0 Dragovan Milićević

GINI KOEFICIJENT – KOMPARATIVNA ANALIZA

Istraživanje ekonomomske nejednakosti  predstavlja veoma zahtevan i mukotrpan posao. Ekonomska nejednakost je imanentno svojstvo neoliberalnog kapitalizma, odnosno modela privrednih, ekonomomskih i državnih reformi  u zemljama u tranziciji od državno-socijalističkih ka tržišnim privredama.  U ranijem tekstu na makroekonomiji (videti ‘’Globalizacija i standard-nestandardan pogled’’) izvršen je pokušaj analize raspodele društvenog bogatstva i novostvorene vrednosti na rad i kapital. Najveći broj analiziranih zemalja …

Pročitajte Još »

NA PRAGU EKONOMSKE KATASTROFE

Početak 2016. ostaće verovatno upamćen kao period najvećeg pada berzanskih indeksa vodećih svetskih berzi od vremena velike ekonomske krize 1929 godine. Svi ključni berzanski  indeksi vodećih svetskih berzi kao da se utrkuju koliko će izgubiti na vrednosti. Nije novina ako se kaže da pad berzanskih indkesa odnosno vrednosti imovine onih portfolia sa kojima se trguje na berzi su upozoravajući signal …

Pročitajte Još »

ANALIZA KUPOVNE MOĆI VALUTA ZEMALJA BALKANA

Ovaj tekst je nastavak prethodne analize precenjenosti ili potcenjenosti valuta  odabrene grupe zemlja na bazi kretanja cena tzv. ’’Big Mac’’ indeksa. Istaknuto je da isti ne predstavlja relevantni pokazatelj kupovne snage valuta, niti pak indikacije za kretanje realne vrednosti valuta u svom osnovnom obliku. Prilagodjeni model korigovan odnosom bruto društvenog proizvoda po tzv. Paritetu kupovnih snaga  (PPP vrednosti) i vrednosti …

Pročitajte Još »

‘’BIG MAC’’ I PARITET KUPOVNE MOĆI

Big Mek indeks je izmišljen 1986. godine od strane lista The Economist kao leprsavi vodic koji pokazuje da li su valute na svom ‘’pravom’’ nivou. Baziran je na teoriji pariteta kupovnih moci (PPP), pojmu koji na dugi rok treba da pokaze kretanje valuta u smeru koji izjednačava korpe roba i usluga (u ovom slucaju Big Mek hamburger) u bilo koje …

Pročitajte Još »

MESNE PRERADJEVINE U SRBIJI

Vest da je Srbija zabranila uvoz najlošijih kateogrija mesa od 01. januara ove godine bi trebala značiti da će tradicionalno dikutabilni kvalitet mesa i mesnih preradjevina u Srbiji biti malo bolji. Nema garancije ali ima očekivanja. Naime, ostaci i otpaci od mesa kao i mehanički otkošćeno meso se u najvećoj meri koristi za proizvodnju preradjevina pre svega parizera, viršli, pašteta, …

Pročitajte Još »

PLATNO-BILANSNA OGRANIČENJA SRBIJE

Jedna od osnovnih odrednica ekonomske politike svake zemlje je i platnobilansna politika. Kao sastavni deo ekonomske politike, platnobilansna politika se bavi pre svega ekonomsko finansijskim odnosima zemlje sa inostranstvom. Platni bilans kao bilans ekonomskih transkacija  jedne zemlje sa inostranstvom pokazuje mnogo više od prostog zbira statističkih i finansijskih pokazatelja u medjusobnim transakcijama jedne zemlje sa spoljnim svetom. Iz ekonomskih aktivnosti …

Pročitajte Još »

DEVIZNI KURS I KLOPKA SREDNJE RAZVIJENOSTI

Nakon dužeg vremena izrazite stabilnosti kurs dinara je poslednjih par nedelja  ponovo na klackalici. Naime, vrednost dinara je smanjena za oko 1,7% u odnosu na period skraja novembra i iznosi nešto preko 122 dinara. Može se konstatovati na bazi posmatranja odnosa dinara i eura u prethodnih nekoliko godina da su kraj godine ili početak naredne periodi kada se ne može …

Pročitajte Još »

KINESKI SAN

Dešavanja na finansijskim tržištima u svetu podstaknuti velikim padom vrednosti kineskih berzanskih indeksa nazvan je popularno ’’crni ponedeljak’’. Periodična dešavanja na berzi kao instituciji koja navodno u virtuelnom modelu ekonomije (koji nažalost uvek odnese pobedu na štetu realnog modela ekonomije zasnovanog na rastu proizvodnje i GDP) nagoveštavaju novu krizu i sasvim je sigurno da je na vidiku. Ovoga puta na …

Pročitajte Još »

GRČKI DUG – PARADIGMA NOVOG EKONOMSKOG PORETKA

Svakodnevno nas mediji obaveštavaju da Grčka ovih dana bije bitku za svoj ekonomski, politički pa se čak slobodno može reći i socijalni opstanak. Ova zemlja je u dužničkom ropstvu godinama (verovatno nema čoveka u Srbiji srednjih godina i stariji  koji nije od svojih roditelja ili bilo kog drugog u detinjstvu još čuo čuvenu rečenicu ’’dužan ko Grčka’’),medjutim ovoga puta situacija …

Pročitajte Još »

SRBIJA VERSUS BELORUSIJA

Analiza ekonomija dve zemlje sa suprotnim pozicijama prema velikom evropskom ekonomskom i političkom prostoru  pokazuje  u najmanju ruku kontradiktorne pokazatelje. Na jednoj strani je Srbija koja se na svaki način pokušava priključiti evropskoj porodici naroda, evropskom ekonomskom prostoru i za političare u Srbiji Evropa nema alternativu. Sasvim  je legitimno takvo stremljenje ako analize pokažu da Srbiji bez Evrope nema ekonomskog …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA SRBIJE – OD ŠANSE DO PROBLEMA

Godinama  (čak i decenijama) unazad u svakom obraćanju narodu od strane političara se uvek govori da je poljoprivreda velika šansa Srbije, da može da zaposli veliki broj radnika, da može biti uzdanica u izvozu, da je obezbedjena prehrambena sigurnost nacije i sl. Stvarnost je nažalost, kao i nebrojeno puta do sada, sasvim drugačiija i po Srbiju daleko nepovoljnija. Krajem prošle …

Pročitajte Još »

LIČNI BANKROT

Jedna od odrednica aranžmana sa MMF je obaveza  Srbije da donose zakon o ličnom bankrotstvu. Obzirom da je ovaj institut vec davno poznat ali u najrazvijenijim zemljama sveta, nije mi poznato koliko zemalja srednje ili nedovoljne razvijenosti primenjuje ovaj instutut. Od bivših reublika samo je u Sloveniji taj institut u funkciji nekoliko godina, Hrvatska se sprema da ga uvede, ostale …

Pročitajte Još »

SVINJARSTVO U KANŽAMA LIBERALNOG UVOZA

Povod za ovaj tekst je informacija sa portala B92 ’’Srpske svinje niko neće’’ o činjenici da  je značajno opala potražnja domaćih tovljenika. Ovaj istraživački tekst treba da pokaže i ukaže na glavne uzroke, mada se oni na prvi pogled mogu naslutiti potpunom liberalizacijom uvoza živih svinja i svinjskom mesa sa područja EU i CEFTA-e. Stočari su i prethodnih godina ukazivali …

Pročitajte Još »

VALUTNI RAT

Najnovija odluka Evropske centralne banke da u sistem ubacuje mesečno prosečno 67 milijardi evra ili oko 1100 milijardi do sredine sledeće godine  potakla je mnoge polemike u vezi sudbine evra, uticaja na zemlje periferije Evropske unije, Srbiju i sl. Sigurno je da će doći do smanjenja vrednosti evra u odnosu na referentne valute (dolar i franak) što je uostalom i …

Pročitajte Još »

RAST FRANKA – PARADIGMA EKONOMSKIH ZAKONITOSTI

Rast švajcarksog franka od preko 20% u odnosu na evro pre par dana može se smatrati za paradigmu osnovnih ekonomskih  zakonitosti da stanje ekonomije odredjuje vrednost valute i da slaba privreda dugoročno ne može imati jaku valutu i vice versa. Gde je privreda Švajcarske u odnosu na ostale evropske zemlje se može objasniti u nekoliko tabela i grafikona. Nije potrebno …

Pročitajte Još »

SPOLJNA TRGOVINA – UPOREDNA ANALIZA PODATAKA

Tačnosti  podataka spoljnotgovinske razmene izmedju zemalja već dugo predstavlja probem koji nije moguće adekvtno i zadovoljavajuće rešiti. O čemu se radi? Pre svega problem evidentiranja roba i usluga izmedju zemalja tj. prikazivanje zvaničnih podataka o spoljnogrgovinskoj razmeni izemdju dve zemlje nalilazi  po pravilu na neslaganja tj. Izvoz jedne zemlje u drugu nije indetičan uvoz druge zemlje i obrnuto.  Uzrok  ovoj …

Pročitajte Još »

Prognoza ekonomskih kretanja u 2015 godini

Poslednje mere fiskalne konsolidacije od novembra ove godine uz smanjenje plata u javnom sektoru i penzija preko 25.000 dinara nesumnjivo će uticati na dalje smanjenje potrošnje, samim tim i ekonomske aktivnosti. Koliko će to smanjenje biti teško je reći u ovom trenutku, ali primenom odredjenih ekonometrijskih modela može se približno zaključiti da će doći do pada gotovo svih ekonomskih aktivnosti. …

Pročitajte Još »

GRANICE RASTA

Davne 1972 godine grupa stručnjaka sa MIT-a ovjavila je studiju o granicama rsta svetske ekonomije u 21.veku. Naravna da smela prognoza ekonomskih i socijalnih kretanja u budućnosti ne bi značano uticala na javno mnjenje ) sve bi se svelo na fututistička predvidjanja ili kako se to u ovom vremenu naziva ‘’teorija zavere’’ da 2010 godine grupa naučnika sa univerziteta u …

Pročitajte Još »

IMA LI SRBIJA EKONOMSKU POLITIKU?

Naslov  teksta po sebi je kontradiktoran jer nosi pitanje koje se u svakoj državi praktično ne postavlja. Svaka zemlja mora u osnovi da ima nekoliko važnih politika bez kojih i nema elemente suvereniteta niti prave državne organizacije. To su pre svega:   Ekonomska politika; Politka odbrane i bezbednosti Politika državne uprave i organizacije  i sl. Zašto opšte postavljati pitanje da …

Pročitajte Još »

EKONOMSKA NEJEDNAKOST U SRBIJI

Ono što je vidljivo golim okom da su u Srbiji sve izraženije socijalne razlike koje čak u nekim elementima prelaze u kastinski sistem sada je kroz zvaničnu naučnu i stručnu verifikaciju i obelodanjeno. Naime metoda  za merenje ekonomske nejednakosti ima više ali se najreprezentativniji tzv Lorenzoca kriva i Džini (Gini) koeficijent. O njemu sam već pisao u januaru 2013 godine …

Pročitajte Još »

SRPSKI IZVOZ HRANE U RUSIJU

Poslednjih dana vlada euforija o velikim potencijalima izvoza hrane iz Srbije u Rusiju posle odluke njihovog predsednika da se zabrani uvoz hrane iz zemalja Evropske unije i onih zemalja koje sleduju politiku sankcija prema Rusiji. Ta euforija koja ovde vlada (kod nas je uvek tako jer emocije uvek nadvaldaju razum) nije potpuno bez osnova ali sa jednom velikom distinkcijom da …

Pročitajte Još »

SRBIJA U FISKALNOJ ALHEMIJI

U kakvoj se fiskalnoj poziciji Srbija nalazi obelodani ministar finansija i ode sa ’’barikade’’. Reče da se penzije smanje za 20%, plate u javnom sektoru za 15% i da struja poskupi za 30%. (nije jasno zašto struja al’ nema veze-indirektno ima) i da na ulicu ode 160,000 radnika u javnom sektoru. Nije ovo bila loša ideja da umesto Srbije na …

Pročitajte Još »

GALENIKA – PARADIGMA SRPSKE POLITEKONOMIJE

Već izvesno vreme slučaj Galenika povremeno uzima veliki publicitet javnim medija u Srbiji. Nenamensko trošenje novca, kriminalne aktivnosti oko nenamenskog trošenja ogromnih količina novca, davanje lekova bez adekvatnih garancija i sl, su aktivnosti koje su Galeniku praktično skrajnuli sa srpskog tržišta lekova i napravila enormni gubitak koji za razliku od gubitka privatne  kompanije indirektno opterećuje budžet jer je Galenika kompanija …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA SRBIJE I EVROINTEGRACIJE

Da će poljoprivreda Srbije osetiti značajne posledice evrointegracija nije nikakva posebna novina. O tome se već pre nekoliko godina ozbiljno raspravljalo kako na neki način zaštiti domaću proizvodnju esencijalnih namirnica od uticaja svetskog tržišta pre svega tržišta  EU i CEFTA sporazuma. Srbija u poslednjih nekoliko meseci veoma intezivno uvozi žive tovljenike od 80-120 kg kao i smrznuto meso u polutkama. …

Pročitajte Još »

SRBIJA U STAGFLACIJI

Imajući u vidu kretanja svih ekonmskih i privrednih perforansi u Srbiji u prethodnih nekoliko godina može se zaključiti (mada se malo o tome govorilo i govori u prethodnom i sadašnjem vremenu) Srbija je dopala u jednu od najtežih pozicija u vodjenju ekonomomske politike – u zonu stagflacije. O ovoj temi se u Srbiji malo i govorilo i pisalo, uglavnom je …

Pročitajte Još »

IZVOZ SRBIJE-PRERANI OPTIMIZAM

Podaci o izvozu Srbije u 2013 godini su kod mnogih izazvali neočekivani optimizam. Naime, ukupan izvoz je porastao za oko 30% u odnosu na 2012 godinu što je kod neobavešetnih optimista dovelo do olako obećane brzine svakolikog privrednog i svakog drugog napretka. Kada se pogledaju statistički podaci o godišnjem kretanju izvoza (u 000 dolara)  njihov optimizam i nije poptuno bez …

Pročitajte Još »

EKONOMSKA SAMO(NE)ODRŽIVOST SRBIJE

U svetlu najаvljenih reformi u narednom periodu ovaj tekst ima za cilj da ukratko prikaže osnovne karakteristike sadašnjeg i prošlog privrednog ambijenta, kao i činjenicu da Srbija po svim pokazateljima nije izvršila neophodne reforme (a čini se ni ozbiljno počela da reformiše svoj privredni ambijent). Kada  se pogledaju osnovni makroekonomski agregati u dužem vremenskom periodu, vidi se sledeće: Srbija  nema …

Pročitajte Još »

POLOŽAJ DOMAĆIH BANAKA – KOMPARATIVNA ANALIZA

Poslednjih dana se u medijima intezivno analizira stanje domaćih banaka (Srspke banke, Poštanske štedionice, JUBMES i Privredne banke Beograd). U  analizama se čak ističe i mogućnost da Agrobanka ’’dobije društvo’’ odnosno da neka od nabrojane četiri banke vrlo brzo doživi likvidaciju. Kakva je situacija u bankama sa dominantnim državnim vlasništvom pokazaće sledeća analiza osnovnih finanisjskih pokazatelja iz bilansa stanja i …

Pročitajte Još »

GUBICI IZNAD VISINE KAPITALA PRIVREDE SRBIJE

Glavna karakteristika gubitaka iznad visine kapitala je u tome da se imovina kompanije finansira pozajmljenim izvoirma. Kompanija de facto nema svoju imovinu, nema kapitala koji predstavlja razliku imoivne i obaveza. Kompletno finansiranje se vrši iz pozajmljenih izvora bilo kamatonosnih ili pak od dobavljača. Dalja karakteristika takve kompanije je da su troškovi konstantno veći od prihoda dolazi do dalje kumulacije gubitaka …

Pročitajte Još »

SRBIJA U ZAMCI DEFICITA ’’BLIZANACA’’

Pojam deficita ’’blizanaca’’ se vezuje za istovremeno postojanje deficita tekućeg računa platnog bilansa i budžetskog deficita. Srbija na žalost već godinama ima probleme dvojnih deficita čija je osnovna karakteristika da u značajnoj meri smanjuju potencijal održivog privrednog razvoja. O pojmu dvojnih deficita (kako se drugačije nazivaju-sinonim za isti pojam) se može naći detaljna pojašnjenja u gotovo svakom kvalitetnijem udžbeniku makroekonomije. …

Pročitajte Još »

PROMENE STRUKTURE PLASMANA BANAKA-DINAMIČKI ASPEKT

Poslednjih par godina  plasmani banaka privredi i stanovništvu su značajno smanjeni pre svega zbog problema u servisiranju obaveza nastalih kao rezultat permanetne krize srpske ekonomije (već punih pet godina srpska ekonomija sve intezivnije doživljava negativne efekte finansijske krize  koja se produbljuje sa visinom zaduženosti, cenom kapitala i strukturom duga (kratkoročni i dugoročni karakter). Da bi ova teza bila analitički utemeljena u …

Pročitajte Još »

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE-MIT ILI STVARNOST

Osnovni ekonomski aksiom kod definisanja uticaja priliva stranih direktnih investicija na privredni rast zemlje domaćina uglavnom se svodi na sledeće: Strane direktne investiciije utiču povoljno na ekonomski rast zemlje primaoca jer: Povećavaju zaposlenost; Povećava se privredna aktivnost; Poboljšavaju se ekonomske performanse  privrede; Rast izvoza; Povećanje ekonomske efikasnosti i ukupnog blagostanja i sl. Da li je uloga stranih direktnih investicija toliko …

Pročitajte Još »

EKONOMSKA KRETANJA U SRBIJI-STANJE I PROGNOZE

Baveći se analizom privrede pojedinih evropskih zemalja, naidjoh na podatke sa sajta  tradeeconomics.org koji zbraja podatke na bazi izveštaja nacionoalnih statističkih zavoda, centralnih banaka i ostalih relevatnih instutucija i na taj način kreira indikatore i vrši prognoze. Postoje nekoliko metoda prognoze kretanja izabranih indikatora i to kroz trend, zatim ARIMA modela i sl. Statistički prikazi  su dati u originalnim serijama, …

Pročitajte Još »

MAKROEKONOMSKE NERAVNOTEŽE ČLANICA EU – ODABRANI PRIMERI

Obzirom na aktuelna dešavanja sa dobijanjem datuma za pristupne pregovore Srbije i EU, dobro je u cilju sagledavanja svih relevatnih činjenica ukazati na kretanje osnovnih makroekonomskih veličina odredjenih zemalja koje su u prethodnih 10 godina postale članice EU. Ovaj analitički rad se bazira na analozi sledećih zemalja:   Estonija, Poljska, Češka, Slovačka,  Slovenija, Madjarska, Litvanija (sve članice od 2004 godine …

Pročitajte Još »

MALINE – DUGOGODIŠNJE POLITIČKO PITANJE U SRBIJI

Kako se približava sezona berbe i  otkupa maline, tako se podgreva društvena klima i to po sledećem scenariju: najpre razna udruženja malinara krenu da traže minimalne cene otkupa koje treba da im garantuje država, zatim rastući protesti koji eskaliraju blokadom puteva, mostova, dolazak pred vladu Srbije i sl. Po pravilu nadležni u vladi prvo ćute,  zatim kako se protesti radikalizuju …

Pročitajte Još »

SRBIJA U IZVEŠTAJU SVETSKOG EKONOMSKOG FORUMA

Kao što je poznato Svetski ekonomski forum svake godine objavljuje izveštaje o indeksu konkurentnosti privreda i zemalja sveta, odnosno najnoviji izvestaj za 2013.  se odnosi na 144 zemlje. Kako je Srbija rangirana biće detaljno prikazano u narednoj tabeli. Na globalnoj listi konkurentosti Srbija se nalazi na 95 mestu. Kao što se vidi Srbija je nalošije plasirana na globalnoj listi u …

Pročitajte Još »

KARTELIZACIJA SRBIJE

Dugo najavljivana akvizicija Mercatora od strane Agrocora je ovih dana ozvaničena. Ne želeći da ponavljam ono što su mediji preneli o samoj transakciji, naglasak će biti na posledice po potrošače i pre svega proizvodjače na tržištu Srbije. Pogrešno se stavlja  naglasak  na uticaj ovakvih mega akvizcija  na cene u marketima koje se neće bar u dogledno vreme nešto značajnije promeniti, …

Pročitajte Još »

NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI – PROIZVODNJA MEDA

Objavljeno 12.5.2012.   U nastavku analiza neiskorišćenih poljoprivrednih potencijala i povećanja konkurentosti dolazi se do potencijala za izvoz i proizvodnju meda. Med je specifičan proizvod velikih nutritivnih i lekovitih svojstava za čiju proizvodnju je neophodni odredjeni ekološki standardi i preduslovi koji se tiču zdrave ili približno zdrave i nezagadjenje prirodne okoline.  Srbija trenutno ima rastući trend u broju košnica uzrokovan …

Pročitajte Još »

EVROPSKA RECESIJA – KRIZA DUGOVA

Već je postalo tradicionalno da se na svakih tri meseca pojavljuju izveštaji da evropska privreda sve dublje ulazi u recesiju, da ponegde postoje blagi znaci oporavka ali da generelano još nema naznaka da se privreda evrozone izvlači iz  duboke recesije. I poslednji izveštaji o tromesčnim pokazateljima privrede to pokazuju. Gotovo da nema ni jednog privrednog časopisa ili dnevnog lista u Evropi …

Pročitajte Još »

IZVOZ SRBIJE NA TRŽIŠTE EVROPSKE UNIJE

Da je tržište Evropske unije odnosno 27 zemalja članica  dominanto sa privredu Srbije nije nikakva novost. Sve reletante analize to pokazuju. Medjutim u narednoj tabeli je učinjen pokošaj da se analitički proceni važnost tržišta za svaki tarifni stav. U analitici su prezentirani podaci o izvozu u zemlje EU, zatim ukupan uvoz zemalja Evropske unije iz sveta, kao i srpski izvoz …

Pročitajte Još »

POKAZATELJI RASTA GDP SRBIJE-REALNI VERSUS NOMINALNI

Ova tema je inicirana pre svega zbog značaja ove makroekonomske veličine za nacionalnu ekononimiju svake zemlje. Preko njega se meri bogastvo jedne zemlje (neadekvatan pokazatelj-bogastvo se meri kroz njegovu raspodelu), potencijal zaduživanja, potencijal fiskalne potrošnje i sl. U ekonomiji, bruto domaći proizvod (BDP ili GDP*) predstavlja ukupnu produkciju roba i usluga, ostvarnu u nacionalnoj ekonomiji (domicilnoj zemlji), bez obzira na …

Pročitajte Još »

Najava konferencije profesora Aswath Damodarana

U Beogradu će se 08. jula 2013. godine održati konferencija profesora Aswath Damodaran, vodećeg svetskog stručnjaka iz oblasti korporativnih finansija i investicione analize. Aswath Damodaran predaje finansije na Poslovnoj školi Leonard N. Stern pri Univerzitetu New York, jednoj od najboljih poslovnih škola na svetu, kao i na prestižnom TRIUM MBA programu. Uvršten je na listu 12 najboljih profesora sa američkih …

Pročitajte Još »

ODRŽIVOST NEKAMATONOSNOG TEKUĆEG RAČUNA PLATNOG BILANSA SRBIJE

Tokom poslednjih nekoliko decenija važnost održivosti deficita tekućeg platnog bilansa sve više dobija na značaju u očima nosioca ekonomske politike. U načelu se deficit tekućeg računa bilansa plaćanja može finansirati sve dok se zaduživanjem mogu prikupiti potrebna sredstva. Takva strategija zaduživanja može biti izvodljiva u kratkom roku, međutim mogućnosti države da servisira dug u dugom roku postaju diskutabilne. Prilikom ocene …

Pročitajte Još »

NELAGALNI TOKOVI NOVCA – SRBIJA I SVET

Povod za ovaj tekst je pre svega u slučajom pristupu sajtu organizacije Global Financial Integriti (GFI) iz Vašingtona (www.gfintegrity.org) koja pokušava da prati nelegalne tokove novca svih zemalja sveta. U svom izveštaju od decembra 2012. objavila tabelu na kojoj su rangirane države po ilegalnom iznošenju novca iz njih, u periodu od 2001. do 2010. godine. Na prvom mestu, od ukupno …

Pročitajte Još »

PROMENE U STRUKTURI IZVOZA SRBIJE 2005-2012 GODINE

Izvozna ponuda zemlje je direktno zavisna od strukture njene privrede, odnosno učešća proizvoda razmenjivih sektora prema intezivnosti faktora proizvodnje, koji učestvuju u njegovoj izradi. U narednim tabelama će biti dat prikaz dvadeset grupa proizvoda koji dominantno učestuvuju u  izvozu Srbije od 2005-2011, kao i podaci za 11 meseci 2012. godine. Kretanje izvoza Srbije od 2005-2011 u 000 eura Izvor:trademap.org Prvih …

Pročitajte Još »

EPS – BANKROT ILI PONOVNO RAĐANJE

Poslednjih nekoliko dana se u medijima provlače alarmante vesti o mogućnosti bankrotstva najvećeg privrednog sistema u Srbiji – Elektroprivrede Srbije u čijem sastavu su proizvodnja i distribucija električne energije. Iako je preduzeće registrovano kao trgovina na veliko električnom energijom, isto je kroz uloge  vlasnik praktično svih proizvodnih postrojenja  u Srbiji koji se bave proizvodnjom energije. Zašto je jedan takav privredni …

Pročitajte Još »

Objavljena je knjiga dr Dragovana Milićevića

Izašla je iz štampe knjiga Politika Antiekonomije, dr Dragovana Milićevića, koja predstavlja pokušaj analize svih naših ekonomskih promašaja i loših poteza čije će se posledice osećati narednih nekoliko decenija.  Radovi su nastali u periodu od druge polovine 2011 i tokom 2012 godine. Takodje je u radovima i  predlozi mera koje su prezentirane u gotovo svakom radu. Radovi  tretiraju ekonomske probleme …

Pročitajte Još »

DEFEKTNOST EKONOMSKOG SISTEMA KAO IZVOR KRIZE (Inflacija kao sudbina)

Definitivno Srbija je 2012 godinu završila sa inflacijom koja je bila druga najveća inflacija u Evropi, pored Belorusije koja je u 2012 godini imala inflaciju od oko 77% od januara do septembra i koja će po podacima  beloruske centralne banke biti preko 80%. Ni jedna zemlja u Evropi nema inflaciju preko 10% u 2012 godini što se može videti iz …

Pročitajte Još »

BILANSI POLJOPRIVREDNIH DRUŠTAVA

Obzirom na potpisan predugovor o prodaji zemlje uzmedju republike Srbije  i kompanije Al Dahra treba ukratko prikazati osnovne finansijske pokazatelje sedam poloprivrednih preduzeća koja su predmet transakcije. Takodje ovaj tekst predstavlja dodatak veoma iscrpnom tekstu kolege Zdravkovića objavljenog na ovom sajtu pre nekoliko dana. Osnovni bilansni pokazatelji poljoprivrednih preduzeća u 2011 godini u 000 dinara:  Izvor:www.apr.gov.rs Kao što se iz …

Pročitajte Još »

CENE GASA – MIRROR ANALIZA

U Srbiji se već duže vreme diskutuje o ceni gasa, da je Srbijagas kao glavni distributer u velikim gubicima, da cena gasa za potrošnju (kao energent i sirovina uglavnom) mora poskupeti bar 30% da bi se gubici ovog javnog preduzeća koliko-toliko pokrili. Koliko je realna ova konstatacija i kako se formira sama cena gasa pokušaćemo da demistifikujemo u ovom tekstu. …

Pročitajte Još »

NUŽNOST NOVOG MODELA EKONOMSKE POLITIKE

Poslednje četiri godine srpksu privredu je pogodila duboka recesija. Jedan deo problema je  nastao usled svetske finansijske krize i pada izvozne tražnje, poptuno zaustavljenje  dotoka kapitala, nepostojanje neto obrtnog  fond privrede i finansiranje  pozajmljeminim kamatonosnim izvorima gotovo celokupno poslovanja odnosno obrtni kapital. Samo od 2006-2011 godine privreda je na troškove finansiranja izdvojila preko 25 milijardi eura, odnosno toliko je platila …

Pročitajte Još »

GINI KOEFICIJENT – KOMPARATIVNA ANALIZA

Istraživanje ekonomomske nejednakosti  predstavlja veoma zahtevan i mukotrpan posao. Ekonomska nejednakost je imanentno svojstvo neoliberalnog kapitalizma, odnosno modela privrednih, ekonomomskih i državnih reformi  u zemljama u tranziciji od državno-socijalističkih ka tržišnim privredama. U ranijem tekstu na makroekonomiji (videti ‘’Globalizacija i standard-nestandardan pogled’’) izvršen je pokušaj analize raspodele društvenog bogatstva i novostvorene vrednosti na rad i kapital. Najveći broj analiziranih zemalja je …

Pročitajte Još »

RAST IZVOZA U 2013 – REALNOST ILI ŽELJA

Nedavna izjava resornog ministra da se u 2013 godini očekuje rast izvoza od 25% budi nadu za veliki skok privrednih aktivnosti inicirani pozitivnim šokom izvozne tražnje. To bi u njamanju ruku značajno doprinelo rastu industrijske i poljoprivredne proizvodnje (poznato je da samo ovih sekotri proizvode razmenjiva dobra koja su predmet medjunarodne razmene), samim tim zapošljavanju i podizanju standarda života. Doprinos rastu …

Pročitajte Još »

O REALNOSTI BUDŽETA ZA 2013 GODINU

Uz pohvalu nadležnom ministarstvu za pravovremnu  izradu i dostavu predloga bužeta za 2013 godinu na javnu raspravu i usvajanja ovom prilikom treba učiniti izvesne napomene u vezi prvo, realnosti ostvarenje budžetskih prihoda i drugo očigledno velike rizike i neizvesnosti u pogledu finansijske poziciije zemlje. Pre nego što se krene na detaljniju analizu osnovnih stavki budžeta isti će biti detaljno predstavljen …

Pročitajte Još »

DA LI JE SRBIJA IZBEGLA BANKROT?

Namera autora je da u ovom radu iznese nekoliko ključnih odrednica o trenutnoj ekonomskoj poziciji Srbije  (ne faktičkom stnaju jer manje-više svi analitičari i posetioci ovog sajta to dobro znaju i dobro su informisani od strane autora radova) i novinskih naslova da je Srbija u teškoj ekonomskoj situaciji, ali da je izbegla bankrot javnih finansija i sudbinu Grčke. Kada se …

Pročitajte Još »

FINANSIRANJE ZDRAVSTVA – JOŠ JEDNA ENIGMA

Povod za ovaj tekst je dogovor Ministarstva zdravlja i Ministarstva  finansija u vezi reprograma obaveza i pretvaranja u javni dug obaveza koje Fond zdravstva ima prema isporučiocima lekova. Da bi se ova problematika na adekvatana način razumela i objasnila neophodno je poći od sledećih pretpostavki: Prvo fond zdravstva nije klasična budžetska institucija ( nije u domenu budžeta), ima svoje prihode …

Pročitajte Još »

SRBIJA U IZVOZU SEMENSKE ROBE

Već decenijama se naveliko piše i priča o velikim komparativnim prednostima Srbije u izvozu semenske robe. Naša semena su prisutna u velikom broju zemalja Evrope i sveta. Zahvaljujući statističkoj bazi podataka spoljne trgovine možemo u velikoj meri analizirati  akuelne podatke o izvozu semenske robe (pšenice, kukuruza i suncokreta kao najznačajnijih poljoprivrednih kultura). Kakva je stvarno situacija u ovoj oblasti. Srbija …

Pročitajte Još »

MESO – SLEDEĆI PROBLEM

Prethodnih par meseci cene mesa (pre svega svinjskog) su u trgovinama dostigle cene do 6-7 eura ili oko 750 dinara u najskupljim maloprodajnim objektima. Ta cena je bila i kod preduzeća koja se bave klanjem i preradom mesa a imaju u svoje maloprodajne objekte. Kao razlog je navodjena velika suša i rast cena žive vage tovljenika na oko 250 dinara. …

Pročitajte Još »

SRBIJA U SVETSKOM IZVOZU USLUGA

Izvoz usluga predstavlja veoma značajnu stavku uravnoteženja robnih transakcija u platnom bilansu. Zemlja može imati negativna saldo robne razmene ako ima pozitivan saldo usluga njen bilans tekućih transakcija neće biti u velikom deficitu. Međutim, po pravilu usluge predstavljaju značajno manji deo bilansa tekućih transakcija od bilansa robne razmene. Pojedine zemlje imaju čak  zastupljeniji bilans usluga od  robnog bilansa ali su …

Pročitajte Još »

POŠAST ZVANA DEVIZNI KURS

Objavljeno 14.12.2009 na portalu ekonomija ’’Narodna banka uništava srpsku privredu’’,  ’’Vlada mora da odbrani dinar’’, ’’Za nekoliko dana srpska privreda izgubila 18 milijardi dinara’’, i sl, su naslovi skoro svih vodećih dnevnih listova u Srbiji u pretklih nekoliko dana. Iz ovih naslova  onaj ko ne čita novine zaključio bi da je došao  ’’sudnji dan’’. Ali postavlja se pitanje zašto je …

Pročitajte Još »

DETERMINANTE KRETANJA IZVOZA SRBIJE II

Rad pod ovim naslovom sam već objavio na makroekonomiji.org pre oko goidnu dana. Sada, posle objavljenog rada o velikom padu izvoza Srbije u 2012 godini,  neophodno je utvrditi koji su sve izroci  (pojedinačno ili sa udruženim dejstvom) doprineli ovoj negativnoj pojavi. Svi se slažu da domaća privreda posustaje, industrijska proizvodnja (razmenjivih dobara)pada i da Srbija nema praktično šta da ponudi …

Pročitajte Još »

ULJE – DRŽAVNI PROBLEM BR.1

Ovih dana sva sredstva informisanja i veliki deo vlade se bave nestašicom  jestivog ulja i enormnim rastom cena istog u trgovinama na preko 180 dinara. Takodje kako srpski običaj nalaže traži se krivac,  trgovine koje ne iznose  ulje u rafove čekajući veću cenu, proizvodjači koji takodje svoje zalihe neće da prodaju trgovinama po aktuelnoj ceni, držav panično reaguje iznoseći iz …

Pročitajte Još »

MONOPOLI U SRPSKOJ PRIVREDI

Objavljeno u novembru 2009. Monopoli kao vid tržišnog uredjenje  privrede su situacije kada je privreda organizovana tako da u njenim delovima (granama)  postoji jedan ili nekoliko glavnih ponudjača,  nasupot velikom broju potencijlanih kupaca.  Ovde treba naglasiti da se termin  monopol upotrebljava u širem žargonu tj. Ponuda je koncentrisana na jednog ili mali broj ponudjača, mada prava defincija monopola glasi da …

Pročitajte Još »

IZVOZ SRBIJE U 2012

Jedna od bitnih pretpostavki jačanja  privredne konjukture je kratanje  izvoznih aktivnosti privrede. Srbija po  tom pitanju ima nepovoljne trednove u 2012 godini. Recesija i pad privredne aktivnosti i pre objavljivanja zvaničnih finansijskih i računovodstvenih podatak je moguće videti kroz kretanje spoljnotrgovinske razmene. U prvih sedam meseci 2012 godine izvoz privrede Srbije beleži stagnantno kretanje ili realni pad. Podaci o kretanju …

Pročitajte Još »

PRETI LI SRBIJI GLAD?

Ovo kataklizmično  pitanje  koje se postavlja u Srbiji kao tradicionalno poljoprivrednoj zemlji  u najmanju ruku nema neki veliki smisao da se upravo ne dešava scenario, koji ako se hitno nešto ne uradi može već za nekoliko meseci  postati veoma aktuelno  ne toliko zbog nedostatka namirnica, nego zbog njihovih cena. Naime već  ovih dana cena mesa se gotovo svuda kreće oko …

Pročitajte Još »

ZAVRŠNI RAČUN

Birajući naslov ovog teksta, setih se jedne studije koju je tadašnji Institut G17 napravio u vezi šteta od bomardovanja Srbije. Različite procene su bile u igri, uglavnom preko 100 miljardi dolara. Posle jedanaest godina dugo najavljivanih reformi privrede pod demokratksim promenama od 05. Oktobra 2000. moramo da napravimo još jedan završni račun. Pod uticajem moćnih zapadnih institucija domaći kreatori ekonomske …

Pročitajte Još »

REINDUSTRIJALIZACIJA SRBIJE – NUŽNOST I POTREBA

O temi reindustrijalizacije se mnogo govori prethodnih meseci i godina.  Tema nije bila samo predizborna nego mnogo pre izbora se o njoj raspravljalo pre svega iz krugova privrednika i nosilaca ekonomske vlasti. Zašto  je sazrelo uverenje da je ovaj proces više nego nužan. Pre svega zbog činjenice da Srbija ima  veoma malo učešće izvoza u GDP (poznato je da industrija  …

Pročitajte Još »

KOMPARATIVNA ANALIZA IZVOZA ZEMALJA BIVŠIH YU REPUBLIKA

Cilj ove analize je pre svega izvodjenje zaključaka o osnovnim tendencijama u izvozu navednih zemalja, kao i stepen otvorenosti nacionalnih ekonomija prema svetu. Takodje zemlje bivše SFRJ su u ekonomskom pogledu bitno različite. Slovenija je već nekoliko godina punopravan član EU, Hrvatska se sprema da to postane već iduće godine, ostale tri zemlje su u značajnom zaostaku za evrointegracijama, ali, …

Pročitajte Još »

KAKO DRŽAVA ISTUSKUJE PRIVREDU SA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA

Fenomen  “istiskivanja“  (engl. Crowding out effect) je  davno poznata konstatacija kada država svojom ekspanzivnom fiskalnom potrošnjom i izraženim deficitima gura privredu sa finansijskog tržišta. Pre prezentacije primera kako država Srbija vrši “istiskivanje“ mora se o samom pojmu reći nekoliko  postavki. “Istiskivanje prouzrokuje činjenica da se deficit budžeta države ne eliminiše  uskladjivanjem javnih rashoda sa javnim prihodima, već se rpibegava pojačanom …

Pročitajte Još »

PRIVATIZACIJA NA SRPSKI NAČIN (GALEB GROUP – ZAVARIVAČ VRANJE)

Da je sprska privatizacija po mnogo čemu specifična i da je u suštini neefikasna i generator privrednog sloma u Srbiji davno je pisano i više nije nikakva eksluzivna novost. Da je preko 20% uovora o privatizaciji država raskinula i preko 600 predzeća ponovo vratila pod svoje okrilje sa veoma neizvnesnom i čini se nemogućom misijom da ih ponovo nekome proda, …

Pročitajte Još »

TANJUG: KAKO JE ISLAND POBEDIO KRIZU

ORGANIZACIJA za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspešnim, stoji u tekstu koji je objavio Bloomberg. Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting pa je nakon statusa „smeća“ i …

Pročitajte Još »

SIVA EKONOMIJA – MOGUĆNOSTI SMANJENJA

Problem sive ekonomije nije samo srspki specifikum. Tvrdnje  o učešću sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu od 40% su nerealne i nisu zasnovane  na valjanim analizama. Procenat je manji jer prema nekim relevantim istraživanjima procena sive ekonomije bi u Srbiji bile oko 30%, u Crnoj Gori je na nivou od oko 20% od BDP. Prosečna stopa sive ekonomija u zemljama …

Pročitajte Još »

KRATKA FINANSIJSKA ANALIZA US STILL-A, objavljeno 9.11.2011

Obzorom da su kolege Miroslav i Draženko na makroekonomiji objavili deo finanansijske analize US Still-a Srbija u 2009 i 2010 godini pažnja će u ovom tekstu biti posvećena kvalitativnoj finansijskoj analizi i analizi novčanih tokova kompanije. Kao što je  napomenuto kompanija od 2009 godine beleži loše poslovne rezultata i enormni gubitak koji za posledicu ima poptuno topljenje kapitala i naravno …

Pročitajte Još »

SRBIJA I MMF – NUŽNOST ILI POTREBA

U predizbornim obećanima i  obraćanju glasačima neke stranke su se  zalagale za prekid  saradnje sa MMF-om odnosno odustajanje od aktuelnog stand by aranžamana. Medjutim jedno je želja (kojoj se i ja pridružujem kad bi bila per se) a drugo je nužnost ili potreba. U ovom momentu potreba i nije previše iskazana obzirom na vrstu kredita i obim koji MMF odobrava …

Pročitajte Još »

AGRARNI BUDŽET

Čulo se često u predizobornim obećanjima da je potrebno značajno povećati agrarni budžet, čak i za 100%. Svakako da je za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju zasnovanu na ekonomksi isplativim principima potrebno  subveniconisati pojedine proizvodne faze u cilju postizanja odredjenog nivoa konkurentosti jer je to praksa u celom svetu, odnosno najveći deo zemalja Evropeske unije subvencionišu poljoprivrendu proizvodnju kako iz  sopstvneih sredstava …

Pročitajte Još »

DANIJELI…

Vest od pre par dana da je italijanski čeličarski gigant Danijeli odustao od gradnje  železare u Šapcu, jer je kupio već zatvorenu železaru u Sisku za 30,4 miliona dolara je shvaćena više kao politički nego kao ekonomski problem. Dve najače partije su ponovo otkopale ratne sekire optužujući jedna drugu za  propast projekta dovodjenja Danijeli-ja u Srbiju. Šta je tačno od …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA – GDE SMO STVARNO A GDE MOŽEMO BITI

Poslednjih se dana naročito mnogo priča o razvojnim šansama poljoprivrede. Gde smo stvarno a gde možemo biti je tema koja zahteva mnogo više prostora i vremena od  okvira koji nalaže ovaj tekst. Naravno da su sada predizborna obećanja  veoma darežljiva po svim pitanjima pa i prema razvoju poljoprivrede koji pretstavlja nasušnju potrebu jer: Srbija je doživela veliku deindustrijalizaicju uzrokovanu sa …

Pročitajte Još »

KAMATNE STOPE – DAMOKLOV MAČ PRIVREDI I STANOVNIŠTVU

Izjave u predizbornim kampanjama (sada aktuelnog predsednika Srbije) da su se banke ogrešile o gradjane i privredu i da država to mora da ispravi“ je više nego tačna konstatacije i više nego potrebna operacija. Medjutim da li je to kratkoročno moguće, to je već sasvim drugo pitanje i druga priča. Prema svi raspoloživim podacima o kretanju osnovnih monetarnih pokazatelja u …

Pročitajte Još »

PLATNOBILANSNA KRIZA

Prvi ozbiljni argument iznese pre par dana guverner Šoškić da je zemlja u velikom problemu i da treba štedeti. Reče da nije uputno da zemlja izlazi iz krize na način kako najvaljuju na zapadu čak i najeminetniji ekonomisti da se iz krize izlazi potrošnjom, a ne štedjom. Poptuno je u pravu guverner da bi  favorizovanje potrošnje dovelo do daljeg produbljavanja …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA SRBIJE I HRVATSKE – KOMPARATIVNA ANALIZA

Pre nekoliko dana  u emisiji na temu poljoprivrede  hrvatske televizije (HRT – 1), sasvim slučajnim izborom programa, se  vide nešto što jako mnogo liči na aktuelnu  situaciju u poljoprivredi Srbije. Naime, intervjuisanjem hrvatskih poljoprivrednika moglo se videti da njih muče gotovo isti problemi kao i srpske. Neisplaćene subvencije, neadekvatna (po njima) poljoprivredna politika, način protesta je isti (blokada puteva), pa …

Pročitajte Još »

INVESTICIJE, NASUŠNA POTREBA

Jako mnogo se ovih dana u predizbornoj  trci priča o investicijama i da su one nasušna potreba Srbije u cilju  inteziviranja privredne aktivnosti i naročito zapošljvanja. Medjutim, koliko je  realno u ovim vremenima očekivati veliki priliv stranih investicije u srpsku privredu. Na bazi relevatnih podataka o kretanju stranih direktnih investicija u 2010 godini (ne postoje još sredjeni podaci za 2011) …

Pročitajte Još »

PREDIZBORNA OBEĆANJA

Kako se zahuktava predizborna trka tako se počinju davati sve krupnija i grandioznija obećanja. Sve partije su uvidele da su ekonomksa pitanja glavni izborni adut pa na tim temeljima i nude spasonosna rešenja ako im birači daju glas. Čak je reagovao i Fiskalni savet (prilično neuobičajna situacija) da se stranke mane velikih obećanja i da se ne zaigraju puno jer …

Pročitajte Još »

O NEOLIBERALIZMU

Na  naučnom skupu o ovoj temi na Ekonomskom fakultetu 16.03.o.g. učesnici su bili u prilici da čuju nekoliko blago rečeno oprečnih stavova o pozitivnim i negativnim dometima neoliberalnog koncepta naročito u Srbiji u proteklih deceniju i nešto. Medjutim,  kao posetioca su me isprovocirali nekoliko stavova brancioca ovog koncepta koji doduše da li iz ubedjenja ili pak koristi i dalje zdušno …

Pročitajte Još »

GLOBALIZACIJA I STANDARD – NESTANDARDAN POGLED

R E Z I M E Posle nekoliko decenija globalnog  ekonomskog i političkog sistema zasnovanog na neolibaralnom konceptu, privatizaciji, ofanzivnom nastupu transnacionalnih korporacija, promene geopolitičke karte sveta i nestanak socijalističkog društveno-ekonomskog sistema u istočnoevropskim zemljama i SSSR-u u raspada pojedinih zemalja (Čehoslovačke, SSSR-a SFR Jugoslavije i dr), kao i primena ekonomske politike zasnovane na tzv. ’’vašingtonskom konsezusu’’ postojeći globalni neoliberalni …

Pročitajte Još »

NEKONKURENTNOST PRIVREDE KAO IZVOR KRIZE

U nastavku ranijih analiza finansijksi najugroženijih zemalja Evrope (Grčke i Španije) i postavljanja teze da je veliki deficit spoljnotrgovinske razmene glavni uzročnik krize, u ovom radu će akcenat biti na mehanizmu dejstva spoljnotrgovnskog deficita na ukupni deficit zemlje tj. objašnjenje pojma ‘’deficita blizanaca’’ kao i analize platnog bilansa onih zemalja koje još uvek nemaju problema sa finansiranjem budžetskih deficita iako …

Pročitajte Još »

JOŠ JEDNOM O DEVIZNOM KURSU

The Economist već dugi niz godina računa stepen precenjenosti ili potcenjenosti valute primenom metodologije uporedjivanja cena Big Mac indeksa koji se zasniva se na teoriji pariteta kupovne snage valuta  na duge staze , devizni kurs bi trebalo da se prilagode i da budu  jednaki ceni korpe robe i usluga u različitim zemljama . Ova posebna korpa ima McDonalds-ov Big Mac …

Pročitajte Još »

DEVIZNI KURS – DAMOKLOV MAČ

Poslednjih nedelja, naročito od početka meseca vrlo često na naslovnim stranama medija se može videti: ’’dinar na istorijskom minimumu prema evru’’, dinar pada ubrzano’’ ’’dokle će dinar padati’’ i sl. Da li postoji opravdani razlozi za strah i zabrinutost kako stručne javnosti, nosilaca ekonomske politike, privrede i stanovništva. Odgovor je da i to bez izuzetaka. Doduše neki zvaničnici države i …

Pročitajte Još »

NEKA SE PRIPREMI… ŠPANIJA

    Nakon teksta o uzrocima Grčke krize i dokazivanja hipoteze da je kriza više izazvana problemima u realnom sektoru tj. nekonkurentnosti privrede i problemima u platnom odnosno trgovinskom bilansu u ovom tekstu ćemo prikazati poziciju drugog kandidata za  bankrot o kome se takođe naveliko priča a to je Španija. Španija je, treba podsetiti nekoliko puta veća od Grčke, prostorno …

Pročitajte Još »

GRČKA KRIZA

Svedoci smo svakodnevnih pomena alarmantne  političke i ekonomske situacije u Grčkoj,  raznih scenario razvoja situacije, isključenja iz velikog carstva zvanog EU i sl. Medjutim, ubedjen sam (a to ću činjenicama i dokazati) da ova kriza nije nastala samo zbog trinaeste i četrnaeste plate, niti zbog nekih 15-16000 Grka koji su primali penzije a davno otišli bogu na istinu, itd. Ova …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI STVARNOST (DRUGI DEO)

Na kraju prvog dela rada, da podstetimo, dat je prinos osnovnih poljoprivrednih kultura u Srbiji od 1980-2011 godine. Tada je rečeno da Srbija praktično 25 godina ima stagnantne prinose i povremene oscilacije oko referentne vrednosti se dešavaju samo u slučajevima  izrazito povoljnih klimatskih faktora odnosne godine koja pokuša da izvuče ono što čovek nije dao. Nije dao adekvatnu prihranu niti …

Pročitajte Još »

FARMACIJA – ZAVRŠNI UDARAC

Naslov ovog teksta može da bude u najmanju ruku dvosmislen. Da li farmacija, tj. farmacetuska industrija zadaje završni udarac. Odgovor je ne. Država  odlukom komisije za zaštitu konkurencije (ako je suditi po tekstu u prazničnom broju Blica) planira da  zbog kako je navedeno kartelskog udruživanja i nedozvoljenih odluka u vezi načina distribucije lekova  i narušavanja konkurencije na tržištu izrekne drakonske …

Pročitajte Još »

POLJOPRIVREDA KAO IZVOZNI ADUT – MIT ILI ZABLUDA (prvi deo)

Godinama  i decenijama slusamo konstantnu političku propagandu kako Srbija ima najveće komparativne prednosti u poljoprivredi i da ova grana treba da  bude nosilac izvozne ponude ove zemlje i glavni spoljnotrgovinski adut. Usudjujem se reći da ovakva konstatacija izvire  isključivo iz izvoznog bilansa poljoprivrede koji se vešto koristi ne samo medju političarima nego, na žalost, i medju nekim kolegama ekonomistima koji …

Pročitajte Još »

MAKROEKONOMSKA POLITIKA SRBIJE U 2012

Dokument pod ovim ili sličnim nazivom i pored deteljne pretrage zvaničnih državnih sajtova i štampe nisam uspeo da nadjem, izuzev predloga i konačne verzije bužeta Srbije za 2012 godinu koji u neku ruku predstavlja i opredeljenje vlade za sprovodjenje odredjenih makreoekonomskih mera u direktnoj nadležnosti državnih finansija. U nastavku će biti prezentrirani osnovni elementi budžetske politike u 2012. Godini. U …

Pročitajte Još »

KONKURENTOST MEDJUSOBNE TRGOVINSKE RAZMENE KINE I SAD

Opšte je poznato da je Kina danas najveća spoljnotrgovinska sila i da u razemni sa svojim glavnim partnerima uglavnom beleži suficit. Primer su SAD zemlja koja ima konstantan deficit spoljnotrgovinskog bilansa, podaci su dostupni na mnogim sajtovima koji  prenose statističke podatke američke ekonomije. Medjutim,  ovom prilikom želim prikazati spoljnotrgovinske tokove izmedju Kine i SAD prema svim grupama proizvoda po carinskim …

Pročitajte Još »

GRAVITACIONI MODEL SRPSKOG IZVOZA U ODABRANE ZEMLJE

Standardni okvir za analizu pravaca trgovine i još preciznije, potencijala trgovinskih tokova, uključuje primenu modela gravitacije . Uprkos brojnim teorijskim kontraverzama, gravitacioni model se pokazao kao veoma primenjiv instrument za objašnjenje i predviđanje bilateralne trgovine. Često je bio korišćen za testiranje efikasnosti trgovinskih sporazuma i organizacija kao što je NAFTA ili STO. Gravitacioni model se zasniva na ekonomskim veličinama (najčešće …

Pročitajte Još »

APEL PRIVREDE – ZAKASNELA REAKCIJA

Pre par dana, oglasiše se nekoliko privrednih udruženja da su banke svojom kamatnom politikom i troškovima finansiranja dovele realni sektor do potpunog bankrota. E sada, pošto je u Srbiji definitivno pamet i pamćenje prilično kratki po sistemu sporo pamtimo a brzo zaboravljamo, moram podsetiti na sledeće: moja malenkost je već kod prve detatljne finsijske analize privrede prezetnovane na konferenciji za …

Pročitajte Još »

POSLEDICE POVLAČENJA KAPITALA IZ SRBIJE

Sve glasnije se ovih dana čuju informacije  da velike strane banke koje posluju u Srbiji svoje plasmane u Srbiji značajno smanje, a da zaredjeni novac (u proteklih 5 godina banke su samo na kamatama i kursnim razlikama od privrede Srbije isisale preko 22 milijarde eura) retrasferišu svojim centralama u cilju smanjenja enormnih gubitaka istih  nastali dužničkim krizama ključnih zemalja (Grčke, …

Pročitajte Još »

KOLIKE SU STVARNO ZARADE U SRBIJI

Jedan od najbitnijih elemenata ekonomske analize u Srbiji jeste i visina neto odnosno bruto zarada. Koncept neto zarada se uvek prvo ističe jer je to maksimalni nivo okvira potrošnje odnosno zadovoljenja osnovnih potreba. To je i odrednica kretanja standarda, njegovog rasta ili pada. Koncept nominalne i realne zarade (nominalne deflcionirane indeskom cena), odnosno forsiranje samo jednog pokazatelja-kretnaje prosečnih  zarada  upućuje …

Pročitajte Još »

MODERNA MEHANIKA NOVCA

Velika kriza koja je na pomolu, najavljena je od strane nekih veoma respekatiblnih ekonomista sa zapada  koji su tvrdili da ova još veća i potresnija pošast dolazi zbog prevelike zaduženosti ekonomija. U svojim tekstovima koji su upravo sada na sajtu makroekonomije pokušao sam približiti tezu da u poslednjih desetak godina standard stanovništva na zapadu nije  značajno porastao. Naprotiv, u mnogim …

Pročitajte Još »