Strane direktne investicije i manastirska rakija

Manastir Kalenić nalazi se na udaljenosti od 180 do 190 kilometara od Beograda. Na Gledićkim planinama približno jednako je udaljen od Kragujevca, Jagodine, Kruševca i Kraljeva. Da bi se došlo do njega prethodno treba uživati u lepotama Levča, na putu između Belušića i Oparića. Živ vinogradarski kraj između Juhora i Gledićke planine.

Manastir Kalenić bi trebalo da u 2013. godini slavi tačno 600 godina postojanja. Ali, duhovne tvorevine ne mare za vreme ni za jubileje.

O manastiru se može pročitati na wikipediji i na drugim mestima. Ja bih ovde da nešto napišem (i prepišem sa ambalaže) za ljubitelje dobre kapljice ili „vatrene vodice“. Ima tu i knjiga, duhovnih vrednosti, bižuterije i sličnih proizvoda, ali ja ću nabrojati šest proizvoda sa manastirskog imanja.

– Bermet vino je najskuplje. Košta 1.100 dinara. Bermet je crno vino sa mirišljavim biljem.

– Manastirsko vino u boci od 0,75 litara sa 14% alkohola košta 500 dinara. To je kvalitetno crveno vino, proizvedeno po posebnoj manastirskoj recepturi od grožđa iz manastirskog vinograda.

– Kalenićka nana je prirodna rakija. Boca od 0,7 litara sa 52% alkohola košta 600 dinara. Proizvedena je po posebnoj manastirskoj recepturi od lozove rakije iz manastirskog vinograda sa dodacima biljnih aroma.

– Jabukovača manastira Kalenić je prirodna rakija i sadrži 60% alkohola. Boca nenaznačene količine košta 600 dinara. – Šljivovica manastira Kalenić, u boci od 0,7 litara košta 600 dinara. Nema opisa.

– Lozovača manastira Kalenić isto košta i nema opisa.

Pošto sam prethodno bio u manastiru pre oko 35 godina, pa ne verujem da ću za 35 godina biti u mogućnosti, rešim da kupim ove proizvode za uspomenu i prigodne poklone. Dok sam pazario raspitam se kod manastirskog ekonoma o proizvedenim količinama, i o sličnim stvarima.

Ekonom mi se požali kako više neće flaširati vina i rakije u istim bocama jer je staklaru (u Paraćinu) kupio Bugarin, pa je igumaniji rekao kako će od sada staklara proizvoditi „samo po evropskim standardima“. Nije tu bilo smisla da mu objašnjavam da se ne radi ni o kakvim evropskim standardima, već o ekonomiji obima. Da ta „globalizacija“ podrazumeva proizvodnju u velikim količinama i serijama, da ona dovodi do rasta produktivnosti kroz velike serije i smanjenje broja radnika. Čemu? U tom prilivu „stranog elementa“ opstaćemo u meri u kojoj razvijamo sopstveno preduzetništvo, i cenimo neke preživele ostatke prošlosti. Kome nije do uživanja u dobroj knjizi, uvek može da pronađe zadovoljstvo u manastirskom vinu ili rakiji.

20 komentara

  1. Ако дозволите: нисам сигуран да Вам је закључак добар. Поменути „Бугарин“ има идеју пласмана на велико, Ви данас можете преко интернета да наручите изузетно ретке облике боца, за оне који желе да њихово вино и ракија добију што препознатљивије паковање. мој пријатељ, из хобија је уложио у 4ха воћњака, одличног технолога и увозне флаше… Снабдева бгд ресторана по много вишим ценама од ових…Да је нови власник стакларе, одлучио да има други биѕнис модел, Ваш закључак би пао. Хвала. Монаси ће се надам се снаћи, као и мој пријатељ. У Италији постоји много кремова „а ла нутела“, мале серије, цене од 10 евра са 50% лешника…за љубитеље квалитета. И још много примера народне радиности или малих произвођача.

  2. Gosn. Srđane
    Ne sumnjam da će se snaći oko ambalaže, uprkos starosti, internet nepismenosti, i zabiti gde se nalazi. Tako on govori i razume promene koje ga se direktno tiču.
    On je ekonom koji samo sluša igumaniju i prodaje proizvode, nije preduzetnik koji će njihove proizvode pretvoriti u dobru zaradu.
    Vašem prijatelju neka je sva sreća da od 4 ima i 40 i 400 hektara.

  3. Bogat covek taj koji je, iz hobija, ulozio na 4 hektara. Vecinu ce ti buduci zakoni pogogiti, jer niko vise nece moci da „snabdeva“ restorane, a da ne plati porez. Licno poznajem, iz takvih sam krajeva, stotine onih koji rakijom „snabdevaju“ kafane. Da rade po zakonu, kao sto ja moram da radim, ta flasa ne bi kostala 600 nego 6.000 dinara, ali je jos veci problem sto vecina vise nece ni smeti da se bavi tim poslom. Da li je to dobro? Da li je dobro manje ili vise administracije, posto, ocigledno, sredine nema…

    • Mile seti se ZOZOVACE i 20tak mrtvih, to se uvek desi kad nema kontrole, a pustis preduzetnika da radi.

      • Miso, ne pricam o toj kontroli, nego o ogromnim porezima i taksama na duvan i alkohol. 99 posto ovih sto sad „snabdevaju“ restorane radi na crno, bas kao sto profesori drze privatno casove na crno, a o tome niko ne sme da pise, jer nisu preduzetnici, nego deo oligarhije.
        I jos nesto, Misho, spram tvoje mrznje prema preduzetnicima i zaljubenoscu u svemoc drzave, tacno je to za zozovacu, ali je to uradila budala nesvesno, a ja cu ti dati primer milijardu puta gori, gde su drzave svesno ucestvovale u obmanjivanju naroda – vakcina protiv pticijeg gripa. Slozices se da je taj slucaj daleko monstruozniji od te zozovace. Zozovacu je pravio jedan ludak, a planetarni slucaj vakcine protiv pticijeg gripa je klasican slucaj Velikog brata i zavere svetske elite protiv covecanstva. Ne moram, nadam se podsecati kako se to kod nas odvijalo i za koliko su nas drzavni sluzbenici krvnicki opljakcali. Odgovarao, naravno, nije niko. Ni za stvaranje psihoze, ni za trosenje novca…

  4. To sto ne placaju porez i prodaju pice sumnjivog kvaliteta, to pokazuje slabost drzave. Da to rade u ozbiljnoj drzavi naprimer USA (kazna za prodaju nelegalnog pica 10 godina), robijali bi i kupac i prodavac.

    Mali kapitalisata ispece zozovacu i potruje 20 ljudi, veliki kapitalista (farmaceutska industrija), izmisli novu bolest i opljacka milione.
    To samo dokazuje da kapitalisti ne prezaju ni od cega ako to donosi profit.

  5. Miso, postajes prilicno naporan sa tom besmislenom terminologijom o kapitalistima. Seljak ispece rakiju i proda nekome i ti ga odmah nazivas malim kapitalistom, smesno. To niko na svetu ne naziva kapitalizmom, osim tebe. Ti bi i ulicne muzikante nazvao kapitalistima… Pomalo paranoicno…
    Pogresna ti je i tvrdnja i o vakcinama. Vakcine u Srbiji je kupila drzava poreskim novcem, po nagovoru lekara, dakle rec je o drzavnim sluzbenicima, drzavnoj oligarhiji. Klasican slucaj obmanjivanja naroda od strane drzavnog aparata. Nikakvih kapitalista tu nije bilo.

  6. Ja rekoh zozovaca, a slucaj je bio da je covek kupio nekoliko buradi cistog alkohola, razblazio ga vodom i prodavao pod imenom lozovaca, niko tu nije nista pekao nego je neko pokusao da obmane kupce. Jedino se zeznuo sto je kupio metil alkohol, da je kupio etil svi bi pricali odlicna domaca lozovaca.

    Vakcine za svinjski grip su svetska prevara, mnoge drzave su je kupile, cak je i svetska zdravstvena organizacija preporucivala vakcinaciju. Samo su farmaceutske kuce zgrnule gomilu para. Vakcine u Srbiji su skupo placene i ne tvrdim da nije neko podmicen, ali gro para je ipak zavrsilo u jugohemiji. U takvim prevarama uvek najvise para zavrsi kod onog ko podmicuje.

    • U petrohemiji je zavrsila provizija, ali da nije bilo drzavnih sluzbenika da se razbacuju poreskim novcem, ne bi bilo ni proivizije. Kapitalista, kako ih ti zoves, moze da ponudi pare, ali nema posla bez drzavne sluzbe i poreskog, tudjeg, novca. Niko nije lud da baca svoje pare. Da su ti drzavni sluzbenici placali sopstvenim novcem sto puta bi debelo razmislili. Ovako, bas ih briga.

      • Mile, Mile…, ne mozes da dodjes na vlast bez para i medija, a to ti samo kapitalisti mogu dati. Oni dali da dodjes na vlast, a ti narodne pare kapitalistima. I politicarima i kapitalistima dobro, samo strada sirotinja raja.

  7. Dragi Miso i Mile
    Pokupicu vase komentare i objavicu knjigu „Razgovori Mise i Mileta u Srbiji“ po ugledu na razgovore u paklu.
    Ako ne možeš protiv, pridruži im se.

    • Zdravkovicu,
      ako cemo posteno, i nemas razloga da budes protiv. I Misi i meni je cilj isti, zastita obicnog coveka, samo sto smatramo da su uzroci propasti razliciti, pa samim tim i, eventualni, oporavak. Vecina naseg naroda je u sebi spojila Mileta i Misu, pa mrzi i drzavu i kapitaliste. Zlobnici bi rekli da mrze sve koji nisu kao oni sami…
      Problem sa drustvom je sto imam sasvim dovoljno mesta za hiljadu teorija i svi misle da su u pravu. Zato se i sporo krecemo napred…

  8. Odličan tekst, taj kraj i manastir su stvarno nacionalno blago.
    Jedina šansa našeg privrednika su male količine vrhunskog kvaliteta, sve ostalo jeste ili će biti u rukama onih koji to rade masovnije i produktivnije od nas. Bili to rakija, džem, paradajz ili šahovske figure.
    Moja nedoumica je kako taj određeni potencijal pretvoriti u tržišni uspeh? Nemamo znanja za pristup tržištima, nemamo marketinški nastup, kad u našoj zemlji dobar deo stanovništva radije kupuje „brend“ nego domaći proizvod, kako tek ići na strano.
    Privredna komora i razna udruženja treba na tome da rade, treba raditi geografsko poreklo i brendiranje, hitno…

  9. Пошто је мој другар хобиста одмах проглашен за творца Зозоваче, одмах да Вам кажем да литар продаје за око 15 евра, има технолога и плаћа порез. Ракија је по свим правилима.

  10. Sinoc sam imao zadovoljstvo da deguustiram Kalenicku sljivovicu, sto sam dobio od jednog prijatelja kojih svakih 35 godina idu u posjetu ovom manastiru.

    Ova Rakija je vrhunska, vrh vrha. Iako na etiketi nista ne pise, ja mislim da i ova ima sigurno 60 stepeni. Kad popijete prvi gutljaj dozivite sok kao superhik.jednostavno toplina pocne tijelom da struji. Rakija je izuzetno pitka ali cim je uzmete bride usta usne i u stomaku je osjetite. Ali dobro sto bridi kad je popijete, nego usta i usne bride i nakon 3 minuta.
    Moram da priznam da nisam bas sklon da popijem i degustiram 🙂 ali volim dobro crno vino, volim po neki single malt whisky (oni sto na dim mirisu), sljivovica nije nekako do sada bila moje pice (Previse mi je bila aromaticna). Kod ove kalinicke ono sto me je najvise odusevilo je spektakularna aroma. Pazite polazna tacka mi je da ne volim previse sljivovicu, zbog prevelike aromaticnosti. ja ne znam koju recepturu oni u Kalenicu imaju da jeova agresivnost mirisa eliminisana i tako blaga. Otprilike kad pomirisete jest evidite vi negdje u pozadini da bi mogla biti aljiva ali da je to toliko nedefinisano da bi se neko mogao zeznuti i pomisliti da se radi o konjaku. Ugavnom ne znam kako da bolej opisem nego da kazem da je ovo rakija za one koji vise vole konjake i whisky-je nego standardnu sljivovicu. Cijene je smijesna jer od ovoga tesko da moze bolje. Cep od pluta im je medjutim dosta los tako da ovu rakiju ytreba drzati polozenu da rakija kvasi pluto d ane bi istrulilo i upropastilo rakiju.

    • Nema jaku (drcnu)aromu jer je stara rakija ,odlezala. Nikaa nije imala vise od 55 stepani a ta koju pijes ima zimedju 48 i 50 stepeni. Receptura ne postoji jer se u sljivovicu ne dodaje apsolutno nista. Prevreli kljuk dva puta prepecen.
      Sto se boje tice ona obicno zavisi od buradi u kojem se rakija skladisti moze biti svetlo zuta do tamno braon. Moze biti i pptpuno prozirna (bela) ako je odlozena u stakleni sud nakon prepeka ali tako nikada ne moze postati prvoklasna.

      Za cep od plute ne brini jer ni posle sto godina on nece istruliti a rakija se nece upropastiti cak naprotiv dobice aromu mleka a jacinu jos bolju… (drzati na tamnom mestu a najbolje zakopanu,ibez temperaturnih oscilacija).

      Takva rakija se slobodno moze konzumirati u kolicinama vecim od jedne casice bez bojazni da ce to sutra dan ostaviti posledice na sive celije mozga. Ako se ne ucestvuje u saobracaju..

      najbolje dejstvo ima u sirem drustvu uz dobar sir i prsutu..

      • P.S. Vreme je da se vratis u Srbiju ,predugo si tamo i postaces sve bledji i bledji ,ponasaces se cudno ,postati asocijalan,a jezik ce ti postari sve nerazgovetniji.
        Razgovor o vemenskim prilikama je posledica asocijalnosti i prvi znak ostrvske bolesti.Sumadijskog caja secaces se kao kroz maglu…

  11. http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2014&mm=02&dd=01&nav_id=807054

    Vidis Sasa sta se desava kad si previse Englez… postanes skeptik cak i za ocitu cinjenicu da je sve toplije pod tabanima…

  12. nikakav ovo dokaz nije. barem 80% tih stanica je blizu gradova koji su rapidno rasli. znate, da bi ovo bila ozbiljna prica sam “sample” bi trebao biti ozbiljno izabran, a to bi znacilo potpuno “random” sample npr od 10,000 tacaka sa hiljadugodisnjim podacima. Ja sam inace clan britanskog kraljevskog drustva (to je profesionalni membership koji je potreban i kao licenca da npr se mozete baviti statistikom u medicini itd) a jedna od beneficija je da se dobija strucna akademska literautra o aplikacijam statistike u mnogo oblasti. Bude to cesto clanci temu globalnog zagrijavanja.

    Ja ipak mislim da djelimicno, prica o zagrijavanju je motivisana mogucnoscu da zaista globalno otopljava no moja cinicna polovina mi kaze da postoji i motiv nametanje globalnog poreza na ugljen dioksid …

Оставите одговор на Mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *