Najveće promene u strukturi izvoza i uvoza, u periodu I-IV

U dve priložene tabele dato je po 30 proizvoda sa najvećim rastom vrednosti, i po 20 proizvoda sa najvećim padom vrednosti izvoza i uvoza. Podaci su sa trademap-a, na osnovu naših carinskih podataka.

Prema ovim podacima, izvoz Srbije je povećan za 626 miliona evra, u periodu I-IV, u čemu je samo izvoz automobila povećan za 354 miliona evra, što je doprinos od 56,5% ukupnom porastu.

Ukupan uvoz povećan je za 184 miliona evra, dok je uvoz auto delova povećan za 321 milion evra, pa nema smisla računati doprinos. Po odbitku auto delova, ukupan uvoz je smanjen za 137 miliona evra, te je smanjen za 3% (dok je sa delovima povećan za 3,9%). Mada se delovi uvoze i zbog postojećeg fonda kupljenih automobila u Srbiji (oko 30 miliona evra u periodu posmatranja), udeo povećanja uvoza delova u izvozu automobila iznosio je 90,6%. Udeo delova (352 miliona evra) u izvozu
automobila (364 miliona) iznosio je 96,8%.

Ali, da se ne bi bavili samo ovim proizvodima, koji skoro da u potpunosti objašnjavaju dinamiku i izvoza i uvoza, malo ćemo rečenica napisati i za druge proizvode.

Izvoz

Pri rastu ukupnog izvoza za 626 miliona evra, prvih 30 proizvoda prema povećanju vrednosti u zbiru je povećalo izvoz za 794 miliona evra, dok je 20 sa najvećim smanjivanjem vrednosti oborilo izvoz za 150 miliona evra. Najveće smanjenje vrednosti izvoza imali su kukuruz (za 149,6 miliona evra), valjani proizvodi od čelika, jabuke, bakarna žica i drugi proizvodi od bakra, suncokret i soja, železnički vagoni, mlečni poizvodi…

Nakon ruda i koncentrata gvožđa (?), čiji je izvoz povećan sa 0,2 na 40,2 miliona evra, najviše je povećan izvoz električne energije (sa 26 na 60,4 miliona evra), što je praćeno i smanjenjem uvoza struje (sa 121 na 51 milion evra), te smo od deficita u trgovini ovim proizvodom, od nepunih 100 miliona evra, prešli u suficit od nepunih 10 miliona evra.

Puno je proizvoda sa izuzetno velikim relativnim rastom vrednosti izvoza: izvoz Acyclic hydrocarbons (HS 2901) povećan je šest puta, koliko i izvoz brodova i barži (sa 3 na 18 miliona evra, kod oba proizvoda), izvoz pšenice je povećan 8 puta (sa 4,7 na 37,6 miliona evra), izvoz cigareta povećan je 3,5 puta (sa 4,7 na 16,4 miliona evra), tri puta je povećan izvoz proizvoda od gvožđa i čelika, nepomenutih (sa 8,6 na 26 miliona evra), kao i Polymers of propylene or of other olefins, in primary forms (sa 4 na 11,8 miliona), Petroleum coke, petroleum bitumen & other residues of petroleum oils (sa 3,6 na 10,7 miliona evra). Izvoz frižidera i zamrzivača je udvostručen (sa 13,6 na 26,3 miliona evra), dok je izvoz bombi, granata, municije i delova povećan za 113%
(sa 7,3 na 15,4 miliona evra). Nepomenuti proizvodi i njihov rast vrednosti izvoza mogu se očitati u tabeli.

Očitavanje podataka kao metoda dolaska do informacija za zainteresovane važi i za uvoz. Meni interesantni podaci bili su o uvozu sojinog ulja (rast sa 1,3 na 17,6 miliona evra), suncokretovog ulja (sa 0,1 na 11,4 miliona evra), biodizela (sa 56 hiljada na 7,3 miliona), soje (sa 5 hiljada na 4,4 miliona evra), dok je uvoz živih prasića i svinja ostao van tabele na 31. mestu prema vrednosti porasta (sa 1,2 na 4,9 mililona evra). Najveće smanjenje vrednosti uvoza imali su prirodni gas (za 105 miliona evra), derivati nafte (za 100 miliona), i električna energija (za 70 miliona).

 

Jedan komentar

  1. Iz ove tabale potpuno je jasno da opada izvoz naših osnovnih i tradicionalnih proizvoda.Uvećava se izvoz auta, i gotovih proizvoda iz fabrika koje drže stranci,iskreno svako izvoz je dobar ali ovaj ima izuzetno mali uticaj na zapošljavanje i broj radnih mesta, takođe dobit nastala na ovaj način vrlo često se ne reinvestira u našu zemlju već se stavlja na raspolaganje centralama.

Оставите одговор на Bojan Bojović Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *