Građevinarstvo: 1970-2010 Svet i BJR

Prema podacima iz UNCTAD Handbook of statistics u 2010 godini ukupna dodata vrednost u građevinarstvu u svetu bila je 3.428 milijardi dolara. Prvih 11 zemalja učestvovalo je sa tačno dve trećine u ukupnoj novostvorenoj vrednosti građevinarstva, gde su najveći udeo imali SAD (18,6%), Kina (10,5%), Japan (9,7%), Francuska (4,3%), Španija (3,8%), Indija (3,8%), UK (3,6%), Nemačka (3,6%), Italija (3,2%), Kanada (3,1%) i Brazil (2,8%).

Među BJR najbolje je rangirana Hrvatska na 67. mestu, zatim Slovenija na 77, Srbija na 98, BiH na 115, Makedonija na 128, i Crna Gora na 151. mestu.

Sa grafikona 15 najvećih građevinskih industrija može se videti da je Japan bio na prvom mestu od 1988 do 1997 godine, a da je 2009 godine pao na treće mesto usled uspona kineske građevinske industrije. Između SAD i Kine postoji relativno velika razlika tako da će Kina postati najznačajnija u dodatoj vrednosti građevinarstva iza 2015 godine.

Sadašnje područje Ruske Federacije bilo je drugo po građevinskoj industriji do 1973 godine, kada je Japan zauzeo tu poziciju, a bivši Sovjetski Savez do kraja sedamdesetih godina prošlog veka.

Dodatan indikator bio bi obračun dodate vrednosti po zaposlenom u građevinarstvu, kao mera produktivnosti rada.

 Kao što je sada Srbija u poziciji da joj se odobravaju krediti uz uslov da u infrastrukturnim radovima učestvuje inostrana građevinska operative, tako je nekada SFRJ bila u poziciji da u zemljama trećeg sveta izvodi građevinske radove koje je i kreditirala. Udeo bivše SFRJ u dodatoj vrednosti građevinarstva bio je 0,749% u 1970, 0,965% u 1980, da bi se smanjio na 0,389% u 1990. godini. Tokom osamdesetih godina prošlog veka domaća investiciona aktivnost je stagnirala tako da su se građevinari prisilno preorijentisali na inostrana tržišta.

Zbirni udeo naslednica SFRJ opao je na 0,176% u 2000, da bi se povećao na 0,403% u 2008 I opat pao na 0,269% u 2010 godini.

Interesantno je da je SFRJ u 1971 godini bila na 21 mestu u svetu (nedostaju podaci za Nemačku pa je na 20).

Dodata vrednost građevinarstva u 1970. godini, u milionima $

1 United States 51,933.2
2 USSR 33,333.3
3 Japan 15,560.6
4 France 11,124.5
5 Italy 9,250.2
6 United Kingdom 6,997.0
7 Canada 5,544.9
8 Australia 3,524.9
9 China 3,416.2
10 Spain 3,214.9
11 Netherlands 2,994.5
12 Mexico 2,735.7
13 Poland 2,698.8
14 India 2,522.5
15 Sweden 2,282.1
16 Argentina 2,215.4
17 Brazil 1,710.4
18 Switzerland 1,704.9
19 Belgium 1,671.9
20 SFRY 1,559.2

U 1980 godini pala je za jedno mesto usled rasta građevinske industrije u zemljama izvoznicama nafte (Saudijska Arabija, Venecuela I Iran), a pri bržem razvoju od Argentine i Poljske.

1 United States 130,270.7
2 Japan 98,409.3
3 USSR 72,121.2
4 France 47,382.7
5 Italy 31,077.4
6 United Kingdom 30,139.8
7 Canada 18,090.7
8 Mexico 17,489.2
9 Spain 17,011.9
10 Brazil 15,780.9
11 Australia 13,397.9
12 China 13,047.3
13 Saudi Arabia 12,346.3
14 Netherlands 11,537.8
15 Venezuela 10,460.7
16 Iran 10,035.2
17 Belgium 8,377.5
18 Switzerland 8,192.2
19 Sweden 7,565.8
20 India 7,536.3
21 SFRY 6,809.2

U 1990. godini pala je na 31. mesto.

1 Japan 300,934.0
2 United States 249,439.0
3 Germany 94,530.6
4 France 73,760.7
5 USSR 69,686.0
6 Italy 63,690.9
7 United Kingdom 60,751.8
8 Spain 41,791.7
9 Canada 36,845.2
10 Korea, Republic of 25,351.4
11 Australia 21,668.8
12 Brazil 20,634.1
13 Switzerland 19,140.2
14 China 17,399.5
15 India 15,845.4
16 Netherlands 15,517.2
17 Sweden 14,317.1
18 Mexico 13,575.1
19 Turkey 12,404.8
20 Austria 10,168.5
21 Finland 10,070.5
22 Belgium 9,848.6
23 Saudi Arabia 7,617.3
24 China, Taiwan Province of 7,272.4
25 Greece 6,418.4
26 Algeria 6,384.1
27 Argentina 6,284.7
28 Denmark 5,994.6
29 Poland 5,904.3
30 United Arab Emirates 5,489.0
31 SFRY 5,258.7

Na osnovnu udela u društvenom proizvodu građevinarstva u SFRJ (izvor: Statistički godišnjak SFRJ) Srbija je imala udeo 0,237% u dodatoj vrednosti svetskog građevinarstva u 1970, 0,342% u 1980, 0,121% u 1990, 0,022% u 2000, 0,082% u 2008, i 0,043% u 2010. godini.

U 1970 godini (nedostaju podaci za Nemačku, Indoneziju, ali i novonastale zemlje poput Češke, Slovačke, Ukrajine…) Srbija je bila na 33 mestu u rangu sa Izraelom i Mađarskom, ispred Irana, Portugalije i Novog Zelanda. Do 1980 godine pala je na 40 mesto, usled uspona izvoznica nafte, a uprkos bržem rastu od Portugalije, Izraela i Mađarske. U 1990 godini pala je na 53 mesto, u rangu sa Bangladešom i Bugarskom, da bi nakon toga bila potpuno marginalizovana.

Među BJR do 1993 godine Srbija je imala najveću dodatu vrednost građevinske industrije. U 1994 je pretiče Hrvatska, a u 1995 godini Slovenija i do danas su ove dve novonastale države značajno razvijenije u ovoj delatnosti od nje.

Poput „teške“ industrije, građevinarstvo pretežno zapošljava mušku radnu snagu sa srednjim i nižim stručnim obrazovanjem. S obzirom da i u strukturi nezaposlenih dominira ovaj profil radne snage (uz žene sa nižim i srednjim obrazovanjem) zapošljavanje u građevinskoj industriji, uz prerađivačku, predstavlja očekivani put za smanjivanje nezaposlenosti.

U zemljama bivše SFRJ (ne računajući podatke za KiM), broj zaposlenih u građevinarstvu povećan je sa 327 hiljada u 1970 na 555 hiljada u 1988 godini, da bi danas u ovoj delatnosti radilo upola manje ljudi oko 295 hiljada. U priloženoj tabeli podaci za Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju obuhvataju i samozaposlene, što nije slučaj sa podacima za Srbiju, BiH i Crnu Goru.  Najmanji pad broja zaposlenih u građevinarstvu imali su Slovenija i Crna Gora, a najveći Srbija i BiH. Prema ovim podacima danas u građevinarstvu radi tri puta manje ljudi u Srbiji, a četiri puta manje u BiH u odnosu na davnu 1988 godinu.

  1970 1988 2012 Indeks 12/88
BiH 46,763 94,159 22,776 24.2
Montenegro 8,521 9,266 8,291 89.5
Croatia 80,298 136,305 102,208 75.0
Macedonia 27,335 48,378 29,249 60.5
Slovenia 44,110 63,270 60,191 95.1
Serbia 120,193 203,649 70,975 34.9
Ukupno 327,220 555,027 293,690 52.9

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *