Inflacija i Spin

Već nekoliko dana smo subjekti hvalospjeva o uspjesnosti monetarne politike navodeći rekorno nisku novembarsku inflaciju, od 1.6%, kao konkretan dokaz uspješnosti.

No kao i u mnogim drugim stvarima, sav “đavo” je u detalju, šta i kako mjerimo, što nameće pitanje ima li mjesta samozadovoljstvu i žurimo li sa izvlačenjem pozitivnih zaključaka.

Mjereći novembarsku inflaciju istom metodologijom kao što je većina članaka to činila ili prenijela, dakle mjereći “rast”  CPI indeksa, između kraja novembra 2013 i kraja novembra 2012, onda zaista ispada da je ovogodičnji nivo inflacije 1.6%, odnosno da budemo precizniji čak i bolje od ovoga, 1.55%.

Kvaka je u činjenici da ovo nije uobičajeni metod kvotiranja godičnje inflacije. Uobičajena metodologija računa rast inflacije između prosječnih mjesečnih vrijednosti indeksa ove i prošle godine. Korektna vrijednost inflacije računana ovom standardnom metodom za ovu 2013 godinu za sada iznosi 7.7%. Ako mjesečna vrijednost cpi indeksa nastavi trend pada, onda to možda može nešto poboljšati  i dodatno smanjiti inflaciju, ali računano standardnom metodologijom godišnji cpi teško da može pasti ispod 7.5% što je slično prošlogodišnjem nivou inflacije.

Da bi dodatno dočarali da razloga za oduševljenje nema,  od januara 2010 Srpska ekonomija je imala 13 mjesečnih instance kada je nivo inflacije bio ispod 5%, koristeći metodologiju poređenja inflacije u datom mjesecu na nivo inflacije u istom mjesecu prethodne godine.

Npr u 2010 od januara do juna inflacija je uzastopce iznosila ispod 5% dosežući ciklični minimum od 3.6% u maju, da bi godišnji nivo inflacije za 2010 bio 6.1%. Od Februara do aprila 2012 mjereći na isti način, inflacija je također bila ispod 5% sa minimumom od 2,9% opet u aprilu. Godišnji CPI prošle, 2012, godine je pak bio 7,8%…

Uprkos svom spinu oko “rekordno niske inflacije” mene daleko više brine visina i perzistentnost (stickiness) cpi  inflacije. A ko uzmemo u obzir stanje domaće potražnje kao i  indekse cijena domaćih proizvođača inflacija u Srbiji bi  trebala biti znatno niža.

Za kraj, pogledajmo kako ta niska inflacija stoji u međunarodnim poređenjima.

4 komentara

  1. Koliko vidim jedino se Turska inflacija i njeno prisustvo medju prvih 100 drzava moze objasniti pozitivnim razlozima..

    Ostali su tu kao posledica negativnih ekonomskih kretanja..

  2. Sredinom 2007-e poceo sam da pecam. Svaki put kada krenemo na pecanje, kupovao sam u komsiluku Carnex mesni narezak u konzervi i kako sam svake sedmice kupovao, poce sam da pratim cenu. Prvi put kada sam kupio kostao je 46 dinara. Kupovao sam ga do pre dve godine, jer je u medjuvremenu postao nejestiv. Gledam juce u Idei – 148 dinara. Dakle, za nekih 6 godina 3 puta skuplje. I posle se pitamo zasto narod sve pare trosi na hranu…

  3. e jos da Mile imate to uredno datumski evidentirano to bi bio interesantan grafikon. Postaviti cijenu nareska, kursnu listu i inflaciju.

  4. Nije samo hrana vec i energija .Ako se dobro secam pocetkom 2010 godine benzin je bio oko 70 RSD ,danas ,pocetkom 2014 je 150 RSD. Kakva vajda od grafikona kada imate 7 miliona zivih svedoka ?!

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *