Tag Archives: Poljoprivreda

Тржиште диња, лубеница и папаја у Србији, 2011-2022.

Производња диња и лубеница у Србији је смањена само за 3,4% у 2022. у односу на 2011, али су у овом периоду биле велике осцилације у производњи, од 141 хиљада тона у 2020. до 255 хиљада тона у 2013. Извоз лубеница је занемарљив, креће се око 2% годишње производње, и он је смањен за 21,4% у посматраном периоду. Увоз лубеница …

Pročitajte Još »

MED I PROIZVODNJA U SRBIJI Očekuje se rekord?

Proizvođači meda ističu da se u 2022. godini očekuje rekordna proizvodnja. Oni to potkrepljuju sa povoljnim, uslovima za cvetanje bagrema. Inače, do sada je rekordna proizvodnja meda bila 2013. godine kada je bilo proizvedeno 9.750 tona. Od toga je bilo izvezeno više oko 4.750 tona što je tada donelo u zemlju 14 miliona dolara. To je tada bilo više deviza …

Pročitajte Još »

ЂУБРИВO: Скупљe 200 oдстo, пшeницa угрoжeнa, сeтвa пoд знaкoм питaњa

Висoкe цeнe ђубривa oзбиљнo угрoжaвajу зaснoвaну пoљoприврeдну прoизвoдњу и прeхрaмбeну сигурнoст зeмљe, упoзoрили су бaнaтски рaтaри, нa чиjим њивaмa je прoтeкли jeсeни зaсejaнo прeкo 50.000 хeктaрa пшeницe. Према најновијим анализама пољопривредна производња у Србији за протеклих годину дана поскупела је 30 одсто. То тек треба да се угради у цену хране коју ће платити потрошачи! Фaбрикa хрaнe нa oтвoрeнoм, односно …

Pročitajte Još »

VOJVODINA, AGRARNI BUDžET: Za polјoprivredu više od osam milijardi dinara

Ukupan budžet Pokrajinskog sekretarijata za polјoprivredu za narednu godinu biće uvećan u odnosu na 2021. godinu i iznosiće 8.369.906.166,68 dinara. Naime, u godini ma izmaku za polјoprivredu je bilo namenjeno blizu sedam milijardi dinara. Po usvajanju budžeta AP Vojvodine, pokrajinski sekretar za polјoprivredu Čedomir Božić je u izjavi za Dnevnik kazao da će iz agrarnog budžeta u 2022. godini biti …

Pročitajte Još »

AGRARNI BUDŽET: Nikad više novca

Ministar polјoprivrede Branislav Nedimović potvrdio da je zadovolјan Agrarnim budžetom za 2022. godinu od 62 milijarde dinara koji je dobar i progresivan Kada se preračuna u evre nikada više para nije bilo za polјoprivrednike. Najviše novca će biti za mlekare i mehanizaciju. Ovako ministar polјoprivrede komentariše Agrarni budžet, koji će sledeće 2022. godine iznositi više od 62 milijarde dinara. Od …

Pročitajte Još »

ЖЕНЕ НА СЕЛУ: Стуб кућа, а без плата

За жене кажу да су стуб куће, а то посебно потврђују оне на селу. Углавном нису власнице имања, често раде и мушке послове, а за свој рад најчешће нису плаћене. На њихов Светски дан, 15. октобар, указује се како живе и са чиме се суочавају када покрећу посао. Посебно се указује на важност сеоских жена у унапређењу пољопривредног и руралног …

Pročitajte Još »

Србија у светској пољопривреди: обрадиво земљиште по становнику и по сеоском становнику

Израчунати подаци, на основу података из базе FAOstat, о обрадивом земљишту по становнику и по руралном становнику у 2019. години на основу података о обрадивом земљишту и броју становника у тој години су сирови подаци који нам не говоре ништа о појавама попут: (1) просечне старости становника; (2) броја радно активних становника; (3) просечних приноса по хектару; (4) квалитета обрадивог …

Pročitajte Još »

ФАОстат: Пољопривредна производња у Србији и земљама које је окружују у 2019.

База ФАОстат (линк) не може да се искористи како би се израчунао удео Србије у светској пољопривредној производњи на нивоу сваког производа јер државе у ову организацију пријављују своје најважније производе, а не све апсолутно производе на нивоу сваког детаља. Стога израчунати удели могу бити приближни и пружити неку информацију о редовима величина и о главним конкурентима у производњи. У …

Pročitajte Još »

Додата вредност пољопривреде у Србији и у њеном окружењу, 1995-2018.

ФАО је издао кратко саопштење „Бруто домаћи производ и додата вредност пољопривреде 1970-2019, глобални и регионални трендови“ (линк). На 9. страници овог саопштења налазе се просечне годишње стопе раста по континентима и по деценијама од почетка споменутог периода. Током 70-тих година прошлог века Европа је имала најбржи раст додате вредности пољопривреде, по 3,3% годишње и само тада је била изнад …

Pročitajte Još »

Биљна производња у Србији у 2020: рекорди и далека сећања

У бази РЗС-а постоје подаци о биљној производњи у 2020. Неки подаци из редовних саопштења су умањени, код пшенице и кукуруза, на пример, а већина података се не налази у редовним саопштењима. У 2020. забележени су рекорди код шест биљних култура: јечма, тритикале, соје, пашњака, малина и вишњи. Раст производње у односу на 2019. имале су 24 биљне културе, а …

Pročitajte Još »

Top 100 naselja prema površini pod belim lukom

РЗС има на свом порталу (линк) 23 табеле о попису пољопривреде из 2012. на нивоу насеља из којих, уколико се уједначе по броју редова, можемо добити личну карту сваког насеља са више десетина информација: колико је било домаћинстава, чиме су се бавила, колико су стоке имала и шта су гајила од биљака. Попис становништва 2021. ће нас суочити са застрашујућом …

Pročitajte Još »

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u bruto dodatoj vrednosti Srbije

Према подацима из базе РЗС-а бруто додата вредност (БДВ) повећана је у Србији за 71,8% од 1996. до 2018. У истом периоду пољопривреда, шумарство и рибарство су смањили БДВ за 1,1%, па је удео ових делатности смањен са 13,7% у 1996. на 7,9% у 2018. Пољопривреда има мултипликативни ефекат на остатак економије па смо овде „формирали“ пољопривредно-прехрамбени сектор (ПП даљем …

Pročitajte Još »

AKTUELNA KRETANJA NA SVETSKOM TRŽIŠTU PŠENICE

(procena svetske proizvodnje, potrošnje i zaliha pšenice)     Prema poslednjim podacima (procene iz decembra 2018.godinu) američkog Ministarstva poljoprivrede, trendovi u proizvodnji, potrošnji i zalihama na svetskom tržištu pšenice su sledeći:     SVET (u mil.tona) ekonomska godina 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 novembar 2018/19 decembar Proizvodnja pšenice 696,9 658,3 714,9 726,9 734,1 751,99 758,22 733,51 733,4 …

Pročitajte Još »

NESTAJANJE SELA I SRBIJE

Loša politika jede državu Najkraći put do uništenja, je izumiranjem sela i uništavanjem agrara. Od 4.709 sela u-Srbiji čak njih 1.034 imaju manej od po 100 stanovnika. U seliam nema koi da radi, a u gradovima nema šta da se radi. Seljak ne služi samo da bi proizvodio hranuj, on je čovek koji treba d aima i dostajan život! Srbija …

Pročitajte Još »

Zemlja se ne prodaje, osim ako EU ne naredi!

Primiče se 1. septembar, do kada bi i zakonski trebalo da omogućimo prodaju zemlјe državlјanima EU, a o tome nema ni elementarne informacije, a kamoli argumentovane rasprave. S obzirom na praksu EU o tom pitanju, realan pravac i za Srbiju trebalo bi da bude uvođenje restrikcija, jer to nije samo ekonomsko, nego i socijalno, pa i nacionalno pitanje Džaba je …

Pročitajte Još »

Republika Srpska: Povećan stočni fond u 2016. godini

Према подацима РЗСРС-а, „У поређењу са истим даном претходне године, на дан 31.12.2016. године, број живине већи је за 3,7%, коза за 3,4%, кошница пчела за 1,8%, оваца за 1,0% и говеда за 0,9%, а мањи je број свиња за 2,0%, док је број коња остао непромијењен.“  

Pročitajte Još »

REZULTATI PRIVATIZACIJE U AGRARU SRBIJE: Stoku, letinu i ratare pokosile nove gazde

Poništena svaka treća privatizacija i 100.000 ljudi bez posla rezultat je orivatiazcije u srpskomagraru koji je sada na 30 do 40 odsto proizvodnje iz 1989. godine! Preostala je još privatizacija jednog, ali vrednog poljoprivrednog preduzeća – Poljoprivredne korporacije ,,Beograd“ (PKB). Sa prethodnima se nismo usrećili. Uz to je likvidirano i 40 odsto zemljoradničkih zadruga. Učestvujući radu ,,Okruglog stola“ Instituta ekonomskih …

Pročitajte Još »

Srbija u svetskom izvozu svežih šljiva

Србија се налази на високом 11 месту у свету према вредности извоза свежих шљива. Међутим, 2016. година је трећа година у низу како се извоз смањује, након рекордних 15,7 милиона евра у 2013 години. Српски шљивари добијају озбиљну конкуренцију у комшијама из БиХ и Македоније БЈР, па у овој и у наредним годинама треба посветити више пажње и енергије у …

Pročitajte Još »

Državno zemlјište ne prodavati pre restitucije

Ako je 1991. tadašnja politička struktura imala smelosti da vrati zemlјu bivšim vlasnicima, zašto se restitucija zemlјišta po novom Zakonu o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju iz 2011. sprovodi tako sporo. Dva ministra za polјoprivredu (dr Velјko Simin i dr Jan Kišgeci) vratili su bivšim vlasnicima oko 150.000 hektara. Najviše je vraćeno u Vojvodini – oko 123.000 hektara. To je …

Pročitajte Još »

Agrokolonija

Taoci svetskih korporacija   ”Stvaranjem uslova za ulazak stranih investicija u poljoprivredu, što će se do­goditi stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, nagoveštavale su se drastične promene u toj oblasti, sa ozbiljnim posledicama po egzistenciju srpskog seljaka. Na to ukazuje iskustvo zemalja u kojima je došlo do koncentracije vlasništva nad obradivom zemljom i prirodnim resursima u …

Pročitajte Još »

Bez sabora rekordera u agraru!

Novi stručnjaci Privredne komore Srbije nisu prepoznali značaj takmičenja u proizvodnji koje postoji više decenija. Slična sudbina očekuje i druge slične manifestacije institiucija koje su sad u združenom komorskom sistemu Srbije Neprepoznavanje značaja sistema organizovanja takmičenja za vrhunske prinose u agraru Srbije, prvo je pogodilo Sremsku privrednu komoru koja je sad u jedinstvenom komorskom sistemu Srbije.  Ova odluka ukazuje na …

Pročitajte Još »

EK3: Pasulj

Пасуљ је једна од чешћих намирница у српској кухињи. Тако се мисли. А када се прође кроз податке о светској производњи и употреби у исхрани може се доћи до другачијег закључка. Али да се вратимо у прошлост и разлоге бављења овом економском кухињом: основним животним намирницама, а не високим технологијама, модернизацијом и реформама. Љубав према селу и пољопривреди гајим због …

Pročitajte Još »

ORGANSKA PROIZVODNJA HRANE U SRBIJI 2017.

Sve traženiji organski proizvodi Organskom proizvodnjom hrane u SRbiji bavi se oko 2.000 proizvođača koji je proizvode  blizu 15.000 hektara. Učešće ove proizvodnje u ukupnom zemljištu je još uvek nisko i iznosi tek 0,44 odsto! Zainteresovanost za organsku proizvodnju u Srbiji iz godine u godinu sve je veća, a stručnjaci smatraju da ova grana u Srbiji ima itekako dobru perspektivu, …

Pročitajte Još »

Ekonomska kuhinja 1: kukuruz

За разлику од пекара и кувара, који производе разне укусе и мирисе од житарица и од меса, економисти производе некакве бројеве, покушавају да тумаче берзанске цене кукуруза, свињетине и других производа. Срећом по човечанство, даље и дубље од тога не иду, јер би можда измислили берзанску трговину пустињским песком и његову размену за отпатке од хране, на пример. Развој пољопривреде …

Pročitajte Još »

Srbija je dobila prvi standard i oznaku kvaliteta proizvoda koji su BEZ GMO i domaćeg porekla

SRBIJA DOBILA ONO ŠTO ŽELI EVROPA Konferencija „Prvi standard i oznaka BEZ GMO kvalitet i domaćeg porekla – Dunav soja“. Srbija je dobila prvi standard i oznaku kvaliteta proizvoda koji su BEZ GMO i domaćeg porekla Srbija je dobila prvi standard i oznaku kvaliteta proizvoda koji su BEZ GMO i domaćeg porekla. Označivši prve domaće genetski nemodifikovane proizvode, učinjen je …

Pročitajte Još »

Čija je zemlja, zemlje Srbije!?

U Srbiji je poništena svaka treća privatizacija u poljorpivredi. Opljačkana je imovinma pa je bez posla ostalo više od 100.000 radnika. Državnu zemlju treba prodati ili izdati našim seljacima, a novac utrošiti za razvoj agrara. Tajkuni i sumnjivi biznismeni su pokupovali državno zemljište. Zemlja je paorska, državna, tajkunska i pomalo zadružna! Piše: Branislav Gulan   Najveći doe privatizacije poljoprivrednih preduzeća …

Pročitajte Još »

Može li da se odloži prodaja zemlјe strancima!?

Naša strategija o zadržavanju polјoprivrednog zemlјišta u rukama domaćih vlasnika mogla bi da se zasniva na preuzimanju pojedinih rešenja iz zemalјa EU, a stručnjaci preporučuju „slovenački” model Srbija, i pored loše ispregovaranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), još ima šansu da zaštiti svoje oranice od naglog upliva stranog kapitala   Srpska strategija mogla bi da se zasniva na preuzimanju …

Pročitajte Još »

STOČARSTVO SRBIJE 2016.

Prazna sela, kuće i staje U oborima u Srbiji nalazi se oko 3,2 miliona tovljenika, ali se godišnje zakolje blizu pet miliona tovljenika. Pored nekontrolisanog uvoza, to je dovoljno za ishranu naroda, imajući u vidu da nema izvoza ovog mesa,  osim u neke zemlje eks Jugoslavije. To ukazuje i na činjenicu da nema potrebe za dovođenje nemačkog ,,Tenisa’’ sa novih …

Pročitajte Još »

Bujice odnele srpskom agraru 2,8 mln dolara

Ukupna šteta i gubici u poljoprivrednom sektoru od poplava koje su pogodile 18 opština centralne i zapadne Srbije u martu ove godine, procenjuje se na više od 2,8 miliona dolara, prema izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).   Ukupna šteta i gubici u poljoprivrednom sektoru od  poplava koje su pogodile 18 opština centralne i zapadne Srbije u …

Pročitajte Još »

SVET, SRBIJA I PŠENICA2016.

Puni ambari i prazni džepovi Od prošlogodišnje žetve do početka ubiranja pšenice u ovoj godini izvezeno je 789.328 toan zrna. Pored toga izvezeno je i 226.378 tona brašna. Za izvoz nam ostaje 1.435.000 tona pšenice. Kina zainteresovana za pšenicu iz Srbije Nakon završetka žetve u 2015. godini, u kojoj je sa 589.000 hektara dobijeno ukupno 2,4 miliona tona hlebnog zrna, …

Pročitajte Još »

Izvezeno samo 315 tona bebi bifa!

U 2015. godini srpski agrar ima pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu za osam odsto! Srbija je pre dve i po decenije izvozila čak 30.000 tona bebi bifa. Danas su prazne kuće i staje u Srbiji, pa nema ni goveda ni mesa za izvoz! Umesto nerealne i netačne  strategije potreban je akcioni plan za trenutno delovanje i spasavanje sela …

Pročitajte Još »

Izvozni proizvodi Srbije 3: Jabuke

Јабуке су, уз малине, најздравији производ у извозу Србије. Оне су то одувек биле и без извоза: вековима су служиле за одржавање хигијене и здравља, посебно зуба. Тешко да је замислив излазак из дворишта српског домаћина, а да није праћен са кесом јабука, или макар једном јабуком. Јабуке су, у вредности од 93,4 милиона евра, биле 19. по вредности производ …

Pročitajte Još »

IPARD PROGRAM NA DELU

Daleko predizborno obećanje Obećanje o korišćenju novca iz IPARD programa u 2016. godini predstavlja još jedno prazno predizborno obećanje   Još davnih dana ministar polkjoprivrede u Vladi Srbije dr Saša Dragin počeo je da najavljuje da će Srbija, samo što nije, početi da koristi IPARD sredstva. On je najavljivao da će to biti oko 50 miliona godišnje ili oko 350 …

Pročitajte Još »

Nova poslovna elita iz njiva

Ime Dušana Mojsilovića, Nebojše Petrića i Stanka Popovića srpskoj javnosti ne znači ništa. U biznisu, međutim, njihove kompanije „Agromarket” Kragujevac, „Promist” Novi Sad i „Eliksir grupa” iz Šapca, su u 2013. godini bile među prvih 50 po poslovnim prihodima! Piše: Branislav Gulan U publikaciji TOP 300 oni su bolje su rangirani od biznisa Predraga Rankovića Peconija, Toplice Spasojevića, Željka Mitrovića …

Pročitajte Još »

Naseljavanje Srbije i krčenje šuma

Шуме у Србији, по својој давнини и густини, припадају најбогатијима у Европи. Још пре једног столећа земља је била управо једна велика шума. У последњим десетинама је знатно проређена. Док је шума за турских времена била заштита сељачком становништву, сад јој је објављен прави рат. Огромне површине су преобраћене крчењем у њиве. Али и преостале шуме се на све могућне …

Pročitajte Još »

Stoka u Hrvatskoj i poređenje sa Srbijom

Хрватско сточарство налази се под дејством два процеса са супротним ефектима: притисак из других чланица ЕУ да је остави без сточне производње, и извоза у Србију који на ту производњу делује стимулативно. Стога су и резултати у погледу промене сточног фонда двојаки: смањен је број говеда за 9% (са 442 на 404 хиљада), од 1.12.2013 до 1.12.2014, оваца за 3% …

Pročitajte Još »

Ko ima više koje stoke: Republika Srpska i Federacija BiH u 2014 godini

Према подацима Федералног завода за статистику Федерације БиХ у 2014 години је број крава (215 хиљада) смањен за 0,9%, број оваца је повећан за 1,6% (532 хиљаде), свиња је смањен за 1,1% (88 хиљада), коња је повећан за 0,2% (5,9 хиљада), перад је смањена за 2,2% (10,3 милиона), број коза је повећан за 8,1% (44 хиљада), а кошница пчела (219 …

Pročitajte Još »

Trgovina Srbije sa EU i Rusijom poljopr.-prehr. pr. u 2013 godini

Елем, у 2013 години извоз пољопривредно-прехрамбених производа, према подацима које је наша царина (тачније РЗС) доставила СТО-у износио је 2.081 милион евра, увоз је износио 1.168 милиона евра, те је остварен суфицит у износу од 912 милиона евра. Пошто је укупан дефицит у робној размени износио 4.464 милиона евра, то значи да је у осталим делатностима, без пољопривредно-прехрамбеног сектора, износио …

Pročitajte Još »

Opština Krupanj, demografija i ekonomija

Општина Крупањ ми дуго не би привукла пажњу у погледу демографског пада, а да није сада једна од општина које су најгоре страдале у поплавама. У односу на први послератни попис из 1948 године (24.123 становника), Крупањ је смањио број становника за „само“ 29,3%, па је чак 51 општина у приоритету, у погледу оствареног већег пада. У Крупњу уз Србе …

Pročitajte Još »

Zanimanje stanovništva (u Beličkom srezu)

Становништво се углавном занима земљорадњом. Земља се обрађује на примитиван начин. Тек у последњим годинама почело се са рационалним (савременим) начинима обделавања, особито у околини Јагодине, где се често виђају гвоздени плугови, копачице, сејалице, жетелице, косачице, парне вршалице и друге справе. Највише се сеје кукуруз (овде га зову „жито“), па пшеница, јечам, раж („рженица“), овас, конопља и лан. Може се …

Pročitajte Još »

Struktura poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, FAO statistike

Да би се проценила нанета штета пољопривреди од поплава наопходно је знати структуру пољопривредне производње. Штета је двојака: пад пољопривредне производње у 2014 години, и умањивање и уништавање приватне својине пољопривредника. Овде нас интересује при, коњунктурни, део штете. Приложене су две табеле: нето вредност производње пољопривреде у константним доларима из 2004-2006 године, и бруто вредност производње у текућим доларима. Значи, …

Pročitajte Još »

Stoka brže nestaje od naroda u Srbiji

Према саопштењу број 035 РЗС-а од 20.2.2014. године у Републици Србији са стањем на дан 1. Децембра 2013, у односу на претходно стање, укупан број говеда мањи је за 0,8%, оваца за 1,2%, коза за 2,9%, коња за 7,7% и живине за 3%, док је укупан број свиња већи за 0,2%. Пошто је просечно годишње смањење броја становника око 0,5% …

Pročitajte Još »

Ženska seoska olimpijada u Jagodini

Већ сам пред прошле изборе писао текстове „Гласам за Палму, зато што волим живот“, а и „Женим брата“. Сада размишљам и договарам се са колегом који има два неожењена брата да одемо заједно у Албанију и да доведемо три снајке, једну у Драгоцвет поред Јагодине, и две у Требиње. Палмина олимпијска бакља и кругови који симболизују фабрике су ме инспирисали …

Pročitajte Još »

Rang Republike Srpske i Srbije u svetskoj poljoprivredi, neki indikatori

Подаци у табелама ранга су преузети иза ФАО статистичке базе, са тиме да су додати подаци за Републику Српску из њеног статистичког годишњака Републичког завода за статистику Републике Српске. На првој слици се налази осам табела ранга биљне производње а на другој слици шест табела броја животиња. Таксативно ћемо набројати називе табела и рангове. У светској производњи пшенице Србија је …

Pročitajte Još »

NOVA AGRARNA POLITIKA

Izvoznici ili uvoznici Poljoprivredna politika usmerena ka razvoju poljoprivredne proizvodnje i očuvanju agrarnih resursa Srbije treba da predstavlja suštinski prioritet u sklopu sveukupnog razvoja države, kako u ekonomskom tako i u socijalnom i ekološkom smislu Piše: Branislav Gulan Na nezadovoljavajuća kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji ukazuje stopa rasta neto poljoprivredne proizvodnje, koja je  do 2013. godine prosečno iznosila 1,3, a bruto …

Pročitajte Još »

Ovce među Srbima

Према подацима са пописа пољопривреде у Србији је утврђено да има 1.736.440 оваца и по једна долази тачно на по четири становника ове земље. Да ли је то мало или много зависи од угла гледања. На пример, било би одлично да се размноже овце по Србији-Југ и да се извозе у исламске земље и да се сељацима гарантује њихов откуп …

Pročitajte Još »

STANJE I PERSPEKTIVE POLJOPRIVREDE I SELA U SRBIJI

U Srbiji danas ima blizu milion nezaposlenih. Istovremeno od blizu 4.600 sela, svako četvrto, ili oko 1.200 njih, je na putu nestajanja. Tako će za deceniju i po u njima ostati samo spomenici kao dokaz skorašnjeg života. I dok ljudi u gradovima nemaju posla u selima nema ko da radi. Sela izumiru, a nekoristi se šansa da se ti negativni …

Pročitajte Još »

Evropski regioni: Poljoprivreda

Podaci su iz Regional statistical yearbook za 2013 godinu, a koji se odnose na 2011 godinu, dok sam ja dodavao podatke za Srbiju za 2013. godinu i nedostajuće za Crnu Goru, BiH,  Republiku Srpsku, UNMIK Kosovo za 2011. ili 2012. godinu. Prva tabela rangira regione prema udelu poljoprivrede u BDP-u. Sasvim je logičan rang da su regioni sa najvećim udelom …

Pročitajte Još »

SELA U SRBIJI IZMEDJU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI

Revitalizacija sela, ali kako? Revitalizacija sela i proizvodnje seoskih gazdinstava, između ostalog je i u neposrednoj vezi sa daljim rastom gradskih naselja i rehumanizacijom sadržaja života u gradovima. Kao primeri „revitalizacije sela“ često se pominju i u javnim glasilima predstavljaju postupci pojedinih entuzijasta, propagira ,,vraćanje korenima’’, pokazuje romantika obnovljenih dvorišta, ili salaša, ali nema celovitih projekata za zasnivanje i razvoj …

Pročitajte Još »

PLANOVI U POLJOPRIVREDI SRBIJE

Agrar očekuje strateški prioritet Optimalni model rasta računa s prosečnom stopom rasta poljoprivrede od 3,5 – 4 odsto tokom narednih deset godina. Cilj je da se izvoz poveća na pet –  šest,a potom na 10 milijardi dolara godišnje Piše: Branislav Gulan Poljoprivredna politika usmerena ka razvoju poljoprivredne proizvodnje i očuvanju agrarnih resursa Srbije treba da predstavlja suštinski prioritet u sklopu …

Pročitajte Još »

FAO statistike: Rangovi zemalja prema (1) vrednosti mašina i opreme, (2) vrednosti poljoprivrednog zemljišta, (3) vrednosti stočnog fonda i (4) vrednosti useva

Podatke iz baze FAOstat treba uzeti sa rezervom iz više razloga: (1) odnose se na 2007. godinu i izrađeni su u tekućim dolarima iz 2005. godine, (2) nije naznačeno da li su prema kupovnoj vrednosti valuta ili prema tekućim kursevima, (3) sumnjive su mi male vrednosti kod Hrvatske, a velike kod Albanije, ali puno je još podataka koji se mogu …

Pročitajte Još »

VINSKI PUTEVI I STRANPUTICE

Sveti Stefan u brdima Iako imamo  bolje uslove i od Francuza vinogradi s neprestano krče, a uvoz vina guši domaću proizvodnju. Ne tako davno bili smo zemlja čokota, grožđa i vina, a danas slavske kolače prelivamo uvoznim crnjakom. Poznate Rajačke pimnice, prastaro naselje, traže odgovor kako se može oživeti u svetu priznata tradicija spravljanja poznatih vina Piše: Branislav Gulan Kad …

Pročitajte Još »

Vrednost poljoprivredne proizvodnje u Istočnoj Evropi u 2011 godini

Priloženi podaci su iz baze podataka FAOstat i odnose se na 201.1 godinu, u stalnim cenama iz 2004-2006 godine. Radi se o bruto proizvodnji, bez odbitka materijalnih inputa u dobijenoj proizvodnji. Iz regiona Istočne Evrope sam isključio tri minijaturne baltičke zemlje (Estonija, Letonija i Litvanija), a uključio sam, uz Tursku, Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu. Prema ovim podacima veću vrednost poljoprivredne …

Pročitajte Još »

Ko smo i koliko proizvodimo

U strukturi ostvarene bruto vrednosti poljoprivrede u 2012. godini 37,9 odsto potiče od stočarstva, a ukupna vrednost stočarske proizvodnje procenjena je na 1,83 milijarde dolara Piše: B. Gulan Situacija u stočarstvu Srbije je zabrinjavajuća. Ekonomski problemi u oblasti stočarstva moraju se posmatrati kroz zdravstvenu zaštitu životinja, jer zdravlje i dobrobit životinja su uslovi koji mogu doprineti kvalitetu i bezbednosti hrane, …

Pročitajte Još »

Izvoz vina iz Srbije

Trgovinski „rat“ oko izvoza pšenice u Makedoniju, i uvoza vina, iz nje zainteresovao me je šta se događa sa našim izvozom vina. Ukupan izvoz vina iz Makedonije vredeo je 56,3 miliona evra, u čemu je plasman u Srbiju iznosio 16,9 miliona evra ili tačno 30%. Sa druge strane, izvoz pšenice u prošloj godini iznosio je 73,7 miliona evra, u čemu …

Pročitajte Još »

Iskustva EU u prodaji njiva strancima

Prebrza prodaja zemlje Nove članice EU ne daju svoje oranice ni posle mnogo godina od trenutka punopravnog članstva, a mi od poslednje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Trenutak otkada će stranci, a pod tim se podrazumevaju fizička lica, moći da kupuju zemlju u Srbiji iz dana u dan sve je bliži. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji tako …

Pročitajte Još »

Sela, poslednje zelene oaze II

U Srbiji je zapostavljeno celo njeno ruralno područje. U selima nema ko da radi, a u gradovima nema šta da se radi. Seljak ne služi samo da bi proizvodimo hranu, on je čovek koji treba da ima i dostajan život U Srbiji danas ima blizu milion nezaposlenih. Istovremeno od 4.600 sela, svako četvrto  (ili oko 1.200 njih)  je na putu …

Pročitajte Još »

SELA, POSLEDNJE ZELENE OAZE

  Kako bi se zaustavilo odumiranje sela Srpska akademija nauka i umetnosti je izdala vodič o zadrugarstvu u 50.000 primeraka U Srbiji ima blizu milion nezaposlenih. Istovremeno od 4.600 sela, svako četvrto (ili oko 1.200 njih) je na putu nestajanja. Jer, u 986 sela ima manje od po 100 stanovnika.Tako će za deceniju i po u njima ostati samo spomenici …

Pročitajte Još »

Proizvodnja i izvoz meda iz Srbije: Više košnica, manje meda

Prema podacima SPOS-a u 2012. godini u Srbiji je gajeno 418.919 pčelinjih zajednica koje su proizvele više od 5,7 hiljada tona meda. Popis u poljoprivredi pokazao da imamo oko 674.000 košnica Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), ova asocijacija ima 8.540 članova, pčelara. Oni trenutno gaje 418.919 pčelinjih zajednica. Oni su 2012. godine proizveli 5.724.119 kilograma meda. Od toga …

Pročitajte Još »

Pad proizvodnje i potrošnje u agraru

Privredna komora Srbije: PRIVREDNE VESTI Bruto vrednost ostvarene poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini je 4,82 milijarde dolara, što je za 21,67 odsto manje nego prethodne godine. U 2012. godini je proizvedeno 450.392 tona mesa, a potrošnja po stanovniku je 41,9 kilograma Ukupna vrednost bruto poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, u prošloj godini procenjuje se na 4,82 milijarde dolara, što je za …

Pročitajte Još »

AGRAR SRBIJE U SUSRET EVROPSKIM INTEGRACIJAMA I AGRARNOJ POLITICI

Branislav GULAN*, Privredna komora Srbije, Beograd, Resavska 15 Član Odbora za selo Srpske akademije nauka  u metnosti Proizvodnja hrane, prehrambena sigurnost zemlje, proizvodnja sirovina (za druge grane), razmena sa svetom, socijalni, demografski i drugi aspekti determinišu, između ostalog, višestruki značaj koji ima poljoprivreda u društveno – ekonomskom razvoju Republike Srbije. Poljoprivredna delatnost, prema raspoloživim značajnim prirodnim i ljudskim resursima i …

Pročitajte Još »