Budžet Republike Srbije XII 2012

U decembru su prilivi u budžet iznosili 69,1 milijardi dinara i bili su manji nominalno za 4,3%, a realno za 14,7% u odnosu na isti mesec 2011. Izdaci su iznosili 99,7 milijardi dinara i nominalno su povećani za 17,6%, a realno za 4,8%. Ovo je rekordna mesečna nominalna vrednost izdataka. Deficit je iznosio 30,6 milijardi dinara i samo je bio veći u februaru (31,2 milijarde), a u aprilu 2012 je imao sličnu vrednost (30,2 milijarde dinara).

U 2012. godini primanja budžeta iznosila su 744,7 milijardi dinara, izdaci su bili 980,4 milijardi, a deficit je bio 191,9 milijardi dinara. U odnosu na 2011 godinu primanja su povećana za 5,9%, izdaci za 11,8% a deficit za 44,8%.

Pad naplate osnovnih poreskih izvora u decembru i u poslednjem tromesečju je zabrinjavajući:

–         U decembru je naplaćeno PDV-a u iznosu od 31,2 milijarde dinara što je nominalno manje za 30,2%, a realno za 37,8% u odnosu na isti mesec 2011 godine. U poslednjem tromesečju, a uprkos povećanju stope PDV-a, ili upravo iz tog razloga, naplaćeno je PDV-a u iznosu od 103,3 milijarde dinara, što je nominalno manje za 4% u odnosu na isto tromesečje 2011 godine, dok je realno smanjivanje iznosilo 14,5% i ovo je najdublji pad naplate poreza od drugog tromesečja 2009 godine.

–         Akcize su naplaćene u iznosu od 14 milijardi dinara, što je nominalno manje za 18,2%, a realno za 27,1% u odnosu na isti mesec 2011;

–         Carine su naplaćene u iznosu od 2,96 milijardi dinara, što je nominalno smanjenje za 18%, a realno za 26,9%.

–         U zbiru je iz ova tri poreska izvora naplaćeno 48,2 milijardi dinara, što je nominalno smanjenje za 26,4%, a realno za 34,4%.

U 2012 godini primanja budžeta povećana su za 43,7 milijardi dinara, izdaci za 103,1 milijardi, te je deficit uvećan za 59,3 milijardi dinara.

Među izvorima prihoda najveći rast imale su akcize (za 28,2 milijarde), porez na dobit preduzeća (14,6 milijardi), PDV (13 milijardi) i neporeski prihodi (3,1 milijarda). Primanja od donacija povećana su za 447 miliona dinara. Primanja od poreza na dohodak građana smanjena su za 23,9 milijardi dinara, te da nije došlo do povećanja udele opština u ovom poreskom prihodu rast deficita bi bio značajno manji (35,5 milijardi dinara), a i udeo republičkog deficita u BDP-u ne bi bio 5,87% već  5,14%.

Ipak, rast deficita bio je znatno više posledica rasta izdataka od smanjivanja ovog poreskog izvora. Izdaci budžeta povećani su za 103,1 milijardi dinara što je nominalan rast za 11,8%. Najveći udeo u ovom rastu izdataka imale su subvencije (30,3 milijardi uz nominalnu stopu rasta od 53,9%), rashodi za zaposlene (23,6; +11%), rashodi za otplatu kamata (22,8; +56,5%), transferi OOSO (11,4; +4,1%), transferi ostalim nivoima vlasti (6; +8,9%), kapitalni izdaci (5,9; +20,5%), socijalna zaštita iz budžeta (5,6; +6,4%), rashodi za kupovinu robe i usluga (4; +6,2%), ostali tekući rashodi (2,6; +16,4%), dotacije međunarodnim organizacijama (0,27; +42,2%), dok su smanjene neto budžetske pozajmice za 6,7 milijardi dinara.

Na početku 2013 godine možemo očekivati pad izdataka budžeta (najviše kod subvencija) uz pad poreskih primanja. Negativne kursne razlike uticaće na smanjivanje primanja od poreza na dobit preduzeća, a nakon rasta njegove naplate za 42,7% u 2012. godini.

Rastom gornje stope PDV-a u poslednjem tromesečju 2012. godine izgleda da je okidač „Grčkog scenarija“ pokrenut: veća poreska stopa, manja privredna aktivnost, manji poreski prihodi, veći budžetski deficit, manja potrošnja budžeta, pad privredne aktivnosti, manji poreski prihodi, veći budžetski deficit.

Nadajmo se da to nije slučaj.

 

 

 

8 komentara

  1. „U decembru je naplaćeno PDV-a u iznosu od 31,2 milijarde dinara što je nominalno manje za 30,2%, a realno za 37,8% u odnosu na isti mesec 2011 godine. U poslednjem tromesečju, a uprkos povećanju stope PDV-a, ili upravo iz tog razloga, naplaćeno je PDV-a u iznosu od 103,3 milijarde dinara, što je nominalno manje za 4% u odnosu na isto tromesečje 2011 godine, dok je realno smanjivanje iznosilo 14,5% i ovo je najdublji pad naplate poreza od drugog tromesečja 2009 godine.“
    Ako se ovo nastavi naredna 3-4 meseca to je siguran znak da je potpuni kolaps poceo.
    Bio bih slobodan da kazem da ce kod nas biti gore nego u Grckoj, jer su tamo stvari ogoljene i svi su znali na cemu su, Grcka je zasekla u birokratiju i zbog toga dobila ogromnu pomoc, a mi nista necemo dobiti, a birokratija se i dalje svakodnevno uvecava. Sirom Srbije SNS i ekipa postavljaju nove direktore, zamenike i pomocnike, a stari ostaju na nesto nizim radnim mestima. Kao posledicu toga imamo talas poskupljenja usluga javnog sektora. Pljacka se nastavlja. I kad dodje kolaps, pljackace i dalje, jer za drugo ne znaju.

  2. Ponovo citam ovaj podatak da je naplaceno pdva-a manje za 30 posto u odnosu na decembar prosle godine, pa ne mogu da verujem, jer je podatak fascinantan. Da li je moguce da je neka greska u pitanju? Osnovni izvor finansiranja budzeta je prihod od pdv-a, a pad je toliki da mi prosto zvuci neverovatno?

  3. Treba videti i kakav je bio promet u maloprodaji i tek onda donositi sud. Mnogo je fakturisano pre povecanja PDVa, tek ce Januar pokazati pravu sliku.

  4. Meni takodje ovaj podatak (toliko veliki pad) izgleda neverovatno. Mislim da fakturisanje pre povecanja PDV nema mnogo veze jer maloprodaja to ne moze da radi a sasvim sigurno i da je 60 prethodnih dana bilo dovoljno da taj efekat u decembru minimizira ako ga uopste i ima. Mislim ipak da nista dramaticno nece da se desi u ovoj godini (osim ako zbog necije sujete ne dodje do novih izbora) jer ce se vlada zaduzivati i prodavati sve sto moze ne bi li zakrpila deficit, ocekujuci valjda da ce neki marsovci sici sa neba i poceti da cine cuda (to im je bio stil i praksa do sada pa ne ocekujem nikakve promene u tom ponasanju a i ne vidim nikakve naznake promena). Pre ili kasnije moracemo da resetujemo ovaj sistem. Kada moler zaposlen u opstini na primer, pocne da zaradjuje znacajno vise od cinovnika mozemo se nadati boljitku, do tada krediti, prodaja, i udri brigu na veselje.
    „produktivnost ima svoje ekonomsko opravdanje
    zasto da proljevam znoj kad dobijam manje… „

  5. Interesantno je i konstatovati veliki pad naplate carina i akciza. To donekle upucuje i na ocekivanja kompanija ali i gradjana i dodatno opterecuje buduce prihode. Igrala se deca sibicama, ko li ce da gasi ovaj pozar ako plane?

  6. Dinkica ce da obese za j..ca ,na kraju.. On to zna pa treba ocekivati da upravo on tradicionalno obori vladu…Pliva kao jegulja al jednom ce neki cika brka da pokuca na njegova vrata. Brkat,zavrnuti rukavi a krupan, kad ga vidis mislis smracilo se.
    No opasniji po buducnost je „mali debeli“…on je personifikacija nesvesti…

Оставите одговор на Administrator Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *