Budžeti gradova i opština u 2012. godini

U 2012. godini ukupna primanja budžeta gradova i opština iznosila su 249,5 milijardi dinara, i bila su veća za 31,8 milijardi dinara (+14,6%). Do rasta je najvećim delom došlo usled povećanja primanja od poreza na dohodak za 37,9 milijardi dinara
(+50,3%), dok su primanja od zaduživanja smanjena za 9,3 milijardi dinara (-43,5%). Primanja od donacija i transfera povećana su za 3,5 milijardi dinara, od poreza na imovinu za 0,8 milijardi, dok su smanjena primanja od drugih poreza (za 1,1 milijardi dinara), primanja od prodaje finansijske imovine (za 53 miliona dinara), i ostali prihodi (za 15 miliona).

Ukupni izdaci iznosili su 244,7 milijardi dinara i povećani su za 12,8%, što je 27,8 milijardi dinara, u odnosu na 2011. godinu. U skladu sa smanjenim zaduživanjem u 2012 godini su smanjeni samo izdaci za kapitalne izdatke (za 2,9 milijardi) i za nabavku finansijske imovine (za 72 miliona).

Povećani su izdaci za:

–         Korišćenje robe i usluga za 9.565 miliona dinara;

–         Za zaposlene za 7.372 miliona;

–         Subvencije za 6.445 miliona;

–         Donacije i transferi za 2.926;

–         Otplata glavnice za 1.957;

–         Otplata kamata za 1.300;

–         Prava iz socijalnog osiguranja za 930 miliona;

–         Ostali rashodi za 223 miliona.

Razlika između primanja i izdataka bila je 4.762 miliona dinara većih primanja, dok je u 2011. godini višak iznosio 765 miliona. Kada se iz primanja isključe primanja od zaduživanja dolazimo do budžetskog deficita od 20,7 milijardi dinara u 2011. i deficita u iznosu od 7,3 milijarde dinara u 2012. godini.

Na servisiranje javnog duga potrošeno je 11.331 milion dinara, što je povećanje za 3.997 miliona dinara u odnosu na 2011. godini. Udeo troškova servisiranja duga u ukupnim primanjima povećan je sa 4,1% u 2011 na 4,8% u 2012. godini.

 

 

10 komentara

  1. „Do rasta je najvećim delom došlo usled povećanja primanja od poreza na dohodak za 37,9 milijardi dinara
    (+50,3%), dok su primanja od zaduživanja smanjena za 9,3 milijardi dinara (-43,5%).“
    Srbija je cudo. Dokazali smo u praksi perpetuum mobile.
    Drzavni sluzbenici sami sebi povecaju platu, pa zahvaljujuci tome poraste prihod u budzet… Naravno, to povecanje plata ide na ustrb investicija i tekuceg odrzavanja… Azdaja se siri i guta sve oko sebe..
    Primera radi, u ustanovama kulture, klasicnim budzetskim korisnicama, vec odavno SVE ide na plate. Onda ti zaposleni kazu kako se ne izdvaja za kulturu i da nemaju sa cim da rade. Naravno, niko od njih nece da kaze da sav budzet pojedu njihove plate i da ih ima cesto i duplo vise od potrebnog broja. Poslednjih 15-20 godina svaka nova vlast je dovodila u ustanove svoje kadrove, a stari ostajali. Ista je stvar i sa lokalnim javnim preduzecima, koja to nadoknadjuju stalnim povecanjem cena. Lokalna javna preduzeca u Srbiji se bave najjednostavnijim poslovima, zakopavanjem umrlih, prebiranjem i razvozom djubreta, pranjem ulica, kopanjem i slicnim fizickim poslovima, a naplacuju svoje usluge kao da su atomski fizicari. Tragikomicno izgleda kada na tv-u gledamo direktore takvih preduzeca, koji su toliko umisljeni i vazni, kao da stvarno rade neki visoko umni posao. Uzmes kantu boje ofarbas ulice i naplacujes parking. Nevidjeno uman posao… Ovaj drzavni aparat je jedna obicna krvopija koja svesno unistava sve od sebe, sve zarad sopstvene koristi. Gledam ovih dana G17 organizuje pomoc maloj privredi. Ide nekoliko devojcica, sigurno odlicno placenih, bez dana radnog staza i bilo kakve prakse, i one nekoga o necemu savetuju…

  2. Evo, sad citam u Blicu, spalio se covek u Valjevu zbog kredita. Propala mu radnja i dobio otkaz u firmi, kredit vise nije mogao da otplacuje, pa banke krenule na zirante… Sta o tome znaju drzavni sluzbenici? Redovna plata svih ovih godina, svaka dva-tri meseca visa..
    Secam se, pre 2005-e, kada su takodje plate u javnom sektoru bile zamrznute, one su, a to je samo u Srbiji moguce, sve vreme rasle. Funkcioneri su tada govorili, to je samo za inflaciju, ne rastu one… I to srpski politicari zovu zamrzavanjem…

  3. Zdravkovicu, sad citam Blic. Nisam znao da je i Dragovan avanzovao… Ko ce ga znati, mozda ovi stvarno misle da nesto ozbiljno urade…

      • Vrlo sam zadovoljan odgovorom… Ako dobro citam izmedju redova… A sto se Blica tice, mislio sam na njihov sajt. Da bi neprijatelja pobedio, moras dobro da ga upoznas… Tako je i sa birokratijom, sve ovo sto pricam i pisem protiv njih, a sto vecinu nervira, provereno je u praksi. Ironija je kada juce zaposleni u nekim ustanovama kulture, koji decenijama unazad skoro nista ne rade, izdaju saopstenje da su siti tog liberalnog kapitalizma. Nesrecnici ne znaju sta pricaju, ali to odlucno saopstavaju. Da je ovo liberalni kapitalizam, kao sto je njih neko slagao ili su oni sami umislili, ne bi se broj drzavnih sluzbenika svakog meseca povecavao, nego smanjivao. Imamo gomilu drzavnih sluzbenika, gomilu penzionera, gomilu nezaposlenih i gomilu seljaka… Nismo valjda mi koji prezivljavamo od danas do sutra, od inspekcije do inspkecije, liberalni kapitalisti? Ili su liberalni kapitalisti ovi sto ih hapse u gomilama i drze mesecima u zatvoru? „Zal za mladost“ ovde je toliko jaka, da je preneta i na nove generacije. Razumem matore ljude koji zale za prosloscu, ali ne mogu da razumem mlade. Zar niko od njih ne zeli da gradi nesto novo, zar je jedini smisao zivota da te partija zaposli na izmisljeno radno mesto, kako bi mogao da imas platu za garderobu i letovanje? Pita li se neko od njih, ako oni, koji nista ne rade, primaju platu, od koga su te pare uzete?

  4. Turska ,Brazil sad ce i Evropa .U Rusiju se konstantno uvoze nemiri a SAD, ako nekog uskoro ne napadnu, postaju bure socijalnog baruta.
    Nije vazno da li je liberalni kapitalizam ili globalizam vec da svet neminovno klizi u novu raspodelu. Ostaje samo da se vidi sa kolikom silom ce se braniti postojeci poredak. Sto se vise i zesce brane ,odgovor ce sve biti brutalniji.
    Interesantno je posmatrati pokusaje da se procesi kontrolisu i trenutak kada to izmakne kontroli..

    Tako da nije u pitanju „zal za mladost“ nego zacetak vrtloga uz direktan prenos u realnom vremenu…
    Naravno, svo to vreme zuti zutuju…

    • Darko u Rusiji se ne uvoze nemiri, ovde je stanje postalo besperspektivno. Nivo proizvodnje je na nivou iz 1990, a socijalno raslojavanje jedno od najvecih u svetu. Korupcija je takva da mi Srbija deluje kao super sredjena zemlja.
      Putin ili Putler kako ga vecina rusa zove je sprecio rastakanje zemlje pocetkom 2000tih, i imao je mnogo srece da su gas i nafta od 2000te do 2008me poskupele 7x. To je dalo pare da se dizu plate i da i pored sve kradje nesto novca stigne i do naroda, ali cena nafte od tada pada. Danas se rupe u budzetu krpe trosenjem ustede iz boljih vremena i prodajom drzavnih firmi (kako je to poznato).
      Danas je Rusija jedna klero-tajkunska tvorevina (sada se cak trazi da se u sklopu RAN, ruske akademije nauka) otvori katedra za teologiju, ko da je to neka nauka. Vec je preko 900 akademika najavilo izlazak iz takve akademije.
      A koliko se krade je najbolji primer da je za olimpijadu (zimsku) u Sociju vec potroseno 51 milijarda dolara to0 je preko 10000km auto puta.
      Putler ce zavrsiti kao njegovi carski prethodnici, streljan u podrumu ili okacen na prvu banderu.

      Inace ja vec odavno, na ovom sajtu, objasnjavam Miletu, Bokiju, Zdravkovicu da je ovo poslednja kriza kapitalizma i slazem se sa tobom sto vlast bude brutalnija prema narodu, takav ce i on biti prema klasnim neprijateljima.

  5. Bezperpektivnost je uvoznog porekla. U svojoj osnovi ima „americki san’ tj. motivisana je njim.. To je i u Turskoj slucaj iako bi se sa strane moglo reci da je tamo vidljiv napredak ..
    Zanimljiva ce biti desavanja u Kini kada se ta ista matrica razvije..
    Uglavnom „klica“ nezadovoljstva je nemogucnost dostizanja holivudski plasiranog standarda ,preciznije sinergija nestrpljenja i izneverenih ocekivanja..

    • Nezadovoljstvo dolazi od toga da narod vidi kako su neki dostigli „holivudski standard“ i da im je jasno da to niko nije postigao svojim radom nego iskljucivo otimanjem narodne imovine. A kad vlast takve tipove predstavlja kaoi primer uspesnih, nezadovoljstvo naroda je sigurno.

  6. Hm, ove cifre govore da je lokal vrlo izbalansiran?
    Nemaju penzije ali imaju javni sektor, nije baš za poređenje sa centralnom vlašću, ali može pomoći.
    Bilo bi zanimljivo napraviti neki benchmarking pa pohvaliti najbolje i pokuditi najgore.

Оставите одговор на Mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *