Promena broja zaposlenih po regionima i delatnostima u 2012 u odnosu na 2011

U 2012 godini, ne računajući zaposlene u vojsci i policiji, prosečan broj zaposlenih lica u Srbiji iznosio je 1.727.138 i smanjen je za 19.090 lica u odnosu na 2011 godinu.

U tabeli su priloženi podaci o o broju zaposlenih po regionima i delatnostima a mi ćemo izneti par zapažanja na osnovu ove tabele:

–       Broj zaposlenih u pravnim licima smanjen je za 1.778, a u preduzetničkom sektoru za 17.312 lica. Gotovo celokupan pad broja zaposlenih može da objasni pad broja preduzetnika u Beogradu, koji je smanjen za 17.601 lice;

–         Broj zaposlenih muškaraca smanjen je za 15.394 lica (sa 945.449 na 930.055 lica), a žena za 3.696 lica (sa 800.689 na 796.993). Pri tome je broj muškaraca smanjen i u pravnim licia i u preduzetničkom sektoru, dok je broj žena u pravnim licima
povećan, a u preduzetničkom je smanjen;

–        Pri ukupnom smanjenju broja zaposlenih za 19.090 lica, u Vojvodini je smanjenje iznosilo 12.625 lica (sa 460.588 na 447.963), u Beogradu 10.098 (sa 576.905 na 566.807 lica), dok je povećan broj zaposlenih u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji za 1.997 lica (sa 403.104 na 405.101) i u Južnoj i Istočnoj Srbiji za 1.635 lica (sa 305.543 na 307.178 lica).

–       U pravnim licima Beograd je imao rast broja zaposlenih za 7.503, dok je on smanjen u Južnoj i Istočnoj Srbiji za 5.231, u Vojvodini za 3.345 i u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji za 704 lica. U preduzetničkom sektoru smanjenje je iznosilo 17.312 lica u čemu u Beogradu za 17.601, u Vojvodini za 9.280, a povećan je broj u Južnoj i Istočnoj Srbiji za 6.866 i u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji za
2.701 lice.

–         Zajedničko svim regionima predstavlja povećanje broja zaposlenih u državnoj upravi i smanjenje u poljoprivredi. U ostalim delatnostima su kretanja različita, dok neki regioni imaju rast, drugi imaju pad broja zaposlenih.

–         Posmatrano po delatnostima u 2012 godini povećan je broj zaposlenih u 11 a smanjen u 8 delatnosti. Najveće smanjenje broja zaposlenih imala je prerađivačka industrija (za 6.077 lica) i poljoprivreda (za 1.813), a najveće povećanje broja zaposlenih imali su informisanje i komunikacije (za 2.198), državna uprava i OSO (za 2.183) i stručne, naučne inovacione i tehničke delatnosti (1.968 lica).

4 komentara

  1. „Najveće smanjenje broja zaposlenih imala je prerađivačka industrija (za 6.077 lica) i poljoprivreda (za 1.813), a najveće povećanje broja zaposlenih imali su informisanje i komunikacije (za 2.198), državna uprava i OSO (za 2.183) i stručne, naučne inovacione i tehničke delatnosti (1.968 lica).“
    Najtuznije je sto iza ove promene strukture zaposlenosti ne stoji i podatak o „razmenjivoj produktivnosti i proizvodnji“.
    Dakle svi bi da pametuju i budu cvrcak koji ce sa prvom zimom da otputuje na Havaje, a mrav neka se smrzne kad ne ume da sacuva ono sto je skupljao citavo leto. Pricam ja da je motivacija kljuc ekonomije. Pitanje je samo hoce li mravi da se opamete i otkazu cvrcima poslusnost. Zabrana zaduzivanja i prestanak placanja poreza u ovoj zemlji moraju da se posmatraju kao vrhunski patriotizam pa kad postanemo drzava onda mozda neko i dobije pravo da postavi pitanje placanja poreza. Malo li im je sto pokradose i raspise sva zajednicka prirodna bogatstva.

    • Hvala za ideju. Ne razumem bas sta je to „razmenljiva produktivnost i proizvodnja“ ali ce ici nesto slicno sutra uvece.

    • Mravi su kod nas malobrojni i u onosu vladajucih klasa namaju veliku snagu. A nisu ni organizovani. Tako da nemaju nikakve sanse. Interesantno je da kod nas u mrave spadaju i radnici i mali i srednji preduzetnici. Sto je anomalija. Jedini nacin da se nesto promeni je da se desi neki veliki poremecaj, kao hiperinflacija ili osimarosenje veceg dela izdravanih lica i da ih taj dogadjaj poveze sa klasom mrava. Inace cvrcak penzioner i cvrcak iz uprave/drzavnih servisa, nema nikakvog interesa za promene, ako moze da gura kao do sada na stetu mrava i buducih generacija.

  2. Pa jedni nacin da se nesto promeni je da najkvalitetniji deo stanovnistva krene da radi od svoje 17,18 godine makar povremene poslove, a ne da se ceka 30.Cvrkac penzioner i cvrcak iz uprave/drzavnih servisa nikako ne mogu da budu u istom „kosu“.

Оставите одговор на ekonomista u pokusaju Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *