JOŠ JEDNOM O DEVIZNOM KURSU

The Economist već dugi niz godina računa stepen precenjenosti ili potcenjenosti valute primenom metodologije uporedjivanja cena Big Mac indeksa koji se zasniva se na teoriji pariteta kupovne snage valuta  na duge staze , devizni kurs bi trebalo da se prilagode i da budu  jednaki ceni korpe robe i usluga u različitim zemljama . Ova posebna korpa ima McDonalds-ov Big Mac , čija je cena u zemljama  sveta se uporedjuje sa američkom dolarom u proseku od $ 4.20 koliko Big Mac košta u US. Prema burger indeksu švajcarski franak je 62 % precenjen . Devizni  kursa koji bi izjednačio cenu Švajcarskog Big Mac sa američkim jedan je SFr =1.55 za dolar ,stvarni kurs je samo 0,96 . Najjeftinija pljeskavica se nalazi u Indiji , i košta samo $ 1.62 . Iako Big Mac-ovi  se ne prodaje u Indiji , uzmemo cenu Maharadža Mac , koji je napravljen sa piletinom umesto govedine. Ipak , naš indeks ukazuje da je rupija 60 % precenjena . Evro , koji je nedavno pao na 16 -mesečnom minimumu prema dolaru , sada trguje na manje od 1,30 evra na dolar . Poslednji put kada smo prezentirali naš indeks u julu 2011 , evro je bio 21 % precenjen u odnosu na dolar , ali sada je samo 6 % precenjen . Ostale evropske valute takođe su oslabila prema dolaru od našeg prethodnog indeksa , naročito mađarska forinta i češka kruna , koji su pali za 23 % i 16% respektivno . Šest meseci pre obe valute su bili blizu fer vrednosti , ali su sada potcenjene za 37 odsto i 18 odsto .

Srpski Big Mac u restoranima McDonalds košta 210 dinara. Kada se cena Bg Mac-a preračuna u dolare isti bi u Srbiji koštao 2.52 dolara, što znači da bi dinar bio značajno precenjen jer je ravnotežna cena Big mac-a 4.2 dolara. Precenjenost dinara prema dolaru bi iznosila 66.6%. Dolar bi trebao da vredi po ovoj metodologiji 50.18 dinara. Obzirom na teoriju pariteta kupovnih snaga i način iskazivanja BDP-a prema deviznom kursu i paritetu kupovne moći (PPP vrednost) ove vrednosti se moraju korigovati za odnos vrednosti društvenog proizvoda po PPP vrednosti i vrednsoti po tekućem kursu.  U 2012 godini BDP Srbije po teoriji pariteta kupvone moći ili PPP vrednosti bi bio 12.122 dolara prema podaciima republičkog zavoda za razvoj.Prema tekućem kursu vrednost BDP Srbije bi bila prema istim izvorima 6.540 dolara. Odnos BDP po teoriji kupovne moći i tekućem kursu dolara bi bio 1.85 što znači da ovaj kurs dinara i dolara se mora korigovati ovim koeficijentom. Ravnotežni kurs u ovom trenutku bi bio 92.83 dinara za dolar. Kurs dinara i eura bi zavisio  od intervalutarnih odnosa  dolara i eura i u ovom trenutku bi iznosio postojeći kurs od 92.83 dinara za dolar korigovna za intervalutarni odnos dolara i eura koji danas iznosi 1.33 dolara za eur ili 123.46 dinara za euro.

Ravnotežni kurs dinara i eura preračunat čistim odnosima kretanja relativne inflacije  na današnji dan bi bio 158.5 dinara za euro. (metodologija izračunavanja vrednosti dinara u odnosu na eur je data u ranijim radovima istog autora na sajtu www.ekonomija.org).

4 komentara

  1. Ono sto je meni interesantno je pitanje: Zasto ne postoji (ili postoji ali je niko ne koristi) metodologija izracunavanja kursa prema ceni proizvodnje big macka. Na primer, radna snaga kosta toliko, oprema i amortizacija toliko, energija toliko… Bas bi bilo interesantno razjasniti gde idu tako ogromni dispariteti. Ako je u SAD big mack 4.2 dolara, struja petnaestak ili malo vise centi, poslovni prostor xx, rad oko 7-8dolara na sat, sta je sa srpskim mackom? Pljeskavice u Srbiji masovno imate i za 100 din, ali ajde da gledamo bas Mc donalda i vidimo „troskovnu“ kursnu pricu.

  2. Nerealan standard. Uravnottezite dinar i dobicete prosenu platu pd 150 evra,sa tendencijom pada … Fluktuirajuci kurs je kao merac priliva i interesa stanog kapitala u Srbiji..
    Ravnotezni kurs bi pomogao izvoz ali razrusio sve ostalo.Nema garancija da bi nivo stranih ivesticija a i uopste stranog kapitalala ostao na istom nivou.
    I onda se postavlja pitanje klanja vola za dva kila mesa..
    E sad, to sto dva-tri biznismena imaju pristup medijima pa trube svoju pricu a zabludeli narod kao stado prati svaku pricu poblem je i naroda i medija. Znatno manje se to dotice biznisa…

  3. Nije bitno koliki je kurs, niti kolika je prosecna plata. Jedino je bitno ko stalno jede besplatni rucak i na ciji racun. Sve ostalo je posledica toga.

Оставите одговор на Boki Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *