AGRAR SRBIJE U BROJKAMA: Godišnje gubi 25.000 hektara obradivog zemlјišta

Fond obradivih površina u Srbiji godišnje se smanjuje za oko 25.000 hektara zbog izgradnje puteva, bespravne gradnje i podizanja različitih objekata. U Srbiji postoji i „zabluda da pod polјoprivrednim površinama imamo oko pet miliona hektara i da obradive površine čine 4,1 miliona hektara“. Navodno, po glavi stanovnika Srbije dolazi prosečno po 0,56 hektara, što je znatno više nego u Holandiji, Nemačkoj, i što je, tvrde neki, naše bogatstvo. Realno, mi nemamo više te površine. Stručnjaci upozoravaju i da sa druge strane, neobrađeno ostaje od 400.000 do 600.000 hekltaraa, što „sebi ne dozvolјavaju ni mnogo razvijenije zemlјe“.

Analitičari upozoravaju na niz neregistrovanihj problema koji postoje u agraru. To su, pre svega, u korišćenju zemlјišta u Srbiji sledeći problemi: ekstenzivnost, usitnjenost poseda, nedovolјno unošenje organske materije i nizak nivo korišćenja organskog đubriva, kao i degradacioni procesi izazvani delovanjem prirode i čoveka.

Način korišćenja zemlјišta je ekstenzivan, sa ekstenzivnom setvenom strukturom i smanjenjem broja stoke, koja sad u BDP agrara Srbije učestvuje samo sa 28,1 odsto. Karakteristika nerazvijenih zemalјa sveta je svako učešće stočarstva u BDP agrara ispod  60 odsto. Dakle, Srbija se nalazi među najnerazvijenuim zemlјama ako se posmatra ovakav razvoj. U strukturi setve i dalјe dominiraju žitarice (77 odsto), a nedovolјna je zastuplјenost industrijskog bilјa, povrća i krmnog bilјa (23 odsto). Analitičari ukazuju da je sad počeo blagi oporavak vinograda i da  ini u Srbijii sad zauzimaju nalazi oko  22.000 hektara. Toliko ih ima i u Sloveniji i Hrvatskoj. Karakteristika postojećih zasada je da su zastareli, neujednačenog sortnog sastava, nisko prinosni, nekvalitetni i nedovolјno profitabilni – što je takođe pokazatelј ekstenzivnosti dosadašnje proizvodnje

Opadanje broja stoke

Najnovija i poslednja analiza Republičkog zavoda za statistiku takođe ukazuje da je broj stoke u Srbiji u poslednje tri decenije opadao po godišnjoj stopi od tri do četiri odsto. Najnepovolјnija situacija je kod priplodne stoke, a proizvodnja mesa za tri i po decenije pala je sa 650.000 na oko 447.000 tona svh vrsta mesa.

Srbija se nalazi i u društvu evropskih zemalјa sa najusitnjenijim posedom. Prema podacima RZS u SRbiji i dalјe dominirfaju mala gazdinstva, mada se primećuje tendencija blagog ukrupnjavanja gazdinstava. Broj gazdinstava u odnosu na popis agrara iz 2012. godine je opao čak za 62.000!  Beleži se i blagi rast  ukupno korišćenog polјoprivredngo zemlјišta u odnosu na proteklu deceniju. Pretpostavka je da najmanja gazdinstva iz ekonomskih razloga prestaju da se bave polјoprivrednom proizvodnjom i da prodaju ili daju u zakup svoje polјoprivredno zemlјište, srednjim  i velikim gazdinstvima. Prosečna veličina korišćenog polјoprivrednog zemlјišta povećala se sa 5,4  hektara , koliko je iznosila 2012. godine na 6,2 hektara u 2018. godine.

Prosečna veličina poseda privatnih gazdinstava od oko dva hektara (takvih oko bliyu 217.000 gazdinstava) i to predstavlјa veoma značajnu prepreku da polјoprivrednici postanu u većoj meri robni proizvođači.

Gazdinstva i zaposleni

Inače, u Srbiji danas postoji 564.541 gazdinstvo, dok je 2012. godine bilo 631.552! Oni obrađuju 3.475.894 hektara zemlјišta, od čega su oranice 2.571.580 hektara. Prema podacima RZS žita se gaje na 1.702.829 hetkara, industrijsko bilјe na 493.570 hektara, krmno bilјe se žanje na zeleno sa površine od 229.753 hektara, ugari se nalaze na 9.145 hektara, livade i pašnjaci zauzimaju 676.724 hektara, a stalni zasadi se nalaze na 205.464 hektara.

Statistika beleži da i pored pada broja stoke, u Sribji se sad nalazui 881.152 goveda, zatimj 1,7 miliona ovaca, pa 218.397 koza, 3.266.102 svinja (za što stočari tvrde da trentunio ima manje od dva miliona – 2.666.983 broj 1.12.2022), kao i 23,1 miliona živine (14,8 miliona 1.12.2022) . Tu je i oko 14.000 konja kao i više od 1.000 magaraca.

Statistika beleži da se agrarnom u porodičnim, gazdinstvima nalazi oko 1,31 miliona lica. Pored toga članovi porodičnih gazdinstava su 591.77 osoba, stalno zaposlenih lica u polјoprivrednim gazdinstvima ima oko  19.610 lica, dok na tim gazdinstvima ima još i 17.347 drugih zaposlenih. (B. GULAN)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *