Merodavnost podataka iz Ankete o radnoj snazi

Priložene dve tabele prikazuju strukturu stanovništva prema aktivnosti i strukturu zaposlenih lica. U tabelama sam označio tri podatka iz 2008. godine zbog kojih se ne slažem sa mišljenjem/konstatacijom da je od početka krize do kraja prošle godine (svi su se začudili i zaprepastili kada im je na sastanku MMF rekao kako je smanjen broj zaposlenih za 400 hiljada) bez posla ostalo oko 400 hiljada lica.

Između septembra 2007. godine i aprila 2008. godine, prema anketi o radnoj snazi, povećan je ukupan broj zaposlenih lica za 183 hiljada. Pri tome je smanjen broj zaposlenih radnika za 110 hiljada, a povećan broj samozaposlenih za 205 hiljada i pomažućih članova domaćinstva za 87 hiljada. Najveći deo ovog povećanja posledica je rasta procene broja poljoprivrednika sa 502 na 670 hiljada.

Kao posledica ove promene u proceni broja poljoprivrednika, smanjena je stopa nezaposlenosti sa 18,1% u X 2007. na 13,3% u aprilu 2008. godine, a broj nezaposlenih za 152 hiljade. Napredak u borbi protiv nezaposlenosti neviđen u svetskoj ekonomskoj istoriji.

Ukoliko uzmemo podatak iz ankete iz IV 2008. godine kao tačan, do IV 2011. godine broj zaposlenih je smanjen za 556 hiljada, u tome poljoprivrednika za 250 hiljada, a broj nezaposlenih lica povećan je za 217 hiljada.

Ukoliko pođemo od podatka iz X 2007. godine, broj zaposlenih lica smanjen je za 374 hiljada, u tome poljoprivrednika za 81 hiljadu, dok je broj nezaposlenih lica povećan za 65 hiljada.

Kako god da upoređivali , promene u podacima su neprijatne i nepovoljne.

Možda je od ovih podataka još nepovoljniji o promeni broja neaktivnog stanovništva: sa 3.115 hiljada (X 2007) ili 3.079 hiljada (IX 2008), na 3.369 hiljada u aprilu ove godine. Beznađe u pogledu mogućnosti da se nađe zaposlenje udaljava stanovništvo u apatiju i izolaciju. Mladima studiranje, i prolongiranje njegovog završetka, može da privremena zaštita od stvarnosti u kojoj je naći zaposlenje  verovatno kao i dobitak na lutriji. Onima koji nisu studenti malo je verovatno da će se vratiti nada i želja da ponovo rade.

Na osnovu podataka iz ankete, od oktobra prošle godine do aprila ove godine smanjen je broj zaposlenih lica za 100 hiljada (u tome poljoprivrednika za 28), dok je broj nezaposlenih povećan za 84 hiljada.

13 komentara

  1. Ne znam kako se dolazi do ovih podataka, ali bi bilo krajnje vreme da se ova rubrika zaposleni, razbije na privredu i vanprivredu, javni i drzavni sektor i privatni sektor. Ovako ova cifra od 2,2 miliona bukvalno nista ne znaci i potpuno menja sustinu. I ono sto dobija posao danas u Srbiji su mahom poslovi u javnom sektoru. Kada bi se ove stavke razdvojile, tek bi se onda jasno videli trendovi. Medju onima koji su ostali bez posla je NULA iz javnog i drzavnog sektora. U tom sektoru svakodnevno raste broj zaposlenih. Dacu jedan primer. Jedno novoosnovano lokalno javno preduzece u Srbiji jos nije ni pocelo sa radom a ima 40 zaposlenih, a taj isti posao, u Svajcarskoj, na primer, obavlja 6 ljudi. A posle nas narod kaze da bi voleo da zivi kao u Svajcarskoj…

  2. Da li je potrebno reci da su svi zaposleni u to javno preduzece primljeni bez konkursa i da su skoro svi clanovi DS-a i SPS-a? I da to preduzece kasni pune 3 godine sa pocetkom rada, ali je za sve to vreme uredno zaposljavalo partijske kadrove, koji, naravno, nemaju veze sa tim poslom.

  3. Ovo sto je uradilo Ministrastvo Poljoprivrede sa zaposljavanjem agronoma savetnika je za svaku osudu. Ljudi koji 20 i vise godina nisu radili u struci ,primljeni su, na osnovu testa, na budzet… U principu nije vazno da li je njihova plata 40.000 ili 4.000 vec je vazno to sto je taj novac oduzet od subvencije proizvoda i to sto su primljeni kao savetnici. Velika vecina njih su tehnoloski zastareo kadar.Cak i oni koji su diplomirali ’90 godina nemaju sta da traze u savetodavnoj sluzbi. Jednostavno ljudi to nisu ni studirali ,pregazila ih je tehnoloska revolucija. To je jedan obican predizborni ,socijalni i nadasve glupi marketinski trik. Petrovic bi zbog toga trebalo da bude na stubu srama ali vidim da to ni mediji ne razumeju…
    I na kraju da stavimo tacku na jednu potpuno beslovesnu polemiku oko targeta za subvencionisanje u poljoprivredi,apropo polj.gazdinstava,hektara,malih,velikih i sl… Drzava jedino mora i sme da subvencionise proizvod.Ne vlasnika poimence,ne zemlju,ne gazdinstvo vec iskljucivo proizvod.Sve ostalo je socijalna demagogija i kako ta demagogija ide od strane lobista krupnog kapitala tako je plasira i Sevarlic ,recimo kao neko ko zastupa ruralna podrucja i poljoprivrednika pojedinca…

  4. Darko,
    nisam hteo da pominjem zaposljavanje 1.800 laznih agronomskih savetnika, da ne bude da stalno pominjem crne stvari. Gore od tog bezumnog cina je samo potpun izostanak bilo kakvog komentara u javnosti. Javljeno je da su tu silesiji ubacili na budzet i vise niko ni reci. Sramno, sramno…

  5. Gosn. Mile

    Odlazem odnos broja u preradjivackoj u odnosu na upravu, zdravstvo i obrazovanje i bice iduce nedelje.

    Kada izadju najnoviji o zaposlenosti okacicu promenu broja zaposlenih po delatnostima IX 2008 – IX 2011.

  6. Ta statisticka podela na zaposlenei i nezaposlene pa na privredu i vanprivredu izgubice uskoro svaki smisao jer ni jedni ni drugi nece dobijati nikakvu nadoknadu za svoj rad.
    Ako ,a sva je prilika da hoce , uskoro bude Francuska oznacena kao neko ko nije u stanju da izvrsava svoje finansijske obaveze nastupice ozbiljan finansijski kolaps Evrope i regiona. To ce biti signal za Nemacku da pristupi zatvaranju i spasavanju svog finansijskog i privrednog sistema.
    Kako vidim da nasi politicko ideoloski umovi ne odustaju od ukrcavanja na titanik to sam spreman da sa velikom verovatnocom predvidim ozbiljan kolaps u platnom sistemu Srbije. Nesto ozbiljnije ne smem ni da napisem jer verujem da ce NBS ipak smoci snage da striktnim odlukama distanciraju domacu valutu. Plasticnije ne mogu.
    Inace u ovom trenutku je vrlo vazno predociti Briselu i najvecim ,faktickim, vlasnicima tapije na EU, da ce imati ozbiljne probleme u naplati svojih potrazivanja u slucaju da Srbija ne dobije status kandidata. U principu to zapravo znaci da je Srbija ,po prvi put, u situaciji da ucenjuje Evropsku uniju u vezi kandidature sto verujem da u vladi Srbije niko ne zna. A to je fakat istina i cinjenica, jer ako poverioci ne pomognu Srbiji da podigne svoju privredu mogu komotno da racunaju na otpis potrazivanja.
    Ili misle da postoji kanal kojim bi se deo novca mogao ispumpati iz bankarskog sistema ???!

  7. Gospodine Darko, uz svo postovanje moram ponovo da reagujem na „distanciranje“ domace valute. To jednostavno nije izvodljivo. Zasto? Zato sto Srbija u ovom trenutku (i skorijoj buducnosti) jednostavno nije u stanju da zivi bez donacija sa strane (bilo kroz zaduzivanja, investicije, doznake…). Jednostavno drustvo bi se raspalo. E sad kako je do toga doslo, ko je za to kriv i kako to leciti, to je sasvim drugo pitanje ali i iz ovih podataka o zaposlemosti (pogotovu odnosa realnog sektora prema svima ostalima)vidimo kao se stize tu gde smo. Dakle ako Srbija mora da „jede zaradjeno“ raspasce se u krvavom raspletu.

  8. Ma kakve donacije sa strane to vise ne postoji …osim ako ne mislis na besmislice sa euro-obveznicama. To sa obveznicama je ordinarna glupost kako ovde tako i u Evropi a posebno u SAD… To je korpus delikti kraha svetske ekonomije. Naravno da moze da se zivi pod tim uslovima pa Srbija ima diplomski rad na tu temu. Ima dragoceno desetogodisnje iskustvo koje ce sada poceti da koriste mnoge drzave iz okruzenja. Svetu samo treba dati malo vremena da se prilagodi na realnost olicenu u nestanku dosadasnjeg standarda. Srbija je vec pelcovana od tog stresa i zato ovde nema nekakvih posebnih tenzija ….
    Srbija samo treba da bude dovoljno oprezna i ne dozvoli tunelovanje kapitala u narednim danima i nedeljama jer sezona lova u mutnom pocinje. Blize se praznici,izbori…

  9. Mislim na uvoz roba i usluga, kao i na placanje „penala“ bankama za uzete stambene kredite a koji realno odlivaju „zdrava“ sredstva iz Srbije. Meni je tesko da zamislim da citav svetski ekonomski poredak jednostavno padne i nestane. Na kraju znacajna zaposlenost uslovljena je izvozom. Kako se onda odreci strane valute. Kako da naterate Beogradske „dame“ da ne idu na letovanja, zimovanja, i ne zele uvoznu kozmetiku, garderobu i cokolade. Kako da naterate Beogradsku „gospodu“ da ne voze strane automobile, a decu da jedu kifle a ne surfuju netom, na nekom od novijih telefona ili tableta. Srbija od pre desetak godina vise ne postoji i bojim se da bas zato sto smo tu bolest jednom „prelezali“ sad je se jos vise bojimo. Nema to veze sa evroobveznicama ili evrom. Mi jednostavno nismo u stanju da proizvedemo onoliko koliko trosimo a nismo u stanju ni da potrosnju smanjimo jer bi to „gurnulo“ drustvo u velike tenzije i nemire, tako da smo potpuno zavisni od neke vrste strane pomoci. Cak da nam oproste sve dugove nista to ne menja. Ukoliko bi nas naterali da „jedemo zaradjeno“ to bi znacilo velike potrese u Srbiji. Sto se evrope tice ona ima pre svega problem raspodele a ne manjka dobara, sto je cak i opasnije po njih (uslovno receno ako bi gledali citavu EU kao jedinstvenu drzavu).

  10. Neprihvatanje realnosti je i neprihvatanje neminovnosti bioloskog nestanka pa se on opet desava. Jedno su zelje a drugo mogucnosti. Nakon ove bure u Evropi, njene drzave ( sve) bice po standardu priblizne Srbiji tj. u nekim ’60 godinama. I inace taj privid prebrzog napretka u standardu je uzrok ekonomskog ali i politickog kolapsa.
    Srbija se nece mnogo promeniti ali evropske drzave svako hoce bez obzira da li ce izbeci medjusobni ratni sukob.
    Inace sve sto ste naveli desava se ,uzrocno posledicno,recimo nestankom struje tako da je mala i samo jedna stepenica od trona do jame. kako u savremenim i borgatim tako i malim i siromasnim drzavama.

  11. Boki, Darko je u pravu. Itekako u pravu. Ti si u zabludi ako mislis da ovo nije ista Srbija. Identicna je, cak i gora. Ja sam radio u to vreme i odlicno znam o cemu pricam. Mnogi i dalje zive u „tadasnjoj“ Srbiji. Drugacije zive elita, koja je uzela 99 posto para koje su se slile u Srbiju. Obican svet skoro da taj boljitak nije ni osetio. Evropi se crno pise, to je jasno kao dan. Nije u pitanju samo Francuska, nego i Velika Britanija, pa i sama Nemacka. Od usluga moze da se zivi samo dok nekome te usluge trebaju. Ubrzo ce puci i turizam, a to ce najvise pogoditi Francusku. Ipak ta drustva, uz teskoce, mogu prebroditi krizu, Srbija ne. Srbija ovako kako radi samo moze nastaviti vecno da brlja po dnu.

  12. Gosn Mile, znam ja da su neke strukture u Srbiji potpuno iste pa cak i losije. Medjutim devedesetih ste imali represivni aparat i sta god ko mislio (ukljucujuci i mene) autoritarnog i jakog vladara. Srbi od uvek priznaju i postuju vlastelina i osobu vladara mnogo vise nego institucije. U to vreme (ranih devedesetih) radio sam kao mladi el.ing na kopu i verovali ili ne odrzavali smo citav sistem deleci jednu izolir traku. Bilo je to zbog saznanja da „ce biti bolje kad sklonimo zlotvore“ kojih smo se istovremeno i plasili. Policija je bila, pa i vojska, ideoloski zadojena i spremna da provodi represiju nad bilo kojim delom stanovnistva. Ko je tada smeo da strajkuje? Pa mnogi su se plasili da ce organizatore brzo da „pojede mrak“. Dakle da ne duzim tada je postojao autoritet koji je drzao sistem na silu, danas to nema ko da izvede. Srbija ce potonuti u duboke socijalne nemire, ako se promene motivatori i pocne trositi zaradjeno, a propasce potpuno vrlo brzo ako se to ne ucini (promena motivatora – raspodele, te smanjenje potrosnje na nivo proizvodnje). Sto se EU tice verujem da nema buducnost, ali daleko od toga da ce sve zemlje „proci kroz kataklizmu“. Da se dogovorimo, ako Italija na primer ima dug 120% BDP ostaje pitanje koje je rocnosti taj dug. Vrlo cesto svi ispustimo iz vida da je BDP zapravo neka kolicina novca u toku godine, a da je pak racio duga u procentima BDP zapravo izrazen u novcu pa ispada da kad se jedno podeli sa drgim dobijamo jedinicu „Vreme“. Drugim recima ako je rocnost (prosecna) Italijanskog bdp 10 godina to znaci da na vracanje glavnice moze da ode 12% BDP sto u principu ne bi trebalo da dovede do kataklizme. Naravno da ce neke stvari morati da se menjaju, samo ja se bojim da najavljene promene idu u potpuno pogresnom pravcu. Ono sto je mnogo veci problem je sto niko ne vodi racuna koliki su dugovi fizickih i pravnih lica, te zasto se apriori smatra da su oni za razliku od drzava „odgovorni“ duznici.

  13. I onda niste bili u pravu a i sada niste … Naravno ni matematika sa javnim dugom i BDP nije dobra jer procenat se u recesiji multiplicira i umesto 10 godina jedinica vreme lako moze preci u kategoriju 20 ili 30 godina. Pre svega to ce se utvrditi kad se zaustavi slobodni pad koji se jos uvek javno ne priznaje.Pad traje od 2007 i tajace verovatno ceo ekonmski ciklus … Kada se dotakne dno onda ce se izracunati jedinica vremena potrebna za saniranje stete.Svakao to ce biti visedecenijski proces u zavisnosti od obima havarije koji proizvede ova politicko-ekonomska tj.drustvena kriza. Pravi uzrok nevolja nije ekonomija vec nerealna zelja koja se uz pomoc politike pretakala u realnost.. A zelje su bile vece od mogucnosti.Pohlepa je uvek uzrok nevolje. Marketinske usluge, projekta „americki nacin zivota“ jednom su morale doci na naplatu.
    Sto se tice dugova oni sustinski nisu vazni ,to malo ko zaista razume. Drzave se ne tangiraju mnogo zbog javnog duga a posebno ne zbog privatnog niti u ovim okolnostima privatnici treba da se poseno sekiraju zbog svojih dugovanja.Novinari to povrsno razumeju pa mediji vec mesecima prenose tekstove o dugovanjima.Zato i postoji kategorija otpis dugova ili bankrot ,svejedno. Pravi problem i strah je pad traznje proizvoda ,pad privrednih aktivnosti,pad poverenja u politicke elite i trziste sto u krajnjoj istanci dovodi do gubitka radnih mesta i socijalnih nemira.Onda drzave ,da bi sprecile unutrasnje sukobe, moraju da promptno pronadju spoljnjeg neprijaelja sto obicno vodi u ratne avanture. To je sustina krize a ne kolicina stampanog papira koji zovu valuta ,koji opet nema podlogu ni u zlatu ni u robi…..
    No nije lako naci modus poravnjajanja medju razlicitim drzavama jer ovde se ne radi o evru vec o intereseima poverioca a u ovom slucaju poverioci su citave nacije a ne banke i kompanije…Jos kad vam neko tako sdusno pomaze kao sto to rade trenutno SAD onda je buducnostcrna bez ic belog.

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *