Tržište kapitala i tokovi novca u Ukrajini

Zadnjih dana svetski mediji su sa pažnjom ispratili demonstracije u ukrajinskim gradovima. Paralelno fokusu na događajima na trgovima Kijeva, interesantno je razmotriti tokove novca na ukrajinskom tržištu kapitala, koje retko da su u bilo kakvim okolnostima tema naslovnih strana novina.

Sledeći grafikon prikazuje dešavanja sa ukrajinskim deviznim rezervama od decembra 2012 godine. Pad deviznih rezervi je fascinantan, iz njega se vidi da su one u odnosu na tačku maksimuma u aprilu 2013 godine pale za nekih 27%. Pretpostavljamo da je ukrajinska centralna banka koristila devizne reserve u cilju odbrane domaće valute, što je koštalo nekih 6,5 milijardi dolara. Trend pada rezervi otpočeo je u aprilu I intenziviran je od septembra. Dakle, grafikon sasvim jasno I očito je u korelaciji sa političkim zbivanjima u zemlji, odnosno dalo bi se reći da su tokovi para anticipirali probleme.

Ovi trendovi svakako se nisu mogli dogoditi a da ne povećaju rizik ukrajinskim obveznicama, što je slikovito vidljivo na drugom grafikonu.

No, da bi ovaj grafikon dalje pojasnili stavili smo ga u kontekst srpskih CDS (Credit Default Swaps) zbog sličnosti zemalja u odnosu na procese pridruživanja Evropskoj Uniji. Na trećem grafikonu smo zbog toga dali spread između petogodišnjih ukrajinskih I srpskih CDS-a.

Dok EU I Rusija podižu ulog I sve od sebe čine da podignu Ukrajini cenu birajući „pogrešnu“ stranu, tržište kapitala već uveliko kažnjava Ukrajinu. Odliv novca iz zemlje je u „slobodnom padu“, a percepcija rizija je udvostručena.

 

 

 

13 komentara

  1. Problemi Ukrajine su politicki, drzava je podeljena na dva jednaka dela, za carinski savez i za EU. Nagli pad rezervi treba gledati kao posledicu zaostravanja odnosa sa Rusijom, glavnim trzistem, koja je pocelka da se ponasa po pravikima WTO. Ukrajina za sve vise vrsta robe nema bescarinski tretman u Rusiji, a i sanitarne kontrole su poostrene.

    Ulazak Ukrajine u carinski savez bi joj odmah doneo oko 10 milijardi dolara, kroz snizenu cenu za gas i trgovinske olaksice u Rusiji.
    Ulazak u pregovore sa EU joj zatvara glavno trziste i vodi drzavu pravo u bankrot.

    Ekonomski izbor Ukrajine je jasan, samo drzava je podeljena, a i Ukrajinska eliuta cuva pare u zapadnim bankama pa i nema neki izbor.

    • bogami Misa problem je i odliv para. pretpostavljam da je za ukrajinsku vladu brzina odlivva para daleko veci problem nego trgovi

      • A da zanemarimo Ukrajinu i njen interes na trenutak i da se pozabavimo analizom buducnosti u kojoj EU,NATO i uopste zapadna hemisfera dolazi bukvalno na granice Rusije.

        Tampon zona se zove tako jer ima svoju svrhu kad nema tampona neminovno je da dodje do mesanja supstance. Kome to treba danas a posebno kome to treba u EU bez obzira sto su SAD momentalo upalile kovnicu novca za finansiranje pada Janukovica.
        To je sad prvorazredno pitanje kako vojno tako i ekonomski. Kakve implikacije moze doneti Evropi bilo kakav ishod ovog zijana u Ukrajini ?!

        Kakav stav sada EU ( Nemacka) bude zauzela prema Rusiji takva ce biti i toliko ce trajati EU.
        Tu ce sada glavna koplja da se lome na liniji Francuska -Nemacka i to ce umnogome oslikavati pravac ekonomskih prilika u EU.

        • kako zanemariti kad je ovo jedinstvena prilika da pratite koliko kosta ova ili ona neposlusnost.ovo je fundamentalno bitna tema

          • Ne to je samo licitacija a i sa jedne i sa druge strane novac nece nikada stici. Tako je kad ste izmedju dve ale ..Kostace to Ukrajinu na kraju daleko vise nego proizvod obe pomnozene sume..

            • ama novac odlazi iz ukrajine. na to i pokusavam skrenuti paznju. trosak je konkretan i donekle vidljiv

              • Prekomponuje se ali tamo i nije bilo nekog velikog dugorocnog kapitala pa to nece biti strasno ..
                No moze on da pocne da odlazi i iz Rusije ali i iz EU ako se ne prestane sa provokacijama Rusije.

              • Bekstvo kapitala postoji, ali tamo su ruske firme najveci investitori (vise od 50% stranih investicija), stigli dugovi na otplatu, a i kapital je najveca kukavica.

                Postoji veci problem za Ukrajinu, Rusija im je najvece trziste, a poruka je jasna, hocete sa EU onda njima i prodajte traktore i motore za helikoptere, a probajte da im prodate i hranu. Nedavno se jedna fabrika cokolade iz Kijeva preselila u Volgograd (prenela opremu), sada se fabrika helikopterskih motora seli u Rusiju, nedavno im bankrotirala fabrika msibica kad je Rusija uvela carine. Ukrajini preti totalkna deindustrijalizacija ako izgubi Rusko trziste. Inace Ruska ponuda je mnogo konkretnija od ponude EU, odmah smanjenje cene gasa sa 480$, na 165%, usteda oko 6. milijardi godisnje. Bescarinski izvoz u zemlje carinskog saveza, jos 2 milijarde. Nastavak kooperativnih veza je jos 2 milijarde.

                Ukrajina u pregovorima sa EU treba da potpise da ce prihvatiti i evropske tehnicke standarde, a procene ukrajine su da ce ih to kostati oko 160 milijardi dolara u sledecih 10 godina. Samo prebacivanje sirine pruge na evropski standard (a EU to trazi) kostace oko 30 milijardi. Ukrajina tih para nema, a prelaskom na standard EU automatski gubi Rusko trziste.

                • Nikoga tu ne interesuje Ukrajina. Ni jedne ni druge bar u svetlu buducnosti Ukrajine.

                  • dobro ok ali da li nas treba da zanima da sa distance posmatramo cijenu neposlusnosti da je barem koliko toliko razumijemo?

                    • Aha ,sad mi jesno Sasa jer sa tvoje distance ovo jeste zanimljivo ali ovde je ta cena poznata odavno.Ukrajina je za Srbiju srecnik,za sada jos nije bombardovana.Uvek ima i moze gore od goreg.

                  • Sto je najgore ni narod u Ukrajini ne zanima buducnost. Svadjaju se oko toga kao navijaci na utakmici. Prosle nedelje je izasla i galupovo istrazivanje 39,5% za carinsku uniju, 38% za EU, ostali neodlucni. Nema te vlade koja bi lako resila ovaj problem, a Ukrajine ne moze da sedi na dve stolice, to su im i jedni i drugi jasno rekli. Inace Ukrajina je najgore prosla od raspada SSSr, proizvodnja im je na nivou od 69%, od one iz 1990te.

  2. U Ukrajini ,kao i u Srbiji uostalp, na delu je lov u mutnom od strane svih zainteresovanih.A to su Rusija,EU,SAD ali i vlasnici znatne svote kapitala.

    Ja to ne bi nazvao ni ekonomijom ni politikom to je poslednjih decenija drustveni problem ili preciznije covecanski. Sada, kao lesinari, svi bezprizorno koriste svaku slabost koja se ukaze ne bi li ostvarili profit na nekom polju.
    Ljudi su se mnogo iskvarili i tu svoju mentalnu izopacenost vesto kriju iza nekih drustvenih pojmova kao sto su drzave,institucije,organizacije,grupe…

    Kao ostrvljene hijene koje imaju hrabrosi samo u grupi..Cim se izdvojis iz grupe postajes lovina ..U krajnjoj istanci to nece da izadje na dobro sto se vidi i iz Ruskog podsecanja da imaju atomsko oruzje.
    Dakle situacija u Ukrajini nije pokrenula neku pozitivnu emociju ka iznalazenju resenja za nastalu problematiku vec onu koja seje smrt i beznadje.

    Zalosno je sve to za ljudski rod.

Оставите одговор на sasa_m Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *