Broj Bošnjaka i Muslimana u BJR van Bosne i Hercegovine

Priloženi su podaci iz popisa stanovništva u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori iz 2011 i popisa u Makedoniji i Sloveniji 2002. godine. Broj Bošnjaka je veći u odnosu na navedene podatke za povećanja njihovog broja u Sloveniji i Makedoniji usled pozitivnog nataliteta i doseljavanja iz Bosne i Hercegovine (u Sloveniju). Interesantno bi bilo znati za broj svih etničkih grupa sa ovih prostora u velikim evropskim gradovima i po državama. Na primer, moguće je da je broj Bošnjaka veći u Beču nego u Novom Pazaru, pa je austrijska prestonica, nakon Sarajeva, Tuzle i Zenice postala četvrto mesto po brojnosti ove etničke grupe. Ili šesto za Srbe, nakon Beograda, Niša, Banja Luke, Novog Sada i Kragujevca.

Teritorijalne jedinice sa kojih su sabrani podaci su veoma različite: podaci za Hrvatsku su veoma detaljni sa 556 administrativnih jedinica, dok je Slovenija prikazana sa 12 administrativnih regiona.

Prema ovim podacima, koliko god da jesu ili nisu kvalitetni, na odabranim teritorijama je u trenutku popisa živelo 359.192 lica koja su se izjasnila kao Bošnjaci ili Muslimani. Od 846 administrativnih jedinica, u samo devet je živelo više od 10.000 Bošnjaka u ukupnom broju od 232.910, što je nepune dve trećine (64,8%) od ukupnog broja na teritoriji bivših jugoslovenskih republika.

Kada dodamo Zagreb sa 8.119 Bošnjaka dolazimo do dve trećine njihovog ukupnog broja, gde su među deset sve teritorije prethodne Jugoslavije: u Srbiji Novi Pazar na prvom mestu, Tutin na drugom, Sjenica na trećem i Prijepolje na osmom, u Crnoj Gori Rožaje na četvrtom i Bijelo Polje na petom (da bi Berane, Podgorica i Plav zauzeli 11. 12. i 13 mesto), u Makedoniji Skoplje na šestom mestu, na Kosovu i Metohiji Prizren na sedmom, u Sloveniji Ljubljana u regionu Osrednjeslovenske na devetom i u Hrvatskoj Zagreb na desetom mestu.

Beograd je sa 5.592 Muslimana i Bošnjaka na 16 mestu ispod Priboja, a ispred Bara.

Između hiljadu i deset hiljada Bošnjaka živelo je u 30 administrativnih jedinica u broju od 99.711 i sa udelom od 27,8% u ukupnom broju Bošnjaka.

Od 11 do 100 je živelo u 212 administrativnih jedinica (ukupno 7.295), a do deset u 372 jedinice (ukupno 1.391 lice), dok u 162 jedinice nije evidentiran ni jedan Bošnjak.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *