MED I PROIZVODNJA U SRBIJI Očekuje se rekord?

Proizvođači meda ističu da se u 2022. godini očekuje rekordna proizvodnja. Oni to potkrepljuju sa povoljnim, uslovima za cvetanje bagrema. Inače, do sada je rekordna proizvodnja meda bila 2013. godine kada je bilo proizvedeno 9.750 tona. Od toga je bilo izvezeno više oko 4.750 tona što je tada donelo u zemlju 14 miliona dolara. To je tada bilo više deviza iz sveta od izvoza meda, nego li od izvoza mesa.Ovakva proizvodnja obećava i veoma dobar izvoz, jer raste potražnja iz sveta za medom koji je proizveden u Srbiji.

,,Uvoz med za razliku od prethodnih godioan intenzivno ratse. U prva tri meseca 2022. godine uvezeno je čak 222 toe štoi je za 28 odsto viuše nego u istom periodu prošle godine. Najviše meda uvozimo Moldavije, Ruske Federacije, i sa Novog Zelanda. Ali, ohrabruje što je ukupan izvoz meda u prva tri meseca 2022. godine bio 554 tone u vrednosti od 3,49 miliona evra. To je bilo za 31 odsto manje u odnosu na isti period prošle 2021.godine. Med se u prva tri meseca ove godine izvozio u Italiju, Norvešku i Crnu Goru“, ističe Srbislav Vidojević, predsednik Grupacije za med u Privrednoj komori Srbije. Ohrabruje rast izvoza u Italiju za 51 odsto, Norvešku za 28 odsto, Crnu Goru za 52 odsto, dok je izvoz na tržište Nemačke smanjen za 36 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Proizvođači ističuida je tehnologija pčelarstva napredovala u Republici Srbiji, što se vidi iz rasta broja košnica. Da bi se ovaj trend rasta u pčelarstvu i nastavio potrebno je uskladiti zakonske propise u Srbiji sa propisia u EU. Kako bi se to ostarilo nužno je što pre osnovati radnu grupu za izradu pravilnika o pčelinjem otrovu. Pored toga potrebnoo je postići dogovor o subvencijama za kompanije koje posluju  u ovom sektoru, navodi Mirjana Miščević, viši savetnik u Privrednoj komori Srbije. Ona ističe da je do sad oblast pčelarstva dobijala pomoć od države za omasovljavanje članstva, ali je sada neophodno određenim merama pomoći razvoj pčelarstva kao privredne delatnosti .Jer, nekada je to bio samo rad iz hobija, dok mnogo porodica sad od tog rada živi.

Proizvođači meda ukazuju na izazove zbog neizvesne otkupne cene meda u 2022. godini s obzirom na oscilacije na tržištu u prošloj 2021. godini. Ivan Grujić iz kompanije Cmana Krnjevo podseća da je prema podacima Republičkog zavoda za statisku, otkupna cena meda u maju 2021. godine bila najniža i iznosila je 330,25 dianra po kilogramu, a u julu istoe godina je dostigla 543,69 dinara po kilogramu. U januaru 2022. godine otkupna cena je iznosila 588,17 dinara po kilogramu.

Kada je reč o broju košnica u Srbiji, RZS raspolaže podacima po kojima, je prošle 2021. godine raspolagala sa 976.000 košnica što je bilo je 44 odsto više nego 2014. godine. Pčelarska privreda procenjuje da će taj broj košnica sačekati i zimu.

Prema podacima proizvođača, pčele radilice u 2021. godini u Srbiji proizvele  su 7.438 tona meda, što je bilo čak za 70 odsto više nego li 2014. godine. Ukupan izvoz meda u 2021. godini  bio je 2.175 tona u vrednosti od 13,1 miliona evra. Med se najviše izvozio u Italiju, Norvešku i Nemačku. Uvoz meda za razliku od prethdonih godina intenzivno je rastao i u 2021. godini. Uvezeno je je ukupno 548 tona tona u 2021. godini, što je dvostruko više od nego prethodne godine. Najviše meda se uvozilo iz Moldavije, Ruske Federacije, Ukrajine i Novog Zelanda. (B. Gulan)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *