. U definisanju inflacije mora se pre svega poći od etimološkog značenja.  Sama reč „Inflacija“ potiče od …

Pročitajte Još »

EKONOMSKA ALHEMIJA

Aktuelni podaci i kretanja u domenu realnih i finansijskih varijabli u Srbiji navode na zaključak da upravo naslov ovog teksta najbolje odslikava naizgled potpuno protivurečna privredna i tržišna kretanja. Pre svega ovde je naglasak na zaradama, standardu, potrošnji i sl. Krenimo redom…Osnovni cilj kreatora ekonomske politike je da neto plata u 2025 godinu u proseku bude 900 eura. Analizirajući kretanje …

Pročitajte Još »

GRANICE RASTA

Davne 1972 godine grupa stručnjaka sa MIT-a ovjavila je studiju o granicama rsta svetske ekonomije u 21.veku. Naravna da smela prognoza ekonomskih i socijalnih kretanja u budućnosti ne bi značano uticala na javno mnjenje ) sve bi se svelo na fututistička predvidjanja ili kako se to u ovom vremenu naziva ‘’teorija zavere’’ da 2010 godine grupa naučnika sa univerziteta u …

Pročitajte Još »

MEĐUNARODNA INVESTICIONA POZICIJA SRBIJE

Sastavni deo statistike ekonomksih odnosa sa inostranstvom pored platnog bilansa, spoljneg duga je i bilans Međunarodne investicione pozicije. Po definiciji to je bilans Međunarodna investiciona pozicija (MIP) obuhvata finansijsku aktivu i pasivu koje imaju međunarodni karakter. MIP je bilans stanja strane finansijske aktive i pasive jedne zemlje. Strana finansijska aktiva (SFA) obuhvata finansijska potraživanja rezidenata od nerezidenata i monetarno zlato, …

Pročitajte Još »

SRBIJA-KOME I KOLIKO DUGUJEMO 2

Ovaj tekst je logični nastavak ranije objavljenog teksta na ovom portalu pod naslovom ’’Dugovi-ko, koliko i kome se duguje’’ u kome je navedeno prema zvaničnim podacima da je ukupni dug dostigao 281 hiljadu milijardi dolara. Kompanije duguju ukupno duguju 81,2 hiljade milijardi dolara. U kakvoj je poziciji država Srbija po pitnju dugoročnog i kratkoročnog duga po segmentima. Dug države Srbije. …

Pročitajte Još »

HEGEMONIJA ILI PROPAST

Aktuelna svetska geopolitička kriza i najveći vojni sukob Rusije i Ukrajine kao i pretnja daljoj eskalaciji šireg geografskog sukoba sa potencijalnim nesagledivim posledicama i novo preoblikovanje sveta rezultat je pre svega nekoliko bitnih faktora: Geopolitičkih forsiranih od strane zapadnih kapitalističkih zemalja u cilju slabljenja Rusije i ovladavanja indirektno ogromnih prostranstvima sa svim esencijalanim prirodnih resursima za život i funkcionisanje čovečanstva; …

Pročitajte Još »

POTROŠAČKA KORPA U SRBIJI – OD STATISTIČKOG POJMA DO REALNOSTI

Potrošačka korpa je pojam definisan iz nekoliko segmenataa. Kreira je i prati Ministarstvo trgovine Republike Srbije i ista ima svoj koncept kreiranja i praćenja. Detaljan opis metodologiije je dat na sajtu samog ministarstva, na ovom mestu radi lakšeg tumačenja podataka će biti dati samo osnovni izvodi. Postoje dve kategorije potrošačke korpe i to: 1. Minimalna korpa – odnosi se na …

Pročitajte Još »

INVESTICIONI FONDOVI – FINASIJSKE POLUGE MOĆI

U svom radu na sajtu makreokonomije sam svojevremno pisao kome i koliko dugujemo. Vredno je podsetiti da je prema zvaničnim podacima Forbes-ove liste za 2021 godinu, 50 banaka ima aktivu od preko 65 hiljada milijardi (to je preko 60% svetskog društvenog proizvoda u 2020 godini prema podacima sajta ‘’tradingeconomics.com’’) ili preko četvrtine ukupnih svetskih dugova privrede, stanovništva I javnog sektora. …

Pročitajte Još »

DETERMINACIJE DEVIZNOG KURSA PRIMENOM TEORIJE PARITETA KUPOVNE MOĆI

Kada se govori o teorijama deviznih kurseva u okviru monetarne politike može se navesti da su se poslednih stotinak godina iskristalisale četiri osnovne teorije. Tu se mogu nabrojati teorija pariteta kupovnih snaga (u svom apsolutnom i realtivnom obliku), plantobilansna teorija, zatim monetarisitčka i portfolio terija deviznih kurseva. Ono što je karakteristično za devizni kurs u savremenim uslovima da ga determinišu …

Pročitajte Još »

BAUK INFLACIJE

Posle niza tekstova i analiza o uticaju aktuelne pandemije COVID-19 na ekonomsku politiku i ostale društvene i socijalne aktivnosti, kao i na moguće posledice u budućnosti u nastavku analize biće naglašen uticaj svih dosadašnjih posledica na inflaciju. Zašto je problem inflacije sada u fokusu analize. Pre svega jer je inflacija kao pojava posledica a ne uzrok ekomomske i privredne neravnoteže. …

Pročitajte Još »

SRBIJA-KOME I KOLIKO DUGUJEMO

Ovaj tekst je logični nastavak ranije objavljenog teksta na ovom portalu pod naslovom ’’Dugovi-ko, koliko i kome se duguje’’ u kome je navedeno prema zvaničnim podacima da je ukupni dug dostigao 281 hiljadu milijardi dolara. Kompanije duguju ukupno duguju 81,2 hiljade milijardi dolara. U kakvoj je poziciji država Srbija po pitnju dugoročnog i kratkoročnog duga po segmentima. Dug države Srbije. …

Pročitajte Još »

ANALIZA DOPRINOSA ODABRANIH KOMPANIJA STVARANJU BRUTO DODATE VREDNOSTI REALNOG SEKTORA PRIVREDE SRBIJE-NAJVEĆI IZVOZNICI

Analiza doprinosa odabranih kompanija stvaranju Bruto dodate vrednosti i Bruto društvenog proizvoda realnog sektora privrede Srbije pokazuje uspešnost poslovanja jer osnovni kvalitativni doprinos kod kompanija iz realnog sektora uvažavajući tzv. ’’proizvodni model’’ analize nalazi se u tome koliko su kompanije doprinele stvaraju ukupnog društvenog bogatsva države. Odabir kompanije je uradjen na principu veličine prihoda, zatim kvaliteta poslovanja kroz ostvrivanje odredjenih …

Pročitajte Još »

DUGOVI – KO, KOLIKO I KOME SE DUGUJE

Jedna od posledica COVID 19 je i enormni rast dugova u 2020 godini i indetičnom trendu i u ovoj. Naime, mediji su objavili da je ukupan svetski dug dostigao 281 bilion dolara ili 281 hiljadu milijardi na kraju 2020 godine. U izveštajima svetskih medija se pomine ova cifra u trilionima dolara jer u njihovom računskom sistemu nema milijarde nego bilion. …

Pročitajte Još »

NA PRAGU KRIZE DUGOVA

Preti li svetskoj privredi neuporedivo gora kriza od one iz 2008 godine, ovoga puta kao okidač enormnog rasta dugova sasvim je izvesno da ćemo vrlo brzo videti. Naime, centralne banke su nasvetskom nivou upumpale ogromnu količinu novog novca u cilju prevazilaženja posledica pandemije, dug je porastao kako na nivou države i finansijskog sektora tako i u tzv. nefinansijskom sektoru, sekotru …

Pročitajte Još »

VELIKI RESET (V)

U zaključnom tekstu na osvrt knjige eminentnog stručnjaka i ekonomiste Klausa Švaba, posebno će biti naglašen fokus na dve ključne teze: ubrzane digitalizacije i uticaja na stanje i navike u potrošnji, mentalnom resetovanju i sl. Ne može se ubrzanje procesa digitalizacije kao neminovna potreba posle pandemije objasnti potpuno bez sagledavanja i kratke napomene osnovnih postulata ranije Švabove knjige ’’Četvrta tehnološka …

Pročitajte Još »

VELIKI RESET (IV)

Veoma velike promene u postpandemijskoj eri se očekuju na miko nivou. Pre svega u domenu privrede odnosno kompanija, njihovih poslovnih ciljeva, strategija i određivanju krajnjih prioriteta u funkcionisanju. Velika očekivanja (mada u ovom trenutku mogu biti veoma diskutabilna) se očekuju u raspodeli društvenog bogatsva između različitih socijalnih grupa odnosno slojeva stanovništva. Nije neočekivano da će značajan napredak u toj oblasti …

Pročitajte Još »

VELIKI RESET (III)

U nastavku tekstova o Velikom resetu, odnosno uticaju COVID-19 na život i zdravlje ljudi na planeti, biće reči o socijalnom resetu, nejednakosti kao i mikro resetu (odnosno resetu u oblasti poslovanja kompanija, individualnom resetu i sl). Sasvim je sigurno da svet više neće nikada biti kao do pojave pandemije, mnogi ’’zanati’’ ili profesije će praktično nestati ustupajući mesto sasvim drugačijem …

Pročitajte Još »

VELIKI RESET (II)

Otkako je izašao na svetsku scenu, COVID-19 je dramatično pocepao postojeći scenario kako upravljati zemljama, živeti sa drugima i učestvovati u globalnoj ekonomiji. Napisali su je osnivač Svetskog ekonomskog foruma Klaus Schvab i autor Mesečnog barometra Thierri Malleret, COVID-19: Veliki Reset razmatra svoje dalekosežne i dramatične implikacije na sutrašnji svet.Rast i zaposlenostPre marta 2020. godine, nikada se svetska ekonomija nije …

Pročitajte Još »

VELIKI RESET (I)

Izbor naslova ovog teksta je pre svega determinisan naslovu istoimene knjige dva vrhunska ekonomska terotičara i straučnjaka: Klaus Švab, veliki nemački ekonomista i predsednik Svetskog ekonomskog foruma iz Davosa i Tieri Maleret svestani sturčnjak pre svega iz obalasti sociologije i ekonomije, bitna figura u Svetskom ekonomskom forumu. Knjiga pod naslovom ’’COVID-19 The Great Reset’’ objavljena je u izdanju Publiching Forum …

Pročitajte Još »

PRERASPODELA EKONOMSKE MOĆI-UTICAJ COVID 19 (četvrti deo)

Dalja analiza se koncentriše na podatke 50 vodećih kompanija u farmaciji Sasvim izvesno je da ova industrija ima veoma visoku stopu koncentracije poslovanja. Pedeset najvećih kompanija ima 2/3 ukupne prodaje i gotovo ¾ ukupnog neto profita. Ovi podaci su posevno uzeti sa godišnjih izveštaja farmacetuskih kuća za 2020 godinu. Računa se da je ukupan broj proizvođaća lekova u svetu nekoliko …

Pročitajte Još »

PRERASPODELA EKONOMSKE MOĆI-UTICAJ COVID 19 (treći deo)

Globalna ekonomska moć, odnosno njene tendencije se najbolje mogu videti iz Forbsove liste 1000 najvećih kompaniija na godišnjem nivou. Obzirom da ova lista nije dostupna za 2020 godinu, neke osnove se mogu definisati na bazi liste za 2019 (objavljenoj 2020 godine) dok za farmacetusku industriju je moguće dati relevatne podatke za 2020 godinu. Forbsova lista 100 najvećih kompanija nam govori …

Pročitajte Još »

PRERASPODELA EKONOMSKE MOĆI-UTICAJ COVID 19 (drugi deo)

Prethodnа analiza odnosno podaci o emisiji novca Evropske centralne banke govore o dodatnom upumpavanju novca pre svega kroz finansiranje budžeta država članica euro zone. Ovu praksu je već po tradiciji nastavio i FED (američki sistem centralnih banaka) u 2020 godini. Kretanje novčane mase M2 (Novčana masa M1-likvidna sredstva plus aktiva koja se može brzo pretvoriti u likvidna sredstva koju čine …

Pročitajte Još »

UTICAJ PANDEMIJE NA GLOBALNU PRERASPODELU EKONOMSKE MOĆI

Mnogo radova i analiza je u prethodnih godinu dana nagoveštavalo da će izazvana pandemija virusa uticati značajno na globalnu preraspodelu ekonomske moći. Iako je u ovom trenutku rano donositi naučno valjane zaključke, na bazi tekućih kretanja je moguće naslutiti nekoliko značajnih promena:Značajan pad određenih privrednih aktivnosti koji su bili kičma razvoja ekonomija pojedinih zemalja. Primer turizam gde su najviše pogođene …

Pročitajte Još »

ANALIZA NEJEDNAKOSTI U RASPODELI DOHOTKA U SRBIJI I EVROPI

Nakon publikovanja podataka Eurostata o raspodeli dohotka po socijalnim grupama do 2019 (za nekoliko zemalja podaci su dostupni do 2018) moguće je odrediti i analizirati stepene nejednakosti u raspodeli dohotka po zemljama. Upoređujući nejednakost u 2014 I 2019 godini mnoge zemlje su smanjile nejednakost 10% nasiromašnijih i 10% najbogatijih ) Srbija je pored Turske, Rumunije, Bugarske i Makedonije zemlja sa …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO RAZVOJNA ŠANSA – MIT ILI STVARNOST

Već decenijama političari i kreatori ekonomske politike u Srbiji kao mantru ponavljaju uvek istu priču, poljoprivreda je strateška grana, velika razvojna šansa, neiskorišćeni potencijali u izvozu i poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa i sl. Od ’’demokratskih promena 2000 godine do danas ne postoji ni jedan resor koji je promenio više ministrara nego resor poljoprivrede. I svi ministri ponavljaju istu priču, bez bilo …

Pročitajte Još »

SRBIJA U ZAMCI LIKVIDNOSTI

Zamku likvidnosti je prvi opisao Kejns u svom kapitalnom delu Opšta teorija, kamate i novca’’ iz 1936 godine. Naime dejstvo zamke likvidnosti podrazumeva da pri stabilnojponudi novca postoji prag smanjenja kamatne stope pri kojoj monetarna politika više ne može uticati pozitivno na privredni razvoj. Keynesova zamka likvidnosti[1] predstavljala je teoretsko objašnjenje zašto, u uvjetima vodoravne LM krive tipične za razdoblje …

Pročitajte Još »

COVID – 19 U OGLEDALU STATISTIKE – DRUGI DEO

Prvi tekst o statističkiim podacima i regresionoj zavisnosti broja letalnih slučajeva i broja obolelih na bazi svakodnevnih  podataka od 24. januara do 08. aprila, dobijena je regresiona jednačina oblika  Yt = -5,981 + 1,221 Xt +et, odnosno u logaritamskom obliku prirodnog logaritma za osnou e   ln Yt = -5,981 + 1,221 ln Xt + et, koja pokazuje zavisnost broja letalnih …

Pročitajte Još »

COVID – 19 U OGLEDALU STATISTIKE

Obzirom na preciznu i ažurnu evidenciju broja obolelih, izlečenih i letalnih ishoda od Korona virusa u svetu po zemljama na sajtu www.worldmeter.info/corona pokušao sam da sagledam kretanje vremenske serije zaključno sa 08.04. (podaci se redovno ažuriraju kako zemlje dostavljaju podatke u razčiitim vremesnkim intervalima) kroz određene statističke zakonistosti. (isto je urađeno i za Srbiju ali u ovom trenutku podaci neće …

Pročitajte Još »

MONETARNI SUVERENITET

Poslednjih dana se čuju mišljenja uglavnom od pojedinih opozicionih političara da država u cilju prevazilaženja trenutnih problema u vezi Korona virusa treba da se umesto zaduživanja obrati Narodnoj banci Srbije u cilju finansiranja povećane  budžetske potrošnje umesto zaduživanja putem emisija dugoročnih obveznica na domaćem i međunarodnom tržištu. Odmah trega naglasiti da to u ovom trenutku nije moguće jer: ⦁ Zakonom …

Pročitajte Još »

KORONA ILI SEZONSKI GRIP – SLUČAJ SAD

Obzirom da su Sjedinjene Američke Države postale područje sa najviše obolelih (ne čudi obzirom na broj stanovnika) i da je predsednik Tramp reako da će biti uspeh ako ne umre 100,000 ljudi interesanto je pogledati kako se kretala incidenca obolevanja i letalnih ishoda od sezonskog gripa za koji kao što se zna nigde u svetu ne važe ovako rigorozne mere, …

Pročitajte Još »

COVID – 19 I SRPSKA EKONOMIJA

Rigorozne mere zaštite od Korone virusa će veoma značajno uticati na srpsku ekonomiju. Ne treba komentarisati tvrdnje političičara da Srbija ostaje pri planiranom rastu BDP od 4% u 2020. godini jer je to prosto alhemijska tvrdnja. Naime, koristeći zvanične podatke o kretanju Bruto dodate vrenosti po sektorima u 2019 godini, kao i vrednosti Bruto društvenog proizoda u 2019 (BDV plus …

Pročitajte Još »

KAKO STIĆI DO 2025 GODINE?

Verovatno da Srbija od svog prvog čoveka nije čula bolju i optimističniju vest da će prosečne plate u 2025 godini biti 900 eura ( ne reče doduše da li neto ili bruto). Takođe predsednik reče da će se Narodna banka u vođenju monetarne i kursne politike čvrsto opredeliti za stabilan kurs gotovo na nivou iz 2018 godine. To u prevodu …

Pročitajte Još »

DOHOCI I POTROŠNJA U SRBIJI U 2018 GODINI

Nakon objavljivanja  zvaničnih podataka u ’’Anketi o potrošnji domaćinstava’’ u 2018 godini od strane Reubličkog zavoda za statistiku Srbije i višegodišnjeg praćenja kretanja potrošnje i dohodaka u Srbiji, moguće je izvući određene zaključke uvažavajući sledeće ekonomske zakonitosti. Potrošnja je pre svega funkcija dohotka i cena, odnosno cene su pre svega determinisane nivoom dohotka ili kupovne moći, odnosom ponude i tražnje …

Pročitajte Još »

DOHOCI POJEDINACA I DOMAĆINSTAVA U EVROPI – POKAZATELJI NEJEDNAKOSTI

Nakon publikovanja podataka Eurostata o raspodeli dohotka po socijalnim grupama do 2018 (za nekoliko zemalja podaci su dostupni do 2017) moguće je odrediti i analizirati stepene nejednakosti u raspodeli dohotka po zemljama. U ranijem tekstu kada sam analizirao ovu problmetiku (zaključno sa podacima do 2016) Srbija je zemlja sa najvećim stepenom ekonomske nejednakosti u Evropi, odnosno koeficijent odnosa između 10% …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE KOMPANIJE KRAŠ PRIMENOM DCF METODA (Discounted cash flow)

Ovom prilikom je uradjena tzv valuacija kompanije primenom modela zarađivačke sposobnosti odnosno sposobnosti generesanja casha, ili potencijalom razvoja i rasta (naglasak je na razvoju a ne rastu jer rast sa cenom kapitala većom od stope prinosa nije razvoj već gomila kvanitativnih pokazatelja) Vrednovanje kompanije ovim modelom ukazuje na sposobnost kompanije da generiše gotovinu. Spada u savremne i široko korišćene modele …

Pročitajte Još »

TURIZAM U CRNOJ GORI

U jeku antisrpske kampanje u susednoj nam državi (uzimajući rezervu da sredstva javnog informisanja možda i u nekim segmentima preuveličavaju, ali daleko od toga da je situacija idealna) vredi nalizirati doprinos građana Srbije ukupnom turističkom prometu u susednoj zemlji. Crna Gora je tradicionalno steciste turista iz Srbije iz mnogo razloga od navika, do činjenice i da mnogi građani Srbije imaju …

Pročitajte Još »

ZARADE I POTROŠNJA U SRBIJI U 2017, 1990 I 1994 GODINI

Da li se zaista dobro živelo u prvoj značajnoj reformskoj godini u zajedničkoj državi na osnovu programa Ante Markovića kao predsednika tadašnje savezne vlade? Još uvek se mogu čuti priče o prosečnoj plati od hiljadu maraka, o standardu, putovanjima, kupovini bele tehnike na tone i sl. Vredi podsetiti mlađe čitaoce da je program u osnovi bio ortdoksnog karaktera u cilju …

Pročitajte Još »

VIETNAM – EKONOMSKE KARAKTERISTIKE I ŽIVOTNI STANDARD

Tekst kolege Zdravkovića na portalu pod nazivom ’’Lepa priča o uspehu’’ slučaj Vijetnama gde analizira osnonove makroekonomsme pokazatelje stavljajući u odnos sa indetičnim pokazateljima Srbije pokazuje značajne razlike u sprovodjenju ekonomske politike Vijetnama i Srbije, superiornim pokazatejjima rasta BDP, domaće štedenje i sl. Upravo ovo me je potaklo da uz njegov blagoslov nastavim da analiziram još neke kvalittivne podatke o …

Pročitajte Još »

MISTERIJA NOVCA

O tome kako se i ko kreira novac je napisano nebrojeno knjiga, udžebnika, naučnih i stručnih radova. Konvencionalna monetarna teorija nam govori da se novac stvara preko mehnizma tzv. kreditne multiplikacija koja opet ima svoja dva vida: mikrokreditna multiplikacija na nivou jedne banke i makrokreditna mulitplikacaija na nivou sistema poslovnih bananka.  Iako centralna banka neposredno ne kontroliše sve tokove kreiranja …

Pročitajte Još »

Šta se krije iza navodno povećane zaposlenosti u Srbiji?

Користан раст само за власт Само у последњих шест година земљу је напустило око 200.000 становника, који у другим земљама доприносе привредном расту, тако да би код нас стопа запослености расла чак и да нико није добио посао. Субјективна незапосленост дупло већа од званичне Званичници у Србији смањење броја незапослених претходних неколико година, уз фискалну консолидацију, величају као највећи успех …

Pročitajte Još »

POTROŠNJA STANOVNIŠTVA U SRBIJI PREMA MODELU UPOTREBE BRUTO DRUŠTVENOG PROIOZVODA

Upoređivanjem potrošnje stanovništva metodom Ankete o potrošnji koju svake godine objavljuje Repubički zavod za statistiku Srbije i koja je u najvećoj meri usklađena sa metodologijom evropskog statističkom sisitema i na bazi rashodnom principa odnosno upotrebe Brutod društvenog proizvoda podleže značajnim odstupanjima što se može videti u naastavku izlaganja. Naime podaci u Anketi su dati prema podacima o individualnoj potrošnji pojedinca …

Pročitajte Još »

ZAPOSLENI I NEZAPOSLENI U SRBIJI – ANALIZA PODATAKA

Smanjenje broja nezaposlenih u Srbiji prethodnih par godina se veliča kao ključni pozitivini trend, pored fiskalne stabilizacije, sprovedenih ekonomksih reformi. I zaista, kada se pogledaju statistički podaci na bazi Anekte o radnoj snazi (koja i nije baš neki pozdani izvor što ćemo videti kasnije) i podataka Nacionalne službe za zapošljavanje, komentarima i dilemama ne bi bilo mesta. Kretanje broja nezaposlenih …

Pročitajte Još »

EMIGRACIONI PROBLEMI ZEMALJA BALKANA

Već više godina se govori o problemu smanjenja stanovništva zemalja Balkana naročito Bugarske i Rumuije nakon ulaska u Evropsku Uniju 2007.godine. Hrvatska takođe doživljava istu sudbinu jer pored negativnog priraštaja problemi intezivnog iseljavanja dodatno  pojačavaju demografski problem. Ni Srbija nije izuzetak, naprotiv. U narednim tabelama su dati podaci o emigracionim kretanjima odabranih zemalja i zemlje imigracije odnsno useljavanja. Izvor:oecd.org/statistics/demography/migration Bugarska …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDNI KOMBINAT BEOGRAD – VREDNOVANJE KOMPANIJE

Bura u javnosti oko PKB (Poljoprivredni kombinat Beograd) i pored toga što je od njegove prodaje prošlo nekoliko meseci se ne stišava. Naime,  značajan deo javnosti negoduje d aje ponuđena inicijalna cena od 104 miliona evra jako niska da je to biser poljoprivrede Srbije, da snabdeva hranom Beograd i okolinu, da je potcenjen nekoliko puta, da ga nije trebalo prodavati …

Pročitajte Još »

VISINA TRGOVAČKIH MARŽI U SRBIJI I OKRUŽENJU

Objavljeno 9.7.2018 Veoma često se čuje iz različitih izvora da su maloprodajne marže u Srbiji izuzento visoke, da vlada kartelski sporazum izmedju velikih sistema o cenama proizvoda i sl. Da li u tome i koliko ima istine pokušaćemo da u narednim analizama pokažemo. Naime, ukupna marža je zbir veleprodajne marže i marže maloprodaje. Tu postoje značajne napomene: Veliki distributivni sistemi …

Pročitajte Još »

ODGOVOR NA SERIJU TEKSTOVA KAKO JE UPROPAŠTENA FARMACETUSKA INDUSTRIJA SRBIJE

Povodom serije tekstova pod napred navednim naslovom pojedini navodi u najmanju ruku ne stoje. U slučaju Hemofarma za oko su mi zapale sledeće konstatacije: Oštećeni mali akcionari i država Preplaćena cena akcija Netačni rezultati poslovanja Naduvani promet i otpis potraživanja i sl. Nemogućnost investiranja od strane Štade zbog otpisa potraživanja i sl. Prva i osnovna postavka je da je Hemofarm …

Pročitajte Još »

DEMOGRAFSKA SLIKA SRBIJE I EVROPE

Zakonomernost savremenog razvoja svetske privrede, naročito visoko industrijalizovanih zemalja  OECD je divergento kretanje privrednog rasta i broja stanovnika. Po pravilu zemlje sa visokim privrednim rastom i BDP per  capita imaju negativan, nulti ili veoma mali prirodni priraštaj. Međutim prilikom ocene prirodnog priraštaja se mora biti jako oprezan jer u visoko razvijenim zemljama EU on je više posledica imigracionih trendova (useljavanja …

Pročitajte Još »

ANALIZA RASPODELE DOHOTKA I POTROŠNJE U JAPANU

Analiza nejednakosti na primeru Japana kao izrazito industrijski razvijene ekonomije polazi od sledećih specifičnosti: Kretanje Bruto društvenog proizvoda; Kretanja nadnica po godinama Kretanje minimalnih nadnica Raspodele mesečnog i godišnjeg dohotka po domaćinstvima na bazi decilne raspodele; Izdvanjanja dohotka za različite oblike potrošnje Uporedjujući Japan sa razvijenm zemljama i zemljama brzo rastućeg dohotka može se konstatovati da ova zemlja ima uglavnom …

Pročitajte Još »

ZARADE U SRBIJI I ODABRANIM ZEMLJAMA SVETA

Da je Srbija zemlja sa namanjim zaradama po radniku nije više nikakva novost. O tome stručna javnost priča već godinama na bazi analiza domaćih i svetskih izvora podataka. Medjutim, vrlo interesantna analiza Medjunarodne organizacije rada (ILO-Interantional Labor Organization) pokazuje svu dubine problema koje Srbija ima po ovom veoma važnom pitanju ekonomkse politike. Naime, ova organizacija vrši  prezentiranje i analizu podataka …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE KOMPANIJE ’’GORENJE’’ PRIMENOM DCF METODA (Discounted cash flow)

Da u Srbiji postoje kompanije koje se mogu podičiti evropskim kvalitetom finansijskih performansi i upravljanja pokazuje slučaj Gorenje Group. Ovom prilikom je uradjena tzv valuacija kompanije primenom modela zarađivačke sposobnosti odnosno sposobnosti generesanja casha, ili potencijalom razvoja i rasta (naglasak je na razvoju a ne rastu jer rast sa cenom kapitala većom od stope prinosa nije razvoj već gomila kvanitativnih …

Pročitajte Još »

PRIVREDNI RAST, MONETARNA I FISKALNA POLITIKA

Tema koja dominira poslednjih nekoliko godina u Srbiji je zašto nema očekivan i potrebnog nivoa privrednog rasta. Prema zvaničnim podacima MMF-a Srbija poslednjih nekoliko godina ima najamanji rast pocentualno gledano od svih zemalja okruženja. Da bi se pokušao dati odgovor na ovo pitanje, mora se poći pre svega od sledećih pitanja: Šta definiše privredni rast i koji fakotri na njega …

Pročitajte Još »

OBRAZOVNA STRUKTURA KAO FAKTOR NEJEDNAKOSTI DOHOTKA

Autor ovih redova je u nekoliko nastavaka na ovom portalu podrobno pisao o razmerama nejednakosti u raspodeli dohotka na primeru izabranih zemalja i njihove komparacije sa Srbijom. Konstatovano je da Srbija ima najveće razmere nejednakosti u raspodeli dohotka izmedju decila od preko 30. Ovaj racio raspodele dohotka Srbije 10/1 (deseti u odnosu na prvi decil) u odnosu na zemlje EU …

Pročitajte Još »

PRIVREDA SRBIJE U 2017

Najnoviji podaci o poslovanju privrede, objavljenih od strane Agenicje za privredne registre (radi se o podacima za tzv. statističku potrebu-konačni podaci o poslovanju privrednih društava se zajedno sa revizorskim izveštajima za obveznike revizije i to redovni i konsolidovani bilansi se dostavljaju do 30.06. će biti raspoloživi tek u julu i avgustu), govore da je privreda u prošloj u odnosu na …

Pročitajte Još »

DISTRIBUCIJA RASPODELE DOHOTKA I POTROŠNJE U SAD (2)

Najveća pojedinačna stavka u SAD su troškovi stanovanja gotovo 2,5 hiljada milijardi dolara. Distribucija troškova prema decilima je gotovo indetična kao i kod ostalih komponenti troškova života  što se može videti i u narednim tabelama Izvor: Isto, Ostali troškovi života su grupisani na sledeći način: Za troškove prevoza koji podrazumevaju spostvena vozila, javni prevoz is l. amerikacni troše 1,17 hiljada …

Pročitajte Još »

DISTRIBUCIJA RASPODELE DOHOTKA I POTROŠNJE U SAD

Sjedinjene Američke države (SAD) kao visoko razvijena zemlja u odnosu na razvijene zemlje EU ima najveću nejednakost u rapsodeli dohotka. Na bazi veoma detaljnih podataka sa sajta ’’Shares of annual aggregate expenditures and sources of income, Consumer Expenditure Survey, 2016’’ može se detaljno analizirati svi aspekti nejednakosti raspodele dohotak po decilima. (desetoprocenti udeo potrošačkih jedinica-domaćinstava u raspodeli dohotka i potrošnje) …

Pročitajte Još »

Decenije koje su pojeli skakavci: 1. POLJOPRIVREDA SRBIJE OD 1976-2017

Da Srbija ima maćehinski odnos prema ovoj privrednoj grani već decenijama (praktično od 1945 godine) nije nikakva novost. Nije namera ovog teksta da komenatriše sve propuste i propuštene prilike da se poljoprivredi definiše pravo mesto u privrednom sistemu tokom proteklih  decenija, već da se ova privredna grana analizira prema izabranim esencijalnim parametrima od 1980. godine do danas, i to za …

Pročitajte Još »

STANDARD U SRBIJI 1980 I 2017 GODINE

Povoda za ovu analizu ima više. Još uvek aktuelan tekst o Iluziji ili stvarnosti boljeg života u SFRJ do 1990 godine i uporednje za 2016 je od strane administratora ponovo aktuelizovan nedavno. Ovoga puta fokus analize je Srbija i to prema nekoliko esencijlano važnih kriterijuma. Za predmet upoređenja je izabrana 1980 godina iz više razloga: godina pre sprovodjenja rigoroznih mera …

Pročitajte Još »

SFRJ – ILUZIJA ILI STVARNOST BOLJEG ŽIVOTA

Objavljeno 16.5.2016 Stariji ili čak i u ovom trenutku ljudi srednjih godina često ističu kako je ekonomska situacija u tadašnjoj Srbiji (u sastavu zajedničke države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) bila neuporedivo bolja nego danas. Verovatno da u tome ima istine, medjitim da li ova tvrdnja generalno ima svoju verifikaciju može se videti iz narednih analiza. Da bi analitički efekat bio …

Pročitajte Još »

FISKALNA DAVANJA VELIKIH KOMPANIJA U SRBIJI U 2016. GODINI

Ovom analizom su obuhvaćeno deset velikih privatnih kompanija u Srbiji, od toga četiri kompanije koje su rezultat stranih direktinih investicija u Srbiju  prethodnih godina. Obuhvaćena su sva fiskalna opterećenja: Ostali odlivi po osnovu javnih prihoda ( Odlivi po osnovu ostalih javnih prihoda, iskazuju se iznosi isplata u toku obračunskog perioda po osnovu akciza, poreza na dodatu vrednost i ostalih poreza, carina …

Pročitajte Još »

PROSEČNA ZARADA-DILEME I OTVORENA PITANJA

Promena metodologija obračuna prosečne zarade govori mnogo više od puke matematičke interpretacije. Naime, postavlja se pitanje zašto do sada nije primenjena klasična prosta računica na bazi obračunate bruto zarade i socijalnih doprinosa, podataka dostupnih preko Poreske uprave Republike Srbije. Na bazi ove metodologije uz izvesno odstupanje jer se mora naglasiti da prema zvaničnim zakonskim rešenjima postoji maksimalna osnovica na koji …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE KOMPANIJE ‘‘TELEKOM’’ SRBIJA

U prethodnom tekstu primenom savremnih modela procene vrednosti kompanija dobijena je indikativn vredost kompanije ‘‘Telekom’’ Srbija. U narednim izlaganjima će pažnja biti koncetrisana na utvrdjivanju indikativne vrednosti domaće telekomunikacione kompanije ‘‘Telekom’’ Srbija i to: ü  Utvrdjivanje indikativne vrednosti matične kompanije; ü  Vrednovanje kompanije na bazi konsolidovanog bilansa. Vrednovanje matične kompanije ima za cilj da uporedi vrednost sa kompanijom ’’Telenor’’ jer …

Pročitajte Još »

CENE I KUPOVNA MOĆ U GRADOVIMA SRBIJE

Na bazi podataka Republičkog zavoda za statistiku Srbije (Mesečni statistki bilten), kao i godišnje Ankete o potrošnji domaćinstava, pravilnim ukrštanjem i analizom podataka može se velikom dozom preciznosti izvesti pouzdani zaključci o kretanju potrošnje, kupovne moći i životnog standarada. Period posmatranja i analize sam ograničio na period 2010-2017 godina sa izborom 2014 kao  medjuperioda jer su te godine donešene i …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE KOMPANIJE TELENOR

Nakon informacija da je moguća jedna od najvećih poslovnih akvizicija u regionu, t.j. da KKR kompanija koja je vlasnik SBB postane i vlasnik Telenora u Srbiji, Bugarskoj, Madjarskoj i Cnoj Gori i da za tu transakciju navodno bruto hoće da plati 2 milijarde eura, postavlja se pitanje koliko zaista vredi Srpski Telenor. Vredi podsetiti da je Telenor ušao na srpsko …

Pročitajte Još »

DECILNA ANALIZA POTROŠNJE – KOMPARATIVNA ANALIZA SRBIJE I MAKEDONIJE

  U dosadašnjim analizama nejednakosti u raspodeli dohodaka primenom metoda analize ’’Eurostata’’ pokazano je da Srbija zauzima poslednje mesto prema rasponu u raspodeli dohotka odnosno da je stepen nejednaksti u raspodeli dohodaka po kvintilima (grupe od po 20% polulacije) i decilima (10% populacije) ubedljivo najveća.  Samo radi podsećanja raspon u raspodeli kod kvintila je 9,7 a kod decila 30. Pored …

Pročitajte Još »

NEJEDNAKOST U RASPODELI DOHOTKA- SLUČAJ ARGENTINA

Baveći se ovim problemom u prethodnim tekstovima, pored istraživanja nejednakosti u Srbiji i Kini, Argentina se nametnula kao paradigma ekonomske nejednakosti latinoameričkog tipa. Poznato je da su zemlje poput Brazila, Argenitne, Bolivije, Kolumbije isl. zemlje sa veoma visokim vrednostima Gini koefijenta. To su takođe i zemlje sa izraženim problemima spoljne likvidnosti, velikim dugovima i sl. Nije ovde prioritet analiza uzroka …

Pročitajte Još »

KINA – ANALIZA NEJEDNAKOSTI

O usponu kineske ekonomije prethоdnih decenija suvišno je trošiti reči. Objavljeno  je bezbroj  naučnih i stručnih radova, napisano na stotine knjiga i studija gde su do tančina definisani svi aspekti ubrzanog rasta privrede ove zemlje, naročito u poslednje tri decenije. Namera ovog teksta nije dalja eksplikacija ove teme, jer je pored već rečenog malo toga moguće novoga konstatovati. Medjutim, jedan …

Pročitajte Još »

KOMPARARIVNA ANALIZA NEJEDNAKOSTI U SRBIJI I ZEMLJAMA EU

Prethodna dva teksa na ovom portalu su nastojanje autora da na bazi releventnih informacija medjunarodne statističke baze podatka ‘’Eurostata’’ prikaže odnose u raspodeli dohodaka različitih socijalnih grupa. Tako su sve socijalne grupe prvo prikazane kao odnosi u apsolutnim veličinama dohodaka po kvintilima (socijalne grupe sa po 20% relativnog učešća u raspodeli dohotka po visini) i decilima (10% učešće gurpa u …

Pročitajte Još »

RAZMERE NEJEDNAKOSTI U SRBIJI – Drugi deo

U prethodnom radu istaknuti su ključni pokazatelji raspodele dohotka u zemljama EU i zemljama sa statusom pregovaračkog proseca sa EU, prema bazi statističkni podataka Eurostata. U nastavku izlaganja, a u cilju pravilne verifikacije jedne složene i u Srbiji zapostavljene teme o nejednakostima, mora se učiniti dodatni napor kako bi se problme nejednakosti što egzaktnije objasnio. Kvalitativan aspekt je pre svega …

Pročitajte Još »

RAZMERE NEJEDNAKOSTI U SRBIJI

Da je Srbija postala zemlja izrazite nejednakosti u raspoledi dohotka nije nikakva novost. O tome je već pisano a i Republički zavod za statistiku o tome iznosi validne pokazatelje. Medjutim problem nejednakosti je politička anatema, u svetskim okvirima se tom problemu posvetio mali broj pravih i relevatnih stručnjaka (Branko Milanović ispred Svetske Banke) koji neprestano dokazuju da nema napretka sveukupne …

Pročitajte Još »

FINANSIJSKA POZICIJA SRPSKE PRIVREDE

Obzirom na odredjeni protek vremena, kao i činjenicu da konačni rezultati poslovanja srpske privrede nisu bili poznati do kraja septembra, osmelio sam se da sredinom novembra ukratko sa aspekta kratkororčne finansijske pozicije analiziram privredu Srbije. Baza podataka za analizu su zbirini završni računi srpske privrede (bilans stanja i bilans uspeha) u direktnim izveštajima, kao i bilans novčanih tokova u izvedenom …

Pročitajte Još »

Mc MEAL INDEX

Najvećem delu stručne javnosti je poznat  tzv. BigMac Indeks  u aproksimaciji odredjivanja precenosti ili podcenjenosti valuta prema dolaru. Big Mek indeks je izmišljen 1986. godine od strane lista The Economist kao leprsavi vodic koji pokazuje da li su valute na svom ‘’pravom’’ nivou. Baziran je na teoriji pariteta kupovnih moci (PPP), pojmu koji na dugi rok treba da pokaze kretanje …

Pročitajte Još »

KAKO DO ODRŽIVOG ZDRAVSTVA

Sigurno da ni jedna oblast funkcionisanja  države nije toliko osetljiva kao zdravstvo. Naime, Na primeru zdravstvne zaštite (svaka zemlja to reguliše najvišim pravnim aktima-bar deklarativno) očituju se mnoge društvene anomalije ili pak uspesi. Neke od njih direktno tangiraju svakog korisnika pojedinačno. Pre svega dostupnost kvalitetne usluge po pitanju dijagnostifikovanja, lečenja, raspoloživosti kvalitetnih lekova, cene samog postupka lečenje, troškova koje samo …

Pročitajte Još »

ANALIZA DOPRINOSA ODABRANIH DRŽAVNIH KOMPANIJA STVARANJU BRUTO DODATE VREDNOSTI REALNOG SEKTORA PRIVREDE SRBIJE

Analiza doprinosa odabranih kompanija stvaranju Bruto dodate vrednosti i Bruto društvenog proizvoda realnog sektora privrede Srbije pokazuje uspešnost poslovanja jer osnovni kvalitativni doprinos kod kompanija iz realnog sektora uvažavajući tzv. ’’proizvodni model’’ analize nalazi se u tome koliko su kompanije doprinele stvaraju ukupnog društvenog bogatsva države. Odabir kompanije je uradjen na principu veličine prihoda, zatim kvaliteta poslovanja kroz ostvrivanje odredjenih …

Pročitajte Još »

BENCHMARKING ANALIZA – AIR SERBIA I CROATIA AIRLINES

Svrha benchmarking analize je uporedjivanje dve ili više kompanija prema zadatim kriterijumima. Takodje i utvrdjivanje jakih i slabih tačaka u finansijskom stanju i položaju kompanija kao i medjusobnih uproedivih kvalitativnih performansi. Benchmarking je tehnika komparativne analize kojom se traga za najboljom praksom koja ćevoditi ka superiornim performansama neke organizacije. Benchmarking je nova reč koja se uvodi u teoriju i praksu …

Pročitajte Još »

DEVASTACIJA RUSKE EKONOMIJE

Birajući naslov ovog teksta, na bazi podataka koji su predmet analize u nastavku rizikovao sam da izabarem pretešku reč obzirom na rejting ruske države u Srbiji po pitanju načina sagledavanja situacije u toj zemlji i često emocionalnog pristupa  zasnovanog na  nerelanim ocenama stvarnog stanja ruske ekonomije. Informacije da su sanckije Zapada uvedene ovoj zemlji 2014 godine zbog situacije u Ukrajini …

Pročitajte Još »

ZARADE U FIAT-U

Prekid štrajka i dogovor o nastavku proizvodnje uz posredovanje države su udarna vest u gotovo svim sredstvima javnog informisanja. I pored mnogih nepoznanica, kao što je akuelni Ugovor, dodata je još jedna. To je sporazum izmedju vlade, poslovodstva i štajkačkog odbora. Mejdutim u skladu sa tim, i pored najbolje volje nisam, a verujem da najveći broj ljudi takojde, saznao koji …

Pročitajte Još »

SLUČAJ GALENIKA – TREĆI PUT

Najnovija vest da država kao većinski vlasnik Galenike ponovo traži strateškog partnera u postupku konačnog rešenja vlasničkog i svakog drugog pitanja ove jedine domaće farmacetuske kompanije ponovo pokreće ključno pitanje, kako i na koji način naći adekvatnu strategiju. Čini se ovog puta da nema nikakvih drugih rešenja, osim onog radikalnog- praktično namoliti nekoga ko će preuzeti fabriku, a da zauzvrat …

Pročitajte Još »

MALINA – DECENIJSKO POLITIČKO PITANJE U SRBIJI

Najnovija događanja vezano za cene u otkupu malina ovogodišnjeg roda su samo nastavak decenijske prakse da pre samog početka berbe počinje igra mačke i miša sa jedne strane proizvodjača i sa druge strane otkupljivača. Jedino se uloge otkupljivača kroz decenije menjale, nekada veliki prehrambeni sistemi u preradi voća i povrća, sada privatni hladnjačari koji su uglavnom i izvoznici malina. Malina …

Pročitajte Još »

FIAT- PARADIGMA KORPORATIVNE EKONOMIJE

Najnovniji finansijski pokazatelji FCA Srbije u suštini ne pretstavljaju neko veliko iznenadjenje i ne bih bili  posebno u fokusu analize da nije trenutno aktuelan generealni štrajk s jedne strane, i stav poslovodstva (vlasnika) sa druge. Takodje država Srbija njena slabašna privreda i još slabašnije stanovništvo i dalje dobrano finansiraju poslovanje ove firme. Osnovni pokazatelji poslovanja ove kompanije su dati u …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE PRIVREDE SRBIJE PRIMENOM DCF METODA (Discounted cash flow)

Vrednovanje privrede ovim modelom (koji je jedan od osnovnih kod vrednovanja kompanija) ukazuje na njenu sposobnost  da generiše gotovinu. Spada u savremne i široko korišćene modele ’’Valuation of Company’’ u razvijenim ekonomijama i predstavlja reper za odredjivanje konačne vrednosti kompanije. Procena vrednosti kompanije (privrede) je veoma složen proces i nikada nije egzaktni pokazatelj jer se zasniva na proceni novčani i …

Pročitajte Još »

SRBIJA – GDE SMO REALNO U ODNOSU NA OBEĆANJA

Imajući u vidu konstantna obećanja o poboljšanju standarda, većim ukupnim zaradama, povećanja zarada u javnom sektoru i očekivanjima da se isto desi u privatnom sektoru (gde je zaposleno 2/3 radnika), na bazi podataka zvničnih državnih istitucija (Republički zavod za statistiku i Narodna banka Srbije) specijalizovnai sajt (www.tradeeconics.com) prati ekonomska kretanja i vrši prognoza za 196 zemalja. Trading Ekonomics omogućava svojim …

Pročitajte Još »

PLAĆENI POREZI ODABRANIH KOMPANIJA-nastavak

Obzirom da podaci o poslovanju privrede na bazi godišnjih izveštaja još nisu dostupni pojedinačno po privrednim subjektima,  ova analiza najvećih kompanija predstavlja nastavak prethodnog teksta ali za kompanie koje su u režimu ograničene konkurencije sa delimičnim ili potpunim državnim vlasništvom (NIS, Telekom i Elektroprivreda) i tržišno orijentisanih, ali sa naglašenim uticajem oligopola (pivare i prerada duvana) prema prihodu i visini …

Pročitajte Još »

PLAĆENI POREZI ODABRANIH KOMPANIJA

Obzirom da podaci o poslovanju privrede na bazi godišnjih izveštaja još nisu dostupni pojedinačno po privrednim subjektima,  analiza najvećih kompanija koje su tržišno orijentisane (isključena su javna preduzeća koja imaju odredjeni oligopolski položaj ili ograničenu konkurenciju) prema prihodu i visini plaćenog poreza državi se bazira na 2015 godini, stim da će ista biti inovirana čim rezultati poslovanja  za 2016 godinu …

Pročitajte Još »

VREDNOVANJE KOMPANIJE ’’FRIKOM’’ PRIMENOM DCF METODA (Discounted cash flow)

Vrednovanje kompanije ovim modelom ukazuje na sposobnost kompanije da generiše gotovinu. Spada u savremne i široko korišćene modele ’’Valuation of Company’’ u razvijenim ekonomijama i predstavlja reper za odredjivanje konačne vrednosti kompanije. Procena vrednosti kompanije je veoma složen proces i nikada nije egzaktni pokazatelj jer se zasniva na proceni novčani i poslovnih tokova u budućem vremenskom periodu (5-10 godina, optimalno …

Pročitajte Još »

ANALIZA DOPRINOSA ODABRANIH KOMPANIJA STVARANJU BRUTO DODATE VREDNOSTI REALNOG SEKTORA PRIVREDE SRBIJE

Analiza doprinosa odabranih kompanija stvaranju Bruto dodate vrednosti i Bruto društvenog proizvoda realnog sektora privrede Srbije pokazuje uspešnost poslovanja jer osnovni kvalitativni doprinos kod kompanija iz realnog sektora uvažavajući tzv. ’’proizvodni model’’ analize nalazi se u tome koliko su kompanije doprinele stvaraju ukupnog društvenog bogatsva države. Odabir kompanije je uradjen na principu veličine prihoda, zatim kvaliteta poslovanja kroz ostvrivanje odredjenih …

Pročitajte Još »

ANALIZA BUDŽETA REPUBLIKE SRBIJE OD 2006-2016 GODINE

Poslednjih nekoliko godina, Srbija je po rečima nosilaca političke i ekonomske vlasti  ušla u težak period fiskalne konsolidaciju sa ciljem smanjivanja deficita budžeta, apsolutno i realno (kroz smanjenje učešća u BDP) i ukupnog javnog duga. Kao osnovna mera smanjenje su plate u javnom sektoru i penzije. Akcenat je u prvom koraku bio na redukciji rashoda, a u drugom na povećanje …

Pročitajte Još »

FINANSIJSKA ANALIZA AGROKORA

Objavljeno 3.3.2017 Nedavni natpisi u domaćim i medijima u okruženju o složenom finansijskom položaju vodeće hrvatske kompanije Agrokor (vlasnika izmedju ostalog i velikih privrednih sistema u Srbiji- Dijamanta, Frikoma, Kikindskog mlina, Mivele i dr) o prezaduženosti kompanije od preko 6 milijardi eura, kao i obustave daljeg kreditiranja od strane poslovnih banaka naveli su da se ove kostatacije detaljnije analiziraju. Podaci …

Pročitajte Još »

ISPLATIVOST TOVA SVINJA U SRBIJI

Tov svinja prestavlja jednu od najintezivnijih grana stočarstva (pored tova junadi i pilića). Tov svinja u Srbiji se uvek nalazio u odredjenoj meri pod uticajem nedifinisanih pravila poslovanja jer je relativno često dolazilo do tržišnih dipsoroporcija u cenama mesa i žive stoke. Sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji i aktulenim pregovorima o pristupanju na tržištu živih svinja i svinjskog mesa došlo …

Pročitajte Još »

ODRŽIVOST NEKAMATONOSNOG TEKUĆEG RAČUNA PLATNOG BILANSA SRBIJE

Tokom poslednjih nekoliko decenija važnost održivosti deficita tekućeg platnog bilansa sve više dobija na značaju u očima nosioca ekonomske politike. U načelu se deficit tekućeg računa bilansa plaćanja može finansirati sve dok se zaduživanjem mogu prikupiti potrebna sredstva. Takva strategija zaduživanja može biti izvodljiva u kratkom roku, međutim mogućnosti države da servisira dug u dugom roku postaju diskutabilne. Bilans tekućeg …

Pročitajte Još »

SRBIJA U PROIZVODNJI JUNEĆEG MESA

Srbija  je poljoprivredna zemlja velikih mogućnosti u proizvodnji ratarskih, povrtarskih i voćarskih kultura. Ovo su nepodeljene ocene kako  stručne javnosti,  tako i šire javnosti. Srbija stvarno ima velike potencijale za razvoj ove privredne grane koja kroz spoljnotrgvinsku razmenu može značajno povećati devizni priliv i biti veliki oslonac u pozitivnom spoljnotrgovinskom bilansu. Bez velikih pretenizija da se šire elaborira potencijal razvoja …

Pročitajte Još »

ANALIZA FINANSIJSKE POZICIJE NAJVEĆIH GUBITAŠA

Pri svakoj poseti predstavnika MMF-a Srbiji, ključno pitanje su gubici velikih javnih preduzeća. Nažalost država i pored svih pokušaja još uvek ne može da dodje do adekvatnog rešenja nagomilanih problema  pre svega kumuliranih gubitaka, davanja garancija za eksterno zaduživanja, transfer sredstava iz budžeta i sl. Ovom prilikom analiza obuhvata četiri ključna preduzeća sa trenutno najvećim problemima. To su: RTB Bor, …

Pročitajte Još »

SLUČAJ GALENIKA – IMA LI NADE?

Pokušaj strateškog povezivanja jedine  državne farmaceutske fabrike ’’Galenika’’ad, da kroz javni poziv zainterosvanim kompanija iz farmacetuskog biznisa učestvuju u dokapitalizaciji kompanije manjinskim paketom od 25% i nominalne vrednosti od minimum 7 miliona eura, čime bi se steklo pravo upravljnja i pored dva produženja roka verovatno će ostati uzaludan. Veliki je broj razloga  da se ova akcija ne završi na željeni …

Pročitajte Još »

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA FIAT-SRBIJA

Vest o ukidanju treće smene u fabrici FCA Srbija i gubitak  posla za oko 1500 radnika bez obzira na malo očekivani scenario u javnosti (bili smo svedoci  izjava pojedinih vrlih stručnjaka i još vrlijih političara da to poslao stoleća) kada se pogledaju i detaljno analiziraju finansijski izveštaji kompanije za 2014 i 2015 godinu, pažljivom analitičaru ovakav scenario je očekivan i …

Pročitajte Još »

PROBLEMI UTVRDJIVANJA EKONOMSKE EFIKASNOSTI INVESTICIJA U SRBIJI

Ekonomska efikasnost investicija  u kompaniji predstavlja ključni faktor njenog razvoja, njene finansijske pozicije i finansijskog  zdravlja, sledstveno tome i rasta/pada njene konkurentnosti. Ovde se govori pre svega o investicionim  ulaganjima u realna dobra u cilju povećanja proizvodne efikasnosti, povećanja ponude, modernizacije i jačanja tržišne pozicije. Poznato je takodje da bez investicija nema razvoja na dugi rok, nema jačanja konkuretnosti, nema …

Pročitajte Još »

FIAT – IZVOZNI ADUT SRBIJE?

Objavljeno 17.3.2013.   U poslednje vreme se veoma intezivno govori o pregrupisavanju srpskog izvoza ka proizvodima visoke faze prerade i kapitalne intezivnosti. Pre svega se misli na proizvodnju i izvoz motornih vozila, odnosno FIAT automobila iz Kragujevca. Nesporno da je učinjen veliki napor na dovodjenju ove kompanije u Srbiju, oživljavanju zamrle proizvodnje autombila, angažovanju oko 2000 radnika, kako nedavno reče …

Pročitajte Još »

EVROPSKI STANDARD-MIT ILI STVARNOST

Dostizanje evropskog životnog standarda je bez sumnje san svakog gradjanina Srbije, to često poručuju nosioci ekonomske i političke vlasti u Srbiji poslednjeh nekoliko decenija. U, sada već davno, datom novogodišnjem intervjuu jednim dnevnim novinama tadašnji predsednik Srbije je rekao da je cilj da Srbija bude razvijena evropska zemlja sa platom od tadašnjih 5 hiljada nemačkih maraka. Intervju je s kraja …

Pročitajte Još »

KOMPARATIVNA ANALIZA KUPOVNE MOĆI GLAVNIH GRADOVA ZEMALJA BALKANA

Neretko se u sredstvima informisanja može čuti ili pročitati da je Beograd jedan od najskupljih gradova u okruženju, da u pojedinim segmentima potrošnje je i u vrhu Evrope i sl. Takodje, gotovo je pravilo da je Srbija zemlja sa najmanjim prihodima po stanovniku (zarade, penzije i sl), čak je i Makedonija ispred Srbije i sl. Koliko u svemu tome ima …

Pročitajte Još »

EKONOMSKA KRETANJA U SRBIJI – ŠTA NAS ČEKA

Prognoza ekonomskih trendova je vrlo nezahvalna i nadasve vrlo nepredvidiva disciplina.  Privredni i ukupni ekonomski ambijent je rezultat medjusobnog dejstva velikog broja faktora, od kojih su najveći broj egzogenog karaktera. Takodje u sistemu medjusobno integrisanih i povezanih tokova najčešće pozicija, naročito male ekonomije, predominantno zavisi od dejstva globalnih ekonomskih i političkih trendova. Medjutim, nije bez osnova sagledati prognoze trendova osnovnih …

Pročitajte Još »

BENCHMARKING ANALIZA – AIR SERBIA I CROATIA AIRLINES

Svrha benchmarking analize je uporedjivanje dve ili više kompanija prema zadatim kriterijumima. Takodje i utvrdjivanje jakih i slabih tačaka u finansijskom stanju i položaju kompanija kao i medjusobnih uproedivih kvalitativnih performansi. Benchmarking je tehnika komparativne analize kojom se traga za najboljom praksom koja ćevoditi ka superiornim performansama neke organizacije. Benchmarking je nova reč koja se uvodi u teoriju i praksu …

Pročitajte Još »

PLATNI BILANS RUSIJE

Glavni udari na rusku ekonomiju u 2015 godini su enormni pad cena nafte i gasa, sa jedne strane i sankcije Evropske unije i SAD, s druge. Posledice su vidljive već krajem 2014 i početkom 2015 godine kroz značajnu depresijaciju rublje koja je izgubila gotovo polovinu svoje vrednosti prema dolaru. Doduše, dolar je značajno apresirao i prema drugim valutama, medjutim poznato …

Pročitajte Još »