Srbiju proglasiti za region bez GMO!

Genetski modifikovana hrane u svetu se gaji u 25 zemalja na 134 miliona hektara. Ovom proizvodnjom bavi se oko 15 miliona farmera. Proglašenjem i sprovodjenjem rezolucije  o zabrani gajenja GMO Srbija bi bila prva zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju proizvodnju

U vreme kada se u Srbiji vodi rasprava za i protiv genetski modifikovanih organizama, stav Privredne komore Srbije (PKS) je da naša Zemlja treba da ostane region gde se ne gaje GMO biljke, jer je to preduslov za boljee pozicije naših poljoprivrednih proizvoda na tržitšima širom sveta, kaže potpredsednik PKS dr Stojan Jevtić.

Dakle, jedan od načina da najbržee izađemo iz krize je ako Parlament donese odluku da se agrasr proglasi za stratešku delatnost, a cela Srbija za region bez GMO. To je PKS predlagala Vladi i u vreme kada je ministarka poqoprivrede bila dr Ivana Dulić Marković. Ona je taj predlog odbila uz obrazloženje da nećemo donositi zakone za tu oblast, ali ćemo tako raditi. Tada je podršku PKS dao i Zadružni savez Srbije koji je predložio da se donese Rezolucija po kojoj se teritorija Republike Srbije proglašava područjem bez proizvodwe genetički modifikovane hrane za stočnu i ljudsku ishranu. Za to postoji i Ustavni osnov za donošenje takve Rezolucije, a to je član 97. Stav 1. tačka devet Ustava Republike Srbije, kojim je utvrdjeno izmedju ostalog, da Republika Srbija obezbedjuje sistem zaštite i unapredjivanje životne sredine, zaštitu i unapredjenje biljnog i životinjskog sveta.

,,Republika Srbija raspolaže sa 5,1 miliona hektara relativno malih poljoprivrednih površina u kojima su oko 3,3 miliona hektara oranične površine na kojima se uspežno može organizovati proizvodaaj hrane bez GMO organizama. Istovremeno po stanovniku Republika Srbija ima dvostruko veće oranične površine u odnosu na prosek u EU pa to treba valjano iskoristiti. Globalne klimatske promene su izazov za selekcionare i oplemenjivače, koji selekcijama kod konvencionalnih proizvoda, treba da omoguće njihovo uspešno zadržavanje u postojećem prostornom obimu proizvodnje, kao i širenje na nove teritorije’’, rekao je (2007. godine) eks ministar poljoprivrede u Vladi Srbije dr Stojan Jevtić.

Gajenje genetički modifikovanih organizama nedvosmisleno dovodi do promena u ekološkom sistemu, pri čemu se stvaraju nove jedinke, koje kao takve ne postoje u prirodi i za koje se još ne poznaje uticaj na ravnotežu uspostavljenog eko sistema. Još se precizno ne ne može znati koji i kakvi problemi proizilaze iz proizvodnje i potrošnje GMO, odnosno proizvoda, što treba da bude strateški cilj za dalje povećanje proizvodnje i naša velika šansa za izvoz.

Proglašenjem i sprovodjenjem ove rezolucije Srbija bi bila prva zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju proizvodnju, a sa izrazitim mogućnostima povećanja izvoza u EU tradicionalnih proizvoda i proizvoda organske proizvodnje. Po njegovim rečima Zabranom proizvodnje genetički modifikovanih organizama omogućavamo nesmetano širenje i povećanje organske proizvodnje.

Istovremeno se ne zabranjuje uvoz i potrošnja GMO hrane samo za ljudsku ishranu i time se ne krše pravila i odrednice STO u pogledu prometa proizvoda. Na ovaj način genetički modifikovani organizmi ne bi ulazili u lanac ishrane životinja. Genetički modifikovana hrana u prometu mora biti vidno obeležena u skladu sa strogim propisima o prometu ove vrste hrane.

Treba reći da još od 1986. godine od kada datira genetička modifikacija biljaka, započete su žustre polemike o posledicama gajenja i korišćenja u prehrani genetički modifikovanih biljnih i životinjskih organizama. Prognoze su bile da će u svetu već 2010. godine GM biljkama biti zasejano 150 miliona hektara, što je i premašeno.  Protivnici GMO hrane ističu da se njen uzgoj ne može pravdati ni činjenicom da će čovečanstvo ostati gladno, Zemlje EU i deo sveta doneli su odluke o obaveznom obeležavanju hrane od GMO organizmima.

GMO hranu danas u svetu proizvodi 25 zemalja. Ukupan vrednost u 2009. godini bila je 130 milijardi dolara.  U svetu je danas GMO kulturama zasejano 154 miliona hektara, a od čega na zemlje u razvoju otpada trećina, a najviše takvih useva je u Brazilu, Argentini, Indiji i Kini. Oko 90 odsto farmera koji proizvode GMO hranu je siromašno i nalazi se u zemljama u razvoju. Gajenjem GMO hrane u svetu bavi se oko 15 miliona farmera.

2 komentara

  1. Sve zavisi od toga ko ce biti novi ministri Srpske prozapadne vlade ?! Ako na celo ministarstva poljoprivrede dodje neko iz SAD onda je to jedan pravac a ako pak ministar konacno bude neko od Holandjana to je onda sasvim druga prica..Koliko znam preporucuju se Izralski orjentisani ali ..

    Ili pak u sektoru ekonomije ,da li ce to biti francuski ljubavnik ili ekonomista?? Mozda bi idealan bio Gorbacov za premijera…

    Druga rec za rekonstrukciju je perestrojka..

    Sve vise mi pada na pamet da i nije lose potpisati peticiju za oslobodjenje vojvode Seselja…

Оставите одговор на Darko Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *