Prelepa Srbija

Volim da se samonazovem Jovančom Micić iz Jagodine. Na žalost, proputovao sam svet od Tokija do San Franciska ali nisam bio u selima udaljenim od Jagodine ni pet kilometara. To je bila posledica stava da nisam za vozača, a koja je promenjena kada sam pre godinu dana sa par uglednih javnih ličnosti bio na Oplencu, u Topoli. Tada sam poželeo da položim vožnju kako bih sa suprugom i decom ponovio lepi doživljaj, ali i da bih upoznao Srbiju dalje od Beograda i Jagodine.

Pisati o lepotama Srbije u vremenu, već viđenih, nestašica osnovnih životnih namirnica, velikih poskupljenja i dramatičnog pada standarda građana nije pristojno. Ali, ne može se život provesti u iščekivanju kada će kod nas nešto biti pristojno i ukusno.

Oporavak standarda građana nakon sankcija trajao je do 2008. godine, da bi potom došlo do njegovog oštrog pada. Velikom broju mogućih indikatora pada standarda dodajmo i dolaske i noćenja domaćih turista. U odnosu na 2008. godinu u 2012. godini, na osnovu tendencija iz prvih sedam meseci, broj dolazaka domaćih gostiju biti manji za oko 22%, za koliko će biti registrovano i manje noćenja. Stranih turista biće više za 25%, uz 27% više noćenja nego 2008. godine.

Ukupan broj dolazaka i noćenja turista, a usled mnogo većeg relativnog značaja domaćih gostiju, biće za oko 8% manji nego u 2008. godini, uz oko 13% manje noćenja.

U odnosu na 2000. godinu broj dolazaka i noćenja domaćih turista smanjen je za 37%, dok je broj dolazaka stranaca povećan 4,9 puta, a noćenja 4,1 puta.  Stoga je ukupno smanjenje dolazaka 4,2%, a noćenja 16,7%.

U hijerarhiji ljudskih potreba hrana se nalazi na prvom mestu, dok se potrošnja za razonodu, putovanja nalazi među poslednjim. Slovenija je imala, prema anketi o potrošnji domaćinstva, u 2011. godini 3,4 puta veću potrošnju po stanovniku od Srbije (6.701 prema 1.963 evra). Pri tome je na hranu prosečan Slovenac trošio više za 29% (1.082 prema 841 evro), dok je za saobraćaj trošio 6,7 puta više (1.144 prema 170 evra), na rekreaciju i kuturu 8,7 puta više (732 prema 84 evra), a na restorane i hotele 7,4 puta više (281 prema 38 evra).

Ovi podaci ukazuju na redosled rasta u potrošnji: rast prosečnih prihoda u Srbiji za 30% gotovo da bi se u potpunosti potrošio za hranu, ali da bi zato rast preko te stope višestruko povećao rashode za druge potrebe, između ostalog i za saobraćaj, putovanja i hotele i ugostiteljske usluge. Pošto je takav rast prihoda nerealno očekivati u srednjem roku možemo se nadati potrošnji stranaca u Srbiji.

Stranci otkrivaju lepote Srbije, i o tome govore podaci o neprestanom rastu broja dolazaka i noćenja.

Jedan Austrijanac mi je pričao kako se čudi da je najveći broj njegovih sugrađana pod uticajem negativne propagande o Srbiji, a da je ona udaljena samo 250 kilometara, i da je malo njih radoznalo da je poseti i upozna. Jedini kanal uticaja je dobar glas o lepom provodu, o iskustvima, što zainteresuje nove znatiželjnike da dožive dobar provod u Beogradu, Exit-u ili Guči.

Blic je već pravio liste naj mesta u Srbiji, pa će i nabrajanje koje sledi biti sasvim ličan izbor, a napravljen uz pomoć google maps alata koji nam daje moć da zavirimo i u najnedostupnije delove planete Zemlje.

U izboru su mi prirodne lepote, vidikovci a idealno bi bilo da se na ovim lokacijama nalazi i dobra turistička ponuda (hoteli, restorani…).

U Vojvodini najvrednije lokacije koje se mogu obići su: Palićko jezero, Belo Blato kod Ečke, Fruška Gora  i Vršac.U Beogradskom regionu Boljevci (Nautičko selo)

Sa istočne strane Velike i Južne Morave u izboru su mi tri jezera (Srebrno, Vlasinsko i Zavojsko), nacionalni park Đerdap i Sokobanja.

U Zapadnoj Srbiji, najjužnije do Užica i Šumadiji najlepša mesta za obilazak su Aranđelovac, Topola (Oplenac), Ravna Gora, Valjevski kraj i sliv reke Drine.

Oblasti južno od Zapadne Morave i zapadno od Južne Morave nema smisla imenovati i nabrajati. Pošto se čitave oblasti prazne od stanovništva (što je slučaj i sa Istočnom Srbijom), ovo postaju prirodne i divlje lepote Srbije. Od Đavolje do Nove Varoši, od Tare do Ibra i Jablanice previše je lokacija koje vredi obići. Osnovna ograničenja za obilaske su kvalitet saobraćajne infrastrukture i nedostatak turističke ponude.

4 komentara

  1. Najbolje je diviti se Srbiji iz inostranstva. Od daleka mnogo bolje izgleda.

  2. Obavezno posetite Veliki Buk, iza Resavske pecine i Strmostena. Najbolje je posetiti ga po temperaturi od 40+ stepeni i u restoranu nad potokom uzivati u prirodno klimatizovanoj kotlinici ( oko27-28 stepeni). Neponovljivo uzivanje, takodje potpuno nepoznato u turistickom smislu je i vrelo recice Krupaje koje takodje preporucujem za popodnevni izlet. Naravno, najveci broj prelepih meste u Srbiji, dostupan je turistima samo leti jer zimi mnogi budu nepristupacni i po vise meseci. O Peruccu, kanjonu Uvca, Tari, Gocu,… ne treba ni trositi reci, prelepa mesta, mesta „sa karakterom“ koja tesko da mozete pronaci negde drugde u Evropi. Prelepa zemlja, sa puno potencijala, ali nazalost toliko smo lose organizovani da i crnacka plemena mogu da nam budu uzor.

  3. Gosn Boki

    Hvala na ideji. Iduceg leta kad budem u Jagodini, a i izvestim se u voznji po brdskim krajevima.

  4. Metar moga sela Amerika cela. Tesko bilo sta ozbiljnije Srbija moze turisticki da ponudi onima koji nisu sentimentalno vezani za nju.

Оставите одговор на ekonomista u pokusaju Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *