Srbija koja nestaje (3): Gadžin Han

Nakon Crne Trave, Gadžin Han je opština sa najvećim relativnim padom broja stanovnika nakon Drugog svetskog rata. U davnoj 1948. godini u ovoj opštini je živelo 26.380 lica, a prema popisu u 2011. godini 8.357 lica te je broj smanjen za 68,9%. Pre 65 godina je u ovoj opštini živelo tri puta više stanovnika nego sada. Opština se smanjuje za po skoro 200 stanovnika svake godine, te će se poslednji njen stanovnik u njoj nalaziti za oko 40 godina. Ukoliko se ne iseli, naravno.

U vreme socijalističkog razvoja broj zaposlenih je povećavan, te je on bio 899 lica u 1971. godini, 1.261 lice u 1981. godini i
najveći je bio 1989. godine kada je u firmama radilo 2.024 lica. Rast broja zaposlenih ni u tom davnom vremenu nije moga da utiče na demografski pad. Broj rođenih je bio više nego dvostruko manji od broja umrlih već 1981. godine, a više nego strostruko manji 1991. godine, da bi se sada na jednu kolevku spremalo po 5 kovčega. Sad, što je manji ukupan broj stanovnika, smanjivaće se i broj umrlih, ali će se ovaj relativan pokazatelj i dalje pogoršavati.

U opštini Srbi čine veliku većinu, a između dva popisa se povećao udeo Roma sa 1,7% u 2002. godini na 3,1% u 2011. godini. Verovatno se usred nataliteta Roma zaustavio dalji pad broja rođene dece, a koji je bio minimalan u 2009. godini kada se rodilo 23 beba ili po dve mesečno.

Ukupan broj zaposlenih lica je smanjen za trećinu od izbijanja svetske krize do marta 2011. godine. Broj preduzetnika je u tom
periodu gotovo prepolovljen, dok je pad u pravnim licima bio mali. U periodu od marta 2011. do marta 2013. godine došlo je do blagog oporavka zaposlenosti u preduzetničkom sektoru, ali je broj zaposlenih u pravnim licima smanjen za trećinu te je ukupan broj zaposlenih smanjen za 15%.

Probleme koje ne ume da reši težak život sa lakoćom rešava smrt te će umiranjem biti rešeni problemi nazaposlenosti, siromaštva i drugih ekonomskih i socijalnih pojava. Prema procenama starosne strukture stanovništva RZS-a iz 2010. godine, u opštini je bilo 15% lica mlađih od 19 godina i 45% lica starijih od 60 godina te je prosečna starost u opštini premašila 51 godinu. Sa nestankom života, nestaće i svi problemi.

Jedan komentar

  1. Šteta za ovaj kraj. Priroda je lepa, ali je činjenica da je infrastruktura loša naročito do Suve Planine. Društveni sektor je propao, a privatni se nije razvio na valjan način. Vrlo često kupim barbeški sir ili jogurt, što zbog ukusa što zbog pijeteta prema ovom kraju.

Оставите одговор на Sinisa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *