Izvoz vina iz Srbije

Trgovinski „rat“ oko izvoza pšenice u Makedoniju, i uvoza vina, iz nje zainteresovao me je šta se događa sa našim izvozom vina.

Ukupan izvoz vina iz Makedonije vredeo je 56,3 miliona evra, u čemu je plasman u Srbiju iznosio 16,9 miliona evra ili tačno 30%. Sa druge strane, izvoz pšenice u prošloj godini iznosio je 73,7 miliona evra, u čemu u Makedoniju 12,1 milion, što je 16,4% ukupnog plasmana.

Izvoz vina iz Srbije dostigao je 16,4 miliona evra u 2012 godini, uz formiran trend brzog rasta, nakon 12,1 milion u 2011, i 9,9 miliona u 2010. godini. I dok izvoz u BiH i Crnu Goru, stagnira, evidentiran je izuzetno brzi rast izvoza u Češku Republiku (sa 12 hiljada u 2008. na 4.288 hiljada u 2012), u Rusku Federaciju (sa 669 na 2.755 hiljada), u Rumuniju (nije postojao do 2012, a u toj godini bio je 1,6 miliona evra), i u Kinu (sa 12 hiljada u 2009, na 26 u 2010, 80 u 2011, i 281 hiljada evra u 2012. godini).

Primećuje se i spori, ali stabilan rast izvoza u Francusku, sa 79, na 100, 130, 158 i 241 hiljada evra, respektivno.

Količina koja se proda u inostranstvu povećana je sa 9.188 tona u 2008. na 23.470 tona u 2012. godini.

Jedinična cena se svake godine smanjuje, sa 973 evra po toni u 2008, na 903 u 2009, 876 u 2010, 800 u 2011 i 700 u 2012, pri čemu je u 2012 godini najniža jedinična cena evidentirana kod izvoza u Rumuniju (343 evra po toni), i u Češku (477 evra), a najviša u Kinu (7.607 evra).

I prosečna uvozna cena se smanjivala svake godine, sa 1.140 evra u 2008. na 872 evra u 2012. godini, pri čemu je iz Makedonije bila 566 evra u 2012. godini, i samo je još iz Španije (1.892), Mađarske (1.625), Moldavije (1.629) i Bugarske (1.555 evra) bila manja od 2 hiljade evra po toni. Najskuplje su plaćena vina sa Novog Zelanda (7.776 evra po toni), a preko 4 hiljade evra su koštala i vina iz Hrvatske, Argentine, Austrije i Australije.

 

4 komentara

  1. Postoji izuzetna mogućnost povećanja izvoza vina pogotovo u Kinu.Od kineskih partnera često dobijamo upita za količine ne samo vina od grožđa već sve češće i vina od voća koje je sve popularnije.Potrebno je forsirati i autohtone sorte koje su jako interesantne stranim kupcima kao novina, na primer prokupac.Rođeni sam prokupčanin u ovdašnjem vinarskom kraju je ostalo svega par proizvđača a mogućnosti su izuzetne.Naravno potrebno je i finansiranje ali ni to nije nerešiva stvar ukoliko ima želje i volje.

  2. Izgleda da je najbolji sistem uvdjenja, nekada „jako popularne“, vezane trgovine..

    Ko kupi kilogram psenice mora i bocu vina kao nekad kafa i vinjak…Jedino tako moze da se proda..

  3. Postovani,
    odakle uzimate podatke za navedene zakljucke??
    Hvala na odgovoru

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *