Kolike su plate u javnoj upravi i koliki je broj zaposlenih?

Ministarstvo finansija je 21. januara objavilo dva izveštaja o broju zaposlenih i isplaćenim zaradama u javnoj upravi koja podleže Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji za mesec novembar 2012, kao i u lokalnim samoupravama. Naš doprinos je izlistavanje ovih podataka uz obračun prosečne zarade deljenjem isplaćenog novca sa brojem zaposlenih.

http://mfp.gov.rs/pages/issue.php?id=8814

Prosečna zarada može da zavisi od kvalifikacione strukture zaposlenih, odnosa broja zaposlenih na neodređeno vreme, na određeno i po drugom osnovu. Na primer, najniže zarade ima Služba za upravljanje kadrovima zato što ima 37 zaposleni u stalnom radnom odnosu i 183 po drugim osnovama. Malo veća prosečna izračunata plata je Republičkom hidrometeorološkom zavodu koji ima 403 zaposlena u stalnom radnom odnosu i 711 na određeno vreme. Ovde pretpostavljamo da se radi o protivgradnoj zaštiti i sličnim aktivnostima koje se obavljaju sezonski.

Podaci ne sadrže institucije koje nisu zakonski obavezane na maksimalan broj zaposlenih, te lista nije potpuna (nema NBS, ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova…).

U podacima su svi troškovi za zaposlene, od šifri 421 do 427, što znači da uključuju isplaćene neto zarade, poreze i doprinose, socijalnu pomoć zaposlenima, putne troškove, bonuse, nagrade…

U tabeli mislim da postoji štamparska greška kod Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike: stoji da je fond zarada 446 miliona dinara, pa kada se podeli sa brojem zaposlenih dolazi se do prosečne zarade od 725 hiljada dinara. Verovatno se radi o 44,6 miliona i prosečnim primanjima od 72,5 hiljade. Ipak, radi se o grešci sa izuzetno visokim ponderom sa velikim uticajem na obračunate proseke.
U tabeli je u ministarstvima i ogranima uprave u njihovom sastavu bilo zaposleno 17.465 lica, što je pri fondu zarada od 1,89 milijardi dinara značilo prosečnu zaradu od 108.326 dinara. Kada isključimo 615 zaposlenih u ministarstvu i u tri uprave, dobijamo 16.850 lica sa fondom zarada od 1,45 milijardi i prosečnom zaradom od 85.806 lica. Prosečna zarada se smanjuje za 20,8%.

Na ukupno izlistanim podacima za 30.816 lica sa fondom zarada od 3.36 milijardi dinara dobija se prosečna zarada od 108.882 dinara. Kada se isključi Ministarsvo rada zapošljavanja i socijalne politike dolazimo do 30.201 zaposlenog sa fondom zarada od 2,9 milijardi dinara i prosečnom zaradom od 96.329 dinara. Jedno decimalno mesto može da napravi ovoliko velike razlike u podacima.

Inače, tabela sadrži 111 ministarstava, uprava, inspektorata i drugih institucija razvrstanih u 6 kategorija:

  1. Ministarstva i organi uprave u sastavu: imaju 37 pozicija sa 17.465 zaposlenih, isplaćenim zaradama od 1,89 milijardi
    dinara i prosečnom zaradom od 108.326 dinara;
  2. Posebne organizacije; ima ih 14, zapošljavale su 2.197 lica, uz 143,1 miliona zarada i 65.136 prosečnim zaradama;
  3. Službe vlade: 18 kancelarija i uprava/službi sa 1.998 zaposlenih, 147 miliona dinara i sa 73.799 dinara prosečnim zaradama.
  4. Upravni okruzi: njih 29 sa 290 zaposlenih, zaradama od 21,7 miliona i prosečnom zaradom od 74.773 dinara.
  5. Javne agencije: njih 10 sa 784 zaposlena, 121,5 miliona dinara i prosečnom zaradom od 155.035 dinara;
  6. Fondovima, PIO, zdravstveni i NSZ, sa 8.082 zaposlena, 1.029 miliona dinara i prosečnom zaradom od 127.396 dinara.

Tabela prikazuje rang institucija prema isplaćenim prosečnim bruto zaradama.

Sledeći prilog odnosiće se na poređenje gradova i opština prema broju zaposlenih u opštinama, u odnosu na broj stanovnika, kao i rang opština prema visini prosečne zarade.

12 komentara

  1. To su ogromne pare. Jos vece pare se gube kroz korupciju, a jos vise kroz neefikasnost i nestrucnost sistema, a najvece korz gubitak naseg vremena, prava i dostojanstva.
    Posto sam se zarekao da dajem predloge umesto kukumavcenja evo ideje.
    Lustracija svih koji su bili u politickom sistemu u poslednjih 25 godna
    Uslov da se radi u upravi je da niste u „sukobu interesa“, stranackom, tajkunskom, monopolistickom, kriminalnom ( ovo ograniciti na 10 godina kao vanrednu meru)
    Sve ih staviti( ministarstva i agencije) u jednu zgradu na primer SIV i to u open space prostor, tamo toga ima dovoljno. Svi zaposleni da dobiju uslovni otkaz. Dok se ne izaberu oni koji mogu da rade u novom sistemu. Objedinjene zajednicke i IT sluzbe. Jedinstven softver domace proizvodnje. 500% veci budzet za IT i reformu sistema. Glavni ministar treba da bude ministar za reformu stistema on treba da ima medjunarodni tim strucnjaka, sa raznorodnim sikustvima, koji bi savetovali. Dovesti isti broj stazista volontera sa najvecim prosekom na fakultetu koji bi mogli istog momenta da zamene otpustene. Omoguciti gradjanima da tamo slobodno pristupaju. Svi ministri i narodni poslanici i drugi menadzeri moraju prva tri sata radnog vremena da primaju gradjane po redu koji se formira ili zakazuje, bez prava da odbijanja ili odlaganja i to u hodniku u otvorenom prostoru, sa obavezom da im daju odgovor. Gradjanin ima pravo da snima razgovor. Omoguciti u toj zgradi da rade advokati koji bi radili po sistemu no-win-no-fee (u istom tom otvorenom prostoru) gde bi nezadovlojni gradjani mogli odmah da tuze drzavu po bilo kojoj osnovi. Od klizavih plocica, nedovoljnih parking mesta ispred zgrade, prljavog WC-a, do mega pljaciki i nestrucnosti. U istom prostoru formirati nekoliko punktova zastitnika gradjana. Kao i stalnu kancelariju prekrsajnog sudije koji mandatno resava banalne prituzbe. Kao i odeljenje tuzilastva za korupciju.
    Isto preslikati u lokalu u manjoj razmeri.
    I naravno hitno ukinuti otpremnine, umesto toga omoguciti prekvalifikaciju, ili startup kredit pod uslovm da onaj koji je dobio otkaz prilozi hipoteku na svoju imovinu, ako hoce bilo kakvu pomoc drzave.
    Spajanje ministarstva i agencija, koriscenje spoljnih saradnika umesto zaposlenih. Obucavanje strucnjaka da mogu po potrebi da rade u srodnim ministarstvima.
    Elita treba da se nalazi u ministarstvu za reformu i planiranje. Oni treba da imaju velike plate za nase uslove i da imaju strucnjake sa integritetom, i masu studenata sa prosekom 10.5 na fakultetu. I naravno targete koje moraju da ostvare.
    Kada njihov rad i produktivnost bude transparentna, i kada budu morali da rade posteno svoj posao (a svaki posao koji se radi posteno je tezak – Mirko Maras p. profesor u 6.gimnaziji). Nece se paraziti tuci za drzavnu sluzbu.
    Drzavni sluzbeni po meni treba da imaju visoke plate, ali samo pod uslvom da postanu svetski lideri u efikasnosti. Kad su uspeli Englezi ( koji su neverovatno ucmali po prirodi) da polako popravlju efikasnost sistema koji vodi brigu o 65 miliona ljudi, mozemo i mi to da napravimo za 7.

  2. Ovo nije nista i bio bih slobodan da kazem da iskljucivo sluzi da se zamaze sustina. Ukoliko ministarstvo ima ozbiljne namere, onda treba da objave broj zaposlenih u ustanovama na lokalnom i republickom nivou, jer se i ona izdrzavaju od poreza gradjana, a u njima je zaposleno mnogo vise ljudi nego u samoj administraciji. Primera radi, u skladu sa proklamovanom fikcijom – Srbija turisticki raj, svaka i najmanja naseobina u Srbiji je otvorila Turisticku organizaciju i zapsolila prilican broj ljudi, koji apsolutno nikakvu svrhu nemaju, osim zadovoljenja partijskih lica. Pa ustanove kulture, pa fizicke kulture, pa razna udruzenja, lazne organizacije za pomoc zaposlenima…
    Ili, primera radi Biro za zaposljavanje, koje je partijsko osinje gnezdo, a nikakvu svrhu nema. Pa birokratija u socijalnim i zdravstvenim ustanovama, koja se meri u desetinama hiljada, pa birokratija u penzionom i ostalim fondovima…
    Prikazani upravni okruzi, nekadasnji regioni, su stvar koju treba ujutru ukinuti. Nikakvu svrhu nemaju, osim zaposljavanja partijskog kadra.

  3. Miso, ima nas spremnih da menjamo drustvo. Samo treba obican narod da shvati ko mu zeli dobro, a ko ne. U tome je zackoljica. Ne mozes ti nekome da pomognes, ako on sam to nece. U engleskoj postoji godinama laburisticka, radnicka, partija. Ovde mora da se formira partija koja zastupa interese radnika, nezaposlenih i sitnih privatnika. Sve postojece partije su zastupnici birokratije i raznih drzavnih sluzbenika. Interes birokrate je legitiman, ali je suprotan mom interesu, zato ja moram da glasam za partiju koja zastupa moje interese, a protiv partija koje su predstavnici birokrata. Sto bi se reklo, legitiman sukob initeresa. Zato ja i ne izlazim na izbore dok se ne formira partija koja ce imati osnovnu stavku u programu – efikasna drzav i u skladu sa tim otpustanje birokrata. Postojece partije ja dozivljavam kao neprijatelje, a stanje u drzavi kao okupaciju. Efikasna i produktivna drzava mora biti cilj neke noformirane partije, ove postojece su dosadasnjim radom jasno pokazale da su neprijatelji tim ciljevima.

  4. Jedino nova stranka Zorana Zivkovica bivseg premijera i nesporne intelektulalne gromade … Doduse mozda opet vaskrsne nesto poput Bogate Srbije vremesnog Zaharija i sl…

    • Sta fali Zivkovicu? Kao da je Leh Valensa bio intelektualna gromada, a Poljska je danas jedna od retkih zemalja koja ima rast proizvodnje i BDP-a… Nama treba neko ko ima nameru da nesto menja, a za to je pre potrebna ludacki hrabra glava, nego neki nadobudni intelektulac, koji nikada u zivotu nije nista teze podigao od kasike.

      • Ne fali mu nista i to je problem .Ne fali mu ni finansijska podrska i svaka druga logistika jer je ima od MK komerca ?! Mozda samo neki odgovori o 500.000 evra bespovratne subvencije u kombinaciji sa MK komercom po sistemu ruka-ruku mije, ali nije to nista sto politicka nagodba ne bi poravnjala…
        E sad kad se poredi Valensa i Zivkovic prvo sto se da razlikovai je imovinsko stanje jer Valensa je uz Nobelovu nagradu dobio i cek…

  5. Republicki fond PIO 3.580 zaposlena…
    Republicki fond za zdravstveno 2.494 zaposlena…
    Pa zdravstvo, pa skolstvo, pa pomenute ustanove lokalne i republicke.
    Zdravkovicu, da li si uspeo negde da naletis na podatke o broju zaposlenih u ustanovama sirom Srbije? One se 99 posto finansiraju iz budzeta i po opstinama su sastavni deo budzeta.
    Da, ono sto svi precutkuju, broj zaposlenih u Vrticima, koji konstantno raste, a takodje 99 posto se finansiraju iz budzeta.

  6. Gosn Mile
    Konsolidacijom su obuhvaceni u ukupan fond zarada, a isto tako i u broj zaposlenih u obrazovanju,
    RZS ima njihov broj u naglom porastu u Beogradu i Vojvodini kroz ugovore na određeno vreme. Da li su prešli na neodređeno, ne znam. Saznaćemo.

Оставите одговор на Mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *