Šta Srbi i Hrvati švercuju iz Mađarske?

i Mađari, reklo bi se, a i drugi narodni i narodnosti.

Priču o potrebi da se smanji deficit javnih računa za jedan posto BDP-a relativizuje, ili čini apsurdnom, činjenica da se gotovo dva posto BDP-a odlije kroz transferne cene i uvoz iz Mađarske.

Veliko odstupanje registrovane vrednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 miliona evra kod Srbije i 850 miliona evra kod Hrvatske motivisalo me je da odem jedan korak dublje u podatke trademap-a, da vidim o kojim proizvodima se radi. Dodatan korak bi trebalo da učini ministarstvo unutrašnje trgovine ili neka druga institucija, kako bi se očitale i količine konkretnih proizvoda koje ulaze na tržište, i da se stave u relativan odnos sa kupovinama tih proizvoda u Srbiji.

Odstupanja u podacima nastaju iz dva osnova: transfernih cena velikih kompanija i šverca proizvoda iz Mađarske. Kada građani i seljaci iz ove dve zemlje kupe robu u Mađarskoj na carini mogu da dobiju povraćaj mađarskog PDV-a. Tada mađarska carina registruje robu oslobođenu od PDV-a kao izvoz iz Mađarske. I dok je u Srbiji i Hrvatskoj isplativo prošvercovati kupljenu robu, u Mađarskoj ostaje trag da je tamo kupljena.

Iz izlistanih podataka se vidi da se najveći deo razlika u knjiženom izvozu iz Mađarske i uvozu u Hrvatsku i Srbiju odnosi na iste
proizvode: električnu energiju, derivate nafte, prirodan gas, lekove i putničke automobile.  To ukazuje na činjenicu da velike kompanije mogu mnogo lakše da transferišu novac i profit u željenu destinaciju u odnosu na hiljade švercera/turista koji odu da kupe robu jeftinije nego u svojoj zemlji, nadajući se još da će izbeći plaćanje carine prilikom povratka u svoju zemlju.

U trećoj tabeli su izlistani proizvodi koje građani i seljaci obe države najčešće kupuju u Mađarskoj u bitno većoj vrednosti u odnosu na carinski registrovanu u svojim zemljama. Podaci su izlistani pa ih nećemo tekstualno ponavljati , a “hit” kupovina iz obe zemlje je:

–       Svinjetina,

–         Šećer,

–         Čokolade,

–         Hrana za životinje,

–         Preparati za negu lica i kože,

–         Proizvodi za ličnu higijenu,

–         Praškovi za pranje

–         Nove gume za automobile,

–         Klima uređaji,

–         Računari,

–         Telefoni za fiksnu telefoniju,

–         Televizori (uključujući video rekordere)

–         WC papir i tamponi.

Na osnovu priloženih tabela mogu se izračunati izgubljeni prihodi budžeta Srbije i Hrvatske od nenaplaćenog PDV-a i carine, na nivou pojedinačnih proizvoda. I, da ponovim, mogu se izračunati količine švercovane robe u odnosu na godišnji promet tih proizvoda u legalnim tokovima.

9 komentara

  1. Vredi li javno otkrivati model za prezivljavanje (svercerski kanal) nepismenoj administraciji zarad smanjenja deficita javnog racuna…
    To je kao onaj vic kad putnik moli sofera da zatvori vrata jer je hladno van autobusa …na sta mu bistri vozac objasni da ce i nakon zatvaranja vrata ostati hladno „na polju“…

    U principu pre bi se trebalo pitati zasto je gore jeftinija hrana za zivotinje i koliko vidim osnovne zivotne namirnice..To bi trebalo da konacno pokrene pitanje regulacije apsolutno neregulisanog trzista Srbije iako je Miskovic poodavno iza resetaka..
    Naravno ustanovice se opet da sada nije trenutak za to ,zbog datuma ili vec neke bezvezne kvite tako da ce sustinski opet narod da nagrabusi..
    Sa vremenske distance od proteklih izbora moze se zakljuciti da je ova vlada nacinila apsolutno najvecu ekonomsko-politicku stetu Srbiji sto ce rezultirati potpunim i kompletnim bankrotom pre isteka mandata iste.I to ne samo finansijskim vec i politickim bankrotom..
    Taj kompletni fijasko mogu da ubrzaju samo prevremeni izbori i verujem da ovi nepismeni diletanti nece propustiti priliku da zatabaju petom ono sto su zdusno zakopavali svo vreme…
    Hleba i igara i bog veselio Srbe…

  2. Ko je to u vladi ekonomista ?? Makar ozbiljan …Dinkic ili mozda veselo nacitana guvernerka koja ujutru vezba citate pred ogledalom..Sali nikad kraja.

    Ekonomisti ne kreiraju politiku pa cak ni ekonomiju oni su samo alat za primenu..bar oni koji su svoje znanje stavili u funkciju drzave..

    Tekst bi recimo trebalo da je upucen vladi tj. premijeru policajcu ili sta god li su vec on i njegov zamenik-antipod.

  3. Sve što je napisano je istina, ali treba se osvrnuti na koren problema.Zašto neko švercuje?Jednostavno da preživi.Ako bi oporezivali,ne bi bilo šverca,jer roba ne bi bila isplativa.

    • Onda su, po vama, svi mali trgovci, preduzetnici, maloumni što kupuju robu „na papire“. Pa ni njima ne cveta cveće ali bar rade po zakonu, a tim švercerima ne bih rekao da je ni malo loše, u džepu imaju svaki dan više nego neko u kasi.

  4. Nije vazan svercer-pojedinac vec krajni korisnik. Nema logike da TV prijemnik istog proizvodjaca u Madjarskoj bude jeftiniji 40%…Ok porez ali stvar je malo vise u marzama…
    Pri tome treba jasno reci da madjarskoj ekonomiji ne cvetaju ruze..

    Sustina je u neregulisanom trzistu Srbije koje su „regulisali“ trgovci pod plastom slobodne aktivnosti neooliberalnog koncepta. U Srba nema sivo ,ili je crno ili belo pa je tako opste prihvacen bukvalizam ..
    Jednom kad se izglasa zakon o gej brakovima bice ih tusta i tma jer ce im taj spoj verovatno omoguciti da dodju do povoljnog kredita..
    Sedamdesetih i osamdesetih godina vecina jugoslovena nosila je mahom kisobrane jer su bezgranicno vise verovali TV prognozi nego sopstvenom ocima…Malo se tu sta promenilo…

    • Darko, ne bih tako pausalno o marzama. Vrlo dobro mi je poznato trziste elektronike. Marze u maloprodaji se krecu od 1 posto, pa do 10 posto, retko su vise, a najcesces su, za kompjutersku robu, primera radi, oko 3-4 posto. Tako smesno male marze, u kombinaciji sa padom traznje, dovele su do masovnog zatvaranja radnji sa takvom robom. To bi nas navelo na zakljucak da je velika zarada uvoznika, ali kako onda objasniti da su i oni desetkovani, i da u Srbiji prakticno i nema regularnog stranog zastupnika. Ocigledno da se djavo krije u detaljima, i da bi za analizu ulaznih cena u Madjarskoj i Srbiji trebalo na prvom mestu gledati indirektne troskove. Primera radi, za sve sto se uvozi potrebno je platiti pozamasnu sumu za taksu proveru kvaliteta, sto zemljama u Evropi nije potrebno. Da vec ne pricamo o firmarinama, juce povecanim doprinosima, cenama komunalnih usluga.
      Da je to tako kako mislite, da se odlicno zaradjuje na uvozu i prodaji tehnicke robe, zar to trziste ne bi odmah uredilo i ne bi se pojavili ozbiljni igraci iz inostranstva?
      Ne regulisu trziste, moj Darko, „trgovci“ vec Vucic, Dacic i Dinkici. U zemlji u kojoj je hleb jeftin, sve ostalo mnogo kosta.

  5. Mile ,pogresna konstrukcija…

  6. Nema Darko nikakve pogresne konstrukcije, samo cinjenice. Nekoliko madjarskih firmi koje se bave tehnikom su otvorile predstavnistva u Srbiji. Najlakse je tako pausalno optuzivati trgovce za prevelike marze. Najlakse i potpuno pogresno.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *