APEL PRIVREDE – ZAKASNELA REAKCIJA

Pre par dana, oglasiše se nekoliko privrednih udruženja da su banke svojom kamatnom politikom i troškovima finansiranja dovele realni sektor do potpunog bankrota. E sada, pošto je u Srbiji definitivno pamet i pamćenje prilično kratki po sistemu sporo pamtimo a brzo zaboravljamo, moram podsetiti na sledeće: moja malenkost je već kod prve detatljne finsijske analize privrede prezetnovane na konferenciji za štampu prvi put organizovanu u Media centru od strane  ’’ekonomije.org’’ aprila 2010. prezentirao podatke da je već tada privreda za tri analizirane godine u bankarski sektor prelila preko 16 milijardi eura. Sem novinarskih zapažanja pošto je to ipak informacija koja javno nije bila do sada objavljena, i koja je bila u opticaju kao i sve uostalom par dana niko se ozbiljno time nije bavio. U međuvremenu je u 2009 godini još 4.5 milijarde eura otišlo iz privrede u bankarski sektor po osnovu finansijskih rashoda privrede, a u 2010 još oko 5.5 milijardi. E sada se upali crvena lampa. U većini svojih analiza i radova istakoh da privreda više nema sredstava  da plaća  finansijske rashode u proseku preko 22% godišnje i da preti opasnost od potpunog banrkotstva privrede, opet ništa. Verovatno ili ne, te analize i informacije poslužiše nekom moćnijem od mene da ih stavi u eksploataciju i da konančno  zacvili da je  ’’krava stala na nogu’’ i da mnogo boli jer je teška a i papci su joj oštri. No šalu na stranu ali definitvno danas skoro dve godine posle prvih analiza ovaj vapaj privrednika sigurno neće ništa pozitivno doneti. Razlozi ovoj konstataciji su sledeći:

  • Velika kriza u svetu, bankarski sektor Srbije je dominanto u stranom vlasništvu i to na nesreću onih banaka čije je sedište u dve najzaduženije zemlje Evrope, Grčke i Italije;
  • Konstantno enormna inflacija u Srbiji, endemska bolest ukorenjena još počtetkom 50-tih godina dvadesetog veka;
  • Politika deviznog kursa podređena pre svega interesima uvozničko-finansijskog lobija u Srbiji i to proteklih 10 godina;
  • Dekapitalizacija privrede i odliv 25 milijardi eura sredstava u banke u proteklih pet godina doveli su do toga da je porastao procenat zakasnelih servisiranja obaveza u strukturi od najmanje 20%;
  • Rastući rizici naplate kredita od strane banaka ne daju šansu da se bitno šta učini po pitanju bilo smanjenja kamata ili pak odlaganje servisiranja obaveza;
  • U aktuelnoj krizi u kojoj je proizvodnja smanjena realno za preko 10% i u kojoj su nekoliko stotina hiljada radnika ostalo bez posla sektor koji je najmanje ostetio krizu je bankarski;
  • Privreda je došla u situaciju da preko polovine nelikvidnih preduzeća i preduzeća sa gubicima po završnim računima u 2010 godini su kreditno nesposobna i da rizičnost plasmana u njima izuzetno visoka, na nesreću najveći problem tih preduzeća su enormno veliki odlivi sredstava po osnovu finansijskih rashoda;

Nepostojanje finansijskog menadžmenta u kompanijama, lako zaduživanje, i naravno nedovoljna finansijska pismenost rukovodećih ljudi po pitanju oprezne i valjane procene  zaduživanja su uslovile da sada više nema onog čuvene floskule, uzeću novi kredit da refinansiram postojeći.  Jako mali broj kompanija je uradio valjanju i složenu poslovnu analizu koeficijenata finansijske sigurnosti i granice zaduživanje, neophodne održive stope rasta u odnosu na izvore finansiranja i sl. Sve to naravno postoji i može se veoma kvalitetno uraditit, to je uostalom alat koji u razvijenim ekonomijama postoji već godinama.

Predstavnici finansijskog kapital kažu da ove mere privrednika u apsolutno neprihvatljive jer je:

  • Referentna kamatna stopa visoka;
  • Inflacija među najvišim u svetu;
  • Procenat problematičnih kredita već porastao na preko 20% ukupnih plasmana.

Sve je više nego tačno.  To potkrepljujem sledećim argumentima:

Referentna kamatna stopa Centralnih banaka u izabranim zemljama na godišnjem nivou

Izvor: www.cia.gov

Ne treba posebno istaći da je Srbija uz Belorusiju i Ukrajinu jedina evropska  zemlja gde je referentna kamata preko 10% godišnje. Nasuprot ovom zemlje sa najmanjom referentom kamatnom stopom su:

Izvor: Isto,

Naravno da je referentna kamatna stopa osnova za određivanje cene kredita i da ona zavisi pre svega od proklamovanog cilja centralne banke u vođenju monetarne politike i značaja iste u instrumentima monetarno kreditnog regulisanja. Njen zadatak je pre svega da smanji tražnju kredita i naravno da spreči bežanje iz dinara u druge valute odnosno da izbalansira tražnju za domaćom valutom preko stope prinosa.

Ali sada dolazimo do ključnih zaključaka. U situaciji kada je svaki kredit indeksiran u eurima da li ima značaja nivo inflacije. Da ako funkcioniše sistem pariteta kupovne moći i ako se spoljna i unutrašnja vrednost dinara izjednačavaju. U Srbiji to nije slučaj i dinar je godinama konstanto precenjen. Sledeći grafikon daje odgovor na ovu konstataciju:

Izvor:www.nbs.rs

Izuzev kraće epizode 2008 i 2009 (kraj godine zbog veće tražnje dinara u cilju plaćanja obaveza prema  inostranstvu (cross border krediti) domaća valuta je konstanto precenjena. U tim slučajevima bilansi banaka (stranih naročito) se iskazuju u eurima, odnosno preko eura se ceni uspešnost poslovanja, za isti  iznos dinara se dobija više eura, tako da praktično realna bankarska kamatna stopa preko eura je enormno visoka i nekoliko puta je viša od zemalja Evrope i okruženja. Odnos između precenjenog kursa i kamate u dinarima je ekstra zarada bankarskog sistema pogotovu u slučajevima kada je pasivna kamata banaka po osnovu izvora sredstava iz matičnih institucija i na tržištu novca van Srbije merena sa par procenata. To je i jedan od razloga zašto banke u nedeljlama štednje daju na eure kamatu od 5-6% pa i više procenata, kada je njihova realna  aktivna kamata nekoliko puta viša. Kamata na dinare diskontovane  procentom depresijacije dinara na godišnjem nivou. (od sredine 2010 dinar je konstanto u zoni apresijacije).

Država Srbija nije na vreme mislila na svoj realni sektor. Ponovo ne želi da se time bavi jer kaže da je to stvar poslovne politike banaka i ugovornih odnosa banaka i klijenata. Tačno, ali je takođe tačno da je ekonomska politike ove zemlje u poslednjih 10 godina bila antiprivredna i naklonjena pre svega finansijskim institucijama. Teško je zaista opravdati poslednje smanjenje referetne kamatne stope pogotovo pred kraj godine kada sledi novi udar na tražnju deviza zbog izmirivanja inostranih obaveza i kada će novi indeksirani kurs dovesti do daljih nameta privredi i stanovništu sada po osnovu kursnih razlika. Postoji velika opasnost da jedan segment privrede (bankarski sektor) bude prinudni upravnik kompletne ekonomije. Šta to znači za dalji privredni život svaki iole pismeniji ekonomista i privrednik zna. Nema potrebe trošiti reči da se dodatno elaborira.

12 komentara

  1. Pa to je sistem ponude i traznje..??!! U najmanju ruku trebalo je konstatvoti da se dobilo sto se trazilo.
    Niko ovde nije bio maloletan.. Ni bankari ni privrednici ?
    I ja sam ovih dana slusao zalopojke pa cak i uvredljive komantare nekih, e sad ko zna koga menadzera,vlasnika,direktora 3u1,2u1,1u1, i cudom se ne mogu nacuditi kao placu kao deca kad im neko probusi loptu..
    Sta to na trzistu Srbije ima sada sto nije bilo u protekloj deceniji ?? Zapravo jedina razlika je u tome sto vise nema kupaca ni ovde ni na stani i ja ne vidim kako bi to kredit mogao da resi.Cak ne vidim kako bi taj problem srednjerocno mogao da resi ni bespovratni novac ??
    U stvari privrednici bi da kupe vreme a neki od njih bi da jos malo istuneluju novca posto u principu citav radni vek gledaju kako sto vise necega da sazidaju u dvoristu i strpaju u podrum. Vecinu poznajem licno tako da sam skoro insaider …Da ih covek pripupita kako to da za citavu deceniju nisu podigli standard radnika a triplicirali su sospstveni kapital, oni bi svi do jednog to pripisali svojem celodnevnom angazovanju i posebnim sposobnostima. Jos bi tvrdili de se genetske sposobnosti prenose samo uz posebno izvorno ukrstanje srpskih orijasa i vrednih djeva patrijarhalno vaspitanih i pominjali bi svoje vredne pretke koji u 99% slucajeva za zivota nisu videli novcanicu od 1000 necega.
    Srbija ima jako los menadzerski kadar koji ne uspeva da se popravi jer ga ometa jos gora vlasnicka struktura. I to u kombinaciji nepismenosti,srpskog inata i beskrupuloznog bezobrazluka..
    I fakat je da s lako udruze i uvek nastupaju sa motom „pomoci privredi“ kad im nesto treba a inace rade jedan drugom o glavi i sujeta im ne dozvoljava da razmisljaju ni malo dalje od sopstvenog dzepa. Putin je taj problem resio dok kazes keks…i mogu da se zakunem da ovde niko ne bi bio Hodorovski jer bi se savijali sve do sopstvene dnevnice od 15-20 eura…Toliko vole novac i on im je tolika motivacija u zivotu.

  2. Darko, preterujes. Prilicno je tacan opis nasih biznismena, ali za tesku ekonomsku situaciju okrivljavati njih je potpuno pogresno. Apsolutno pogresno. Nisu oni bili ti koji kreiraju ekonomski ambijent – vec drzava. Kostunica, Boris Tadic i Dinkic. Nisi valjda zaboravio njihovu dugogodisnju tlapnju da ce Srbija da razvija sektor usluga i da cemo od toga da zivimo kao bubreg u loju. Ozbiljni ljudi (racunajuci i Zdravkovica) manje ili vise bucno su godinama upozoravali da mi ne mozemo biti veci Englezi od Engleza. Ni Engleska ne moze vise da zivi od usluga, a kamo li jadna i bedna Srbija. Svim, apsolutno svim merama i ponasanjima su u ovoj zemlji postavljeni potpuno pogresni uzori. Kako u ekonomiji, tako i u zivotu. Uzmimo samo primer prljavog novca u privatizacijama. Ko je dopustio prljavi novac? Narod? Biznismeni? Vlast je dopustila. Donela fitkivni zakon, a nije ga sprovodila. Za sve zablude i promasaje racun je ovih dana stigao na naplatu, naravno, kao i uvek do sada, vlast je napravila ceh, a narod ce platiti, i to debelo.

  3. Drzava je odgovorna za javna preduzeca sve ostalo je pogresno nasledje proslosti…
    Ambijent je onakav kakav je ,ekonomska situacija takodje ali to nema nikakve i apsolutno nikakve veze sa privatnim biznisom. Traziti pomoc u privatnom biznisu od drzave je ordinarna glupost jer upravo je suprotno tj. drzava zivi od privatnog biznisa.
    Privatniku kojem ne odgovara ambijent ne preostaje mnogo osim da ga promeni…kad pak on napravi prazan prostor u nekoj delatnosti doci ce drugi. Ekonomija je u svojoj sustini vecito nadmudrivanje optimista i pesimista u kolicinu poverenja.
    Ja recimo ne razumem sta trazi Drakulic ?? On trazi da NBS spusti ref.kam. stopu na 0 ne bi li dobio jeftin kredit a to je klanje citavog stada ovaca da bi se pojeo jedan zaponjac. On moze da proda udeo u svojoj kompaniji i tako izvrsi beskamatnu dokapitalizaciju,proda deo biznisa,preseli biznis i na kraju proda ceo biznis i sve to treba da uradi pre nego sto mu padne na um da proziva drzavu za pomoc. A za njim i svi ostali koji funkcionisu po sistemu copora…Traze oni i da se aktiviraju devizne rezerve…?!!
    Zasto niko ne postavi pitanje vlasnicke strukture velikih holdinga…koji to nas vrli biznismen hoce da se odrekne nekog procenata vlasnistva u korist razvoja ili jos gore u korist podizanja standarda radnika i uslova rada ??
    Delta je povela citav rat kad se postavilo pitanje manjinskog udela Forcanovih pre prodaje ??
    Privatni biznis alijas „privreda“ ima potpuno pogresan odnos sa drzavom a to proistice iz karaktera licnosti vodecih biznismena.( po opisu iz prethodnog teksta)
    E sad u Srbiji je potpuno izvrnuta cinjenica da drzava ,kad joj odsegnu prihodi,sama mora da uvidi gde treba da popravi ambijent ali to svakako nije ispunjavanje zelja pojedinacnom privatnom biznisu.
    Ako vlada to ne vidi,ne ume i ne ne cini onda na izborima izgubi i dodju novi ,pametniji ,lepsi , ect..
    Ali ako bilo koja vlada,bilo kada, krene u ovako blesimetarski dijalog sa pojedinacnim biznisom onda je za vjek vjekova utabala pogresnu stazu …
    Nadalje svi zaboravljaju da je pandan ovakovoj ekonomiji drzavna ekonomija gde sve nanovo postaje drzavno i gde je vlada menadzer..Naravno niko ne pominje i da su mnogi biznisi u Srbiji promaseni jer Srbija nije kokurentna i potpuno je suludo ocekivati da ce to ikada postati za odredjene proizvode. Srbija je mala i malobrojna sa veoma nerazvijenom tehnologijom i sa zavisnom privredom. Samo oni biznismeni koji se ne bune i koje ne vidjate po medijima zapravo su pogodili delatnost.Oni su konkurentni.Obratite paznju na recimo Kosticeve tekstove ,oni su dijametralni od vecine ostalih..?? Budu kriticki ali na jedan drustveno prihvatljiv nacin.. Pri tom ne ulzim u ocenu zasluznih i nezasluznih biznismena i na nacin njihovog sticanja kapitala vec iskljucivo na njihov odnos prema siroj drustvenoj koristi.
    Problem je i ne znanje jer kada bi sada NBS smanjila obaveznu rezervu i spustila ref.kam.stopu ,Srbija bi za nepun mesec kolabirala i tu ne treba biti vrac.. Broj plasiranih krediti bi se definitivno smanjio jos vise uz ogradu da bi neka banke koje su jos uvek ,bespotrebno, u vlasnistvu drzave Srbije, verovatno plasirale neka sredstva sto bi ih u krajnjoj istanci dovelo do bankrota i napravilo drzavi jos vecu stetu.
    Urlati na sav glas da ne mozete da radite bez kredita je kompletna glupost jer to je signal bankama da ste u principu neoslventni i jako rizicni.Tako da nasi premudri menadzeri zapravo svojim nastupom kopaju jos dublje svoju sopstvenu raku ,a to govori o njima vise nego o bankama i drzavi.. Ja recimo kao investitor cim otvorim novine u Srbiji znam koga treba zaobilaziti u sirokom luku i od koga treba bezati kao djavo od krsta.
    Kad pomenuh djavola bilo bi interesantno objavljivati i tekstove Miodraga Zeca koji je godinama govorio da ce djavo doci po svoje a sad kad Zeko kaze da je djavo dosao po svoje oni se kao cude,valjda misle da je on neki komedijas….

  4. Darko, nisi u pravu. Govoris o pojedinacnim pohlepama, i onda to proglasavas za vazeci sistem. Tako radi vecina neupucenih ljudi, a ti to nisi. Evo primer. Kazes sta hoce Drakulic, zasto trazi kredit sa malom kamatom. Ako ti proizvodis za domace trziste je jedno, a sasvim drugo kada se takmicis sa nekim strancem. Ako on ima kredit za servisiranje svoje proizvodnje 5 posto nizi i ako ima u svojoj zemlji 5 posto nize ostale dazbine, to je sasvim dovoljno da bude konkurentniji od naseg proizvodjaca. To sto su oni halapljivi, ne govori nista, jer su podjedanko halapljivi i biznismeni u drugim drzavama.
    I sam kazes da je krivo „nasledje“ za ovo u cemu se nalazimo. Pa ko je kreirao to nasledje? Niko drugi nego vlast. I ovaj sistem jeste drzavni socijalizam uz par krupnih stranih kapitalista, gde je predvidjeno da narod bude jeftina radna snaga, a gde ce elita ziveti od poreza i korupcije. Drzavni socijalizma latinskog tipa…
    Darko, potpuno si zaboravio sustinu. Ne mora drzavu da stvara dobre uslove, bas kao sto i ne stvara, ali sutra kada propadne i ovo malo privrede, neka oligarhija samu sebe pita od cega ce ziveti ona i njeni glasaci. Kada jedan privrednik propadne, to je samo njegov problem i njegovih radnika, ali kada vecina privrednika propadne onda to postaje problem cele drzave, koliko god ta drzava bezala od toga.
    Kako to da u Juznoj Koreji nije postojala privreda, vec su svi ziveli od poljoprivrede, a onda jednog dana procvetala vrhunska svetka tehnologija? Rodilo se nekoliko uspesnih privrednika i povukli drzavu napred? Ne, Darko, nego je drzava promenila politku, napravila uslove za razvoj, a onda je sve ostalo bilo posledica. Nisu ljudi u ovoj zemlji toliki degenerici da nisu u stanju nista pametno da naprave. Ne da im oligarhija. Ona je uzrok svega. Zato je i treba napadati svaki dan, makar i pogresnom argumentacijom. Ja cak mislim da oni koji kukaju na kamatu, to govore, jer ne smeju, jos uvek, glasno da kazu ono sto misle, pa kukaju na sporedne stvari. Laske je reci da NB treba da smanji kamatu, nego reci da imamo korumpiranu i lopovsku vlast koja treba da se smeni.

  5. Pa sto ne ode tamo gde su male kamate i postane konkurentan, mada ne znam kako smo dosli do toga da se postaje konkurentan kreditima i velicinom kamate ??
    Ne trazi on novac za konkurentnost vec za opstanak i banke to dobro znaju.. Sustina je da su banke prepune kapitala ali ne zele da ga riskantno plasiraju bez obzira na ref.kam. stopu. Tu NBS malo moze da ucini…a drzava skoro pa nista.
    Naravno da govorim o pojedinacnim biznisima jer oni to i jesu…Sta mene i ili bilo koga briga sto je Drakulic nekonkurentan..nije njegov biznis i njegova zamisao dovoljna za odluku da NBS povlaci riskantne poteze. Nek se skloni mozda dodje neko iz Koreje sa kapitalom ,neki optimista koji moze na drugi nacin i na drugom trzistu biti konkurentan…
    U tom smislu nisu bitni ni kad interesno nastupaju coporativno a iz potpuno licnih razloga jer ono sto oni traze u prevodu znaci „dabogda pocrkali svi samo da mi opstanemo“.To je drustveno i eticki neprihvatljivo ponasanje posebno u svetlu cinjenice da u Srbiji sindikati cute dve decenije .Cute grcaju i cekaju bolje dane..
    Kada govorim o nasledju govorim o psihologiji pojedinca koji je navikao da mu drzavni aparat bude i otac i majka.Koji usput nikada nije postovao sto je i na potomke preneseno..
    Sto se vlasti tice tu smo valjda apsolvirali da su izbori mesto na kom se odlucuje za poverenje jednima i nepoverenje drugima..
    O napadu na nekoga bez argumentovanih cinjenica ne bih da polemisem .

  6. Da, cesto se pominje ta floskula da su banke pune novca. Ja uvek pitam, a koga briga sto su banke pune novca? Sta to uopste znaci? Ako bi primenili isti princip, to je privatna stvar tih banaka. Sta ce bankama novac? Koliko vredi novac koji stoji? Koliko vrede masine koje stoje? Situacija u Srbiji je odavno prevazisla pojedinacne probleme preduzetnika. Situacija u Srbiji je ozbiljna i prebacivati lopticu na privrednike, kakvi oni god bili, je pogresan put. Ako cemo posteno, uskoro ti omrazeni privrednici i nece biti problem, jer ce vecina bankrotirati ili ce se povuci sa domaceg trzista. Onda ostaje narod, javni sektor i vlast. Pa da vidimo sta ce da urade. Nisam ja neki apologeta privrednika, jednostavno, poslednje dve godine mediji i vlast stvaraju sliku da su za sve krivi halapljivi privrednici. Pri tom se uvek misli na desetinu glavnih tajkuna, a niko ne razmislja da time vredjaju i hiljade sitnih privrednika koji sami sebe izdrzavaju poslednjih paklenih 20 godina. Uporno je stvaran odijum protiv privatnog biznisa i to ce nas sve debelo kostati. Nekog manje, a nekog vise. Ono cemu se oduvek tezilo, a to je jedinstvo naroda i partije(a) blizu je ostvarenja. Samo sto se to nece desiti u zacrtanom bogatstvu, vec u siromastvu.
    To boli, ali se protiv toga ne moze. Na nasu veliku zalost.

  7. Novac bankarskog sistema Srbije u velikoj vecini je novac poreskih obveznika drugih drzava…?? Istine radi ..

    I on kao takav ,kao tudj, vodi rauna o riziku..Banke su jednostavno odgovorne prema vlasnicima kapitala.
    Drzava kao drzava malo moze da ucini na tom polju tj. moze samo u onoj meri u kojoj poseduje sopstveni kapital a u Srbiji je to vrlo mali iznos. Otud obracanje drzavi ili pak NBS kao regulatoru trzista da nekom omoguci jeftin kapital bude isto sto i zvizdanje u vetar da ne kazem nesto vulgarnije..
    No tu ne treba brinuti jer ce Srbija i njen bankarski sistem uskoro i biti samo oslonjeni na sopstvena sredstva pa ce teznje nekih vrlih umova iz biznisa biti ispunjene.Onda ce moci da apliciraju za jeftin kapital posebno u svetlu cinjenice da ce im ond trebati znatno manje kapitala jer ce se standard vratiti u realne okvire.
    Koji su realni okviri ??
    Realni okviri su ,odokativnom metodom, sistemom sacovanja, negde na prosecnoj plati od 5000 RSD sto znaci da je Srbija ipak u poslednjoj deceniji uspela da duplira standard. Pretezno zahvaljuci katastrofalnoj privatizaciji.

    Sve ostalo je tudja ustedjevina….
    Ja sam to odokativno a Miroslav verujem da moze doci do realnije cifre optimalane novcane mase po oduzimanju M3…
    No kako taj novac nece isticati planski i kako su i ostale drzave u slobodnom padu videcemo kako ce i na kom kursu ( ?! ) NBS odcvikati dvovalutnost..
    Iznenadjen sam nekim izjavama ovih dana da se ovome niko nije nadao. Nije se nadao samo onaj ko nije znao i ko nije pratio, pa je postenije reci da je iznenadjenje personalno jer ovako kako pojedinci iz vlade i jos gore iz finasijskog sektora tumace krizu govori mnogo o nasem nesnalazenju u koordinatnom sistemu. Kadrovi drugovi ,kadrovi sve je u kadrovima…

  8. Tacno Darko, zasto bi banke reskirale moju stednju, pozajmljujuci je neuspesnim privrednicima? Pa ja bih prvi povukao stednju ako vidim da Drakulic ili slicni biznismeni pocnu da dobijaju jeftine kredite, mada cu je verovatno uskoro podici i bez toga, ipak je slamarica najsigurnija banka.

    Mile
    Mi smo u privatizaciju i usli zato sto drzava navodno ne ume da upravlja firmama, to ce privatnici bolje. Zasto bi sada drzava propalim privrednicima davala narodne pare?
    Narocito je nepravican sistem da drzava da narodne pare, pa ako bude profita on je privatni, a eventualni gubitak je narodni. U SAD, Engleskoj, EU… su prvo konfiskovali firme pa ih tek onda dokapitalisali. U Engleskoj je od velikih komercijalnih banaka samo jos Barclajs vecinski privatna sve ostale su drzavne.

  9. Ljudi se slabo secaju da je ista garnitura privrednika jos 2008 trazila od drzave da direktno subvencionise privredu,da je dokapitalizuje iz budzeta a bilo je predloga i iz deviznih rezervi…
    I ta prica o razvojnoj banci je upravo samo modus acquirendi jeftinog kapitala koji vrlo tesko pokusavaju da proguraju neki sumnjivi partijski kadrovi. Koliko znam citav ekonomski savet je protiv toga a i NBS to nemusto komentarise uvek sa nekoliko ali….

  10. Miso,
    nisam te najbolje razumeo. Kakve narodne pare? Ne traze „biznismeni“ pare od naroda, nego traze da se spuste kamate, barem onoliko koliko sam ja pratio. I taj zahtev je legitiman. Bas kao sto je legitimno da to banke i odbiju. I jedni i drugi su vlasnici i mogu da rade sa svojom imovinom sta im je volja.Banke, jos od krstaskih vremena, pozajmljuju pare da bi zaradile. Ako se pare ne pozajmljuju, onda nema ni zarade. Kada je odnos banaka i privrede u pitanju, u ovoj zemlji se zaboravilo da samo privreda stvara novostvorenu vrednost. Kada nema novostvorene vrednosti, nemaju ni banke sta da rade. Ovdasnja vlast je promovisala i za to je debelo odgovorna, model odrzavanja proizvodnje laznom traznjom. Lazna traznja je napravljena kreditima, a na kojima su bankari debelo profitirali. To je unistilo zemlju. I pre 3-4 godine sam pisao protiv toga, a retko ko se slagao sa mnom, da se ne moze traznja povecavati bez povecane proizvodnje i povecanja produktivnosti. Svi su govorili da je to stari nacin razmisljanja. Dakle, namerno se razvijao koncept sumanute potrosnje, a sto je odgovaralo oligarhiji, posto su se tako budzeti punili prihodima od poreza, doprinosa i pdv-om. Naravno, to je i bankama itekako odgovaralo i obezbedjivalo im odlican profit. Upravo su ekonomisti iz banaka bivali savetnici i predlagali takav koncept razvoja, cime su prakticno sami sebi uterivali pare u dzep. Kako je i Zdravkovic objavljivao vise puta, plate u drzavnoj sluzbi su eksponencijalno rasle u prethodnom periodu, dok su u privredi stagnirale, sto jasno govori da su jedinu korist od tog koncepta imali zaposleni u drzavnoj sluzbi, glasaci vladajuce oligarhije. Dakle, nista nije slucajno. Svesno je unistavana privreda, zarad kratkotrajnih interesa vladajuce oligarhije. To je jasno kao dan, i svako ko kaze nesto protiv ovoga namerno zamazuje sustinu, jer je i on deo te povlascene grupacije. Otud, trebalo je da privrednici kukaju do neba. Sad je vec kasno. Ovo su poslednji, uzaludni, trzaji.
    Prvo su trosene pare od privatizacije, pa kada je njih nestalo, onda se krenulo sa besomucnim zaduzivanjem, koje jos uvek traje. Uzmi od komercijalnih banaka, stampaj domace obveznice, stampaj euro obveznice, uzmi od MMF-a, od Kineza, Rusa, Japanaca… Uzmi, dok jos mozes. Sve pozajmljene pare, za koje cemo placati debele kamate, su potrosene na penzije i plate drzavnih cinovnika, a svakako prelivene i u javna preduzeca i u plate zaposlenih u njima.
    I sad, kada je sve na ivici kolapsa, kriv je veseli Drakulic sto se usudio da trazi da se smanje kamate. Malo previse licemerno, zar ne?

  11. A ne ,ne samo Drakulic evo juce i Grujic javno zatrazi da se aktiviraju devizne rezerve ??!!
    Izmedju ostalih upravo ta referenca pobrojanih pozajmica je brana za dalje ulaganje u privredu jer i pored silnih kredita pokazalo se da su im biznisi neodrzivi.
    Vazno je i reci da niko pojedinacno nema tapiju na bavljenje nekim biznisom i da je potpuno jasno da nakon bankrota neke kompanije konkurencija automatski zauzima njeno mesto. To govorim da bi se razumelo da u vecini slucajeva vlasnici kompanija plase mecku resetom lamentirajuci na kolapsu privrede Srbije u slucaju sopstvenog bankrota.
    Potpuno je nebitno da li je vlasnik neke komapnije u Srbiji Srbin ili Zanzibarac…Za drzavu naravno…

  12. Naravno da biznismeni nemaju tapiju na bavljenje biznisom, kao sto ni oligarhija nema tapiju na Srbiju. Nasi komentari su na Dragovanov tekst o problemima u Srbiji koji su, najvecim delom, izazvani neodgovornim ponasanjem vladajuce oligarhije. Usmeravati gnev nezadovoljnih na nekoliko biznismena je usmeravanje u pogresnom pravcu. Ti i takvi biznismeni su posledica, ove i ovakve vladajuce oligarhije. Preporucujem i Dragovanu, ali i svima ostalima, da ne koriste termin drzava, za vladajuci aparat. Oni nisu drzava, nego vladajuci aparat. Kaze se, namerno, u medijima, donela odluku drzava. Ne, nije drzava donela odluku, nego vladajuci aparat.
    Mislim da ni Dragovan nije u pravu kada kaze da nije postojao finansijski menadzmetn u firmama, pa su se zato zaduzivale. Ne, citirajmo Marksa (bi li to Marks?), da kapital uvek tezi da ide u grane koje donose najveci profit. S obzirom da je vlast, u sprezi sa bankarima, nametnula koncept razvoja zaduzivanjem, bilo je sasvim logicno da i kapital krene u tom pravcu. Nikako nije moglo drugacije. Sada se u obmanama ide dalje pa se poslednje dve godine monstruozno tvrdi da mi imamo odlicnu vlast i politicare, nego su nam privrednici nesposobni, pa, sta ce onda drugo veseli politicari, nego da se zaduzuju, jer treba obezbediti pare za penzije. To je takva kolosalna zamena teza, a vec je opsteprihvacena, da je apsolutno sludela mozak prosecnog zitelja ove namucene zemlje.
    Povika na vuka, a lisice… I ovakve biznismene je oligarhija napravila.

Оставите одговор на mile Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *