Sve starije selo

Petina stanovnika sela Srbije 2030. biće starija od 65 godina. Rezultati istraživanja pokazuju da se od 2002. do 2011. godine seosko stanovništvo smanjilo za 311.139, odnosno za 10,9 odsto

U Srbiji, po popisu stanovništva iz 2011. godine, 17,25 odsto stanovnika je starije od 65 godina. Demografske projekcije za Srbiju, po podacima iz istraživanja „Položaj starijih osoba na selu“, predvidjaju da će do 2030. godine udeo starijih od 65 godina porašće na 21 odsto, a starijih od 80 godina biće pet odsto.

Ovakva demografska struktura Srbije daje za pravo da se „bavimo traženjem rešenja i da ih prelažemo nadležnim državnim organima“. Dakle, mi imamo ubrzanu depopulaciju sela i urbanizacija gradova. Situacija je posebno teška u selima udaljenim od gradova, jer su medicinske i socijalne usluge znatno slabije nego u sredinama koje su bliže gradskim centrima. Rezultati istraživanja pokazuju da se od 2002. do 2011. godine seosko stanovništvo smanjilo za 311.139, odnosno za 10,9 odsto. Po ovim podacima u gradoviam nema šta da se radi, jer nema posla, au selima nema ko da radi, a ima posla!

Srpsko selo se I „feminizuje“ jer je prosečna starost žena veća nego muškaraca. Na selu živi 56 odsto žena čija je prosečna starost 75,1 godina, dok je prosečna starost muškaraca 73,9 godina. Čak deset odsto stanovništva je starije od 85 godina. Poljoprivrednici i domaćice čine 59 odsto seoskog stanovništva, a 38 odsto su radnici i službenici. Danas 88 odsto stanovnštva ima lična primanja, od čega su 38 odsto poljoprivredni penzioneri, a 43 odsto su starosni i invalidski penzioneri. Po podacima, 34 odsto domaćinstava na selu je samačko, a u 63 odsto domaćinstava nema mladjih od 65 godina. Čak 42 odsto domaćinstava obrađuje samo okućnicu što je, kako je rekao, upozoravajći podatak.

Prema istraživanju, čak 26 odsto izjavilo je da nemaju dovoljno novca, 11 odsto reklo je da im nedostaje sve, dok je sedam odsto reklo da im ništa ne nedostaje.

Istraživanje je uradio Crveni krst Srbije, uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN) i poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *