Nebojša Bomeštar: KRIZA U ITALIJI I EU – POSLJEDICE PO RS I BiH

Aktuelna kriza evropske valute će imati značajan uticaj na ekonomiju Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, imajući u vidu činjenicu da je domaća valuta, konvertibilna marka, po principu valutnog odbora bila vezana za njemačku marku, a danas za evro.

Iako se vode brojne rasprave o precijenjenosti domaće valute, nesporna je činjenica da je uspostavljanje sistema valutnog odbora i njeno vezivanje za DM, kao nominalno sidro i najviše zastupljenu valutu na našim prostorima osiguralo, stabilnost domaće valute i nisku stopu inflacije, što je bilo neophodno u posleratnoj BH ekonomiji. Međutim, kolaps neke evrospke privrede, a posebno italijanske bi, bez sumnje, imao značajan odraz na stabilnost evropske, a posljedično i domaće valute.

Kako se evro još drži možda je prerano iznositi ocjene na koji način i u kom obimu bi njegov krah imao uticaj na vrijednost konvertibilne marke, a već evidentni monetarni i finansijski poremećaji u EU bi pred privredu RS i BiH mogli da postave brojne izazove u vidu smanjenja izvoza na tržište EU. Ovdje je Italija na posebnom mjestu zbog vrijednosti izvoza i stepena njegove pokrivenosti. Naime, ova zemlja je treći spoljnotrovinski partner privrede RS, odnosno četvrti na nivou BiH. Za prvih devet mjeseci ove godine ukupan uvoz iz ove zemlje  bio je pokriven sa 98.5% na nivou RS, odnosno 83.9% na nivou BiH. Prema vrijednosti razmjene, izvoz u Italiju je činio 14.2% ukupnog izvoza RS, odnosno 11.4% ukupnog izvoza BiH.

Pored toga, u Republici srpskoj i BiH posluju italijanske banke – UniCredit (sa najvećim brojem filijala u RS – 37) i Intesa San Paolo koje bi se, ukoliko ne dođe do rješavanja krize u Italiji, vrlo brzo mogle naći u problemima, povlačeći za sobom i banke-kćerke koje posluju u našoj zemlji u okviru svojih grupacija. Međutim, ovu situaciju poboljšava činjenica da je adekvatnost kapitala navedenih banaka dosta veća od onih u matičnim zemljama i EU. Međutim, niko ne zna kako će se menadžment navedenih banaka ponašati u situaciji ako u matičnoj zemlji dođe do ozbiljnih problema. Bilo bi logično da povlači kapital iz inostranih, još uz to zemalja sa niskim dohotkom, štednjom i privrednim rastom.

3 komentara

  1. Zapravo najmanje je bitan krah evra.Mesecima se koristi jedna zamena teza kad je valutna kriza u pitanju. Pre svega dolar kao i evro malo koga zaista interesuju sa stanovista cinjenice da su oni samo finansijski alat… Nije bitan krah evra ili dolara vec je sustina u krahu finasijskog sistema drzava koje doominantno koriste ovu valutu.
    Cemu dolar kada su SAD sustinski bankrotirale,cemu evro ako je vecina ekonomija iz EZ neodrziva ,ako su bankrot.
    Valute nisu krive i posledice njihovog KURSA najmanji su problem . Pravi problem je neodrzivost ekonomija zapadnih drzava a posto je to klizava politicka formulacija onda se stalno govori o moneti…
    Otud narod , pucina grdna, veruje da je dovoljno da svoju stednju prebaci u drugu monetu ne razmisljajuci o cinjenici da nijedna nije sigurna kod bankrota najvecih i najrazvijenijih drzava sveta.
    Zato jos jednom podvlacim nije kriv pijanista ( valuta ) vec su oni, i mi zajedno sa njima, svi u slobodnom padu..
    Gotovo da nije objavljen ni jedan tekst o cinjenici da su zapravo drzave bankrotirale a ne valute…
    Na stranu da je derivat tog bankrota proizveo i tihi valutni rat koji se odvija daleko od ociju sveta..Bar onog dela koji se informise iz medija..
    I na kraju hteo bi da dodam da je za SR,RS,BiH,CG…vaznija majska kisa u Srbiji…

  2. U potpunosti se slazem sa Darkom. Nestabilnost valuta je samo posledica.

  3. Kriv je kapitalizam, uostalom sad sam siguran da je ovo poslednja kriza kapitalizma. Naravno da nema jake valute bez jake ekonomije (osim u Srbiji), ali cime cemo trgovati, cime cu sutra platiti hleb i mleko? Ne mislite valjda da se vratimo na trampu?
    Sto se stednje tice najbolji je Juan, ima sve sto je novcu neophodno, petokraku, srp i cekic, druga Maoa i najvecu industrijsku proizvodnju u svetu iza sebe.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *