Forum „Hrana – što nas spaja to nas i povezuje“

Udružiti Agrokor, MK, Podravku, Nektar…

Vlasnici velikih proizvođača hrane u regionu smatraju da je njihovo udruživanje u regionu preka potreba. Procene su da bi zajednička kompanija ima prihod od oko sedam milijardi evra

Piše: Branislav Gulan

U okviru 80. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu održan je poslovni forum pod naslovom „Hrana – što nas spaja to nas i povezuje“, koji su organizovala ministarstva poljoprivrede Srbije i Hrvatske. Kompanije ,,Agrokora’’, MK grupe, ,,Atlantika’’, ,,Nektara’’ i ,,Podravake“,  predstavile su svoj rad, ali i zajedničke, kada bi se udružile, koja bi se zvala AMANP. U radu foruma učestvovali su vlasnici i direktori 80 vodećih kompanija u Regionu, nastojeći da pronađu novi model za saradnju nakon hrvatskog ulaska u Evropsku uniju.

Sedam firmi, jedna uprava

Za zajedničku kompaniju, koja bi imala oko sedam milijardi evra prihoda i jednu upravu, vladao bi, tvrdi predsednik Uprave MK Grupe Miodrag Kostić, neviđen interes, a to ne bi bio samo zbir jednostavnih brojeva, nego multiplikator. „Ako se na vreme ne opametimo, bićemo samo gledaoci na velikoj evropskoj utakmici”, poručio je Kostić. Inače, Kostić je,  rekao i da je njegova kompanija spremna da privatizuje hrvatske hotele čim se ukaže prilika. „Čekamo kao zapeta puška”, izjavio je Miodrag Kostić. On je još rekao da isto važi i kada su u pitanju hrvatske šećerane. Glavni proizvođač šećera u Srbiji, koji je 2001. godine za tri evra kupio tri domaće šećerane, a danas drži 70 posto srpskog tržišta i najveći je izvoznik šećera u Evropi, već je nekoliko
puta najavljivao ulazak na hrvatsko tržište i ulaganja oko 100 miliona evra. Ali kako mu je, našalio se, ,,Agrokor“ uzeo sve pozicije i sve ispod 50-ak miliona evra mu je premalo za ulaganja, pa je proteklih godina širio biznis u svetu.

Predsednik Uprave MK Grupe Miodrag Kostić ukazao je da ova kompanija drži oko 70 odsto šećernog biznisa u Srbiji. On je istakao da su kompaniji koju on vodi ovo mala tržišta pa se ona okrenula Ukrajini sa posedom od 42 miliona hektara obradivih površina. Kostić je najavio i moguću kupovinu hotela u Hrvatskoj.

Robna razmena Srbije i Hrvatske u poslednjih deset godina povećana je više od sedam puta, a 2008. godine premašila je milijardu dolara. Uz poljoprivredu, u robnoj razmeni Srbije sa Hrvatskom dominiraju metalska, elektro i hemijska industrija.

„Srbija i Hrvatska su prirodni i značajni ekonomski partneri“, rekao je predsednik Privredne komore Srbije Željko Sertić, pozdravljajući učesnike foruma. Sertić je istakao ogromne mogućnosti saradnje u oblasti agroprivrede i značaj poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, na kome je Hrvatska zemlja partner. Željko Sertić je posebno istakao mogućnosti za produbljivanje
regionalne privredne saradnje i zajednički nastup na trećim tržištima. „Nezaobilazan je značaj komorskog sistema na povezivanju privrednika u cilju jačanja saradnje“, rekao je Sertić, ukazujući i na potrebu čvršće veze javnog sektora i privrede.

Privrednici iz Regiona su na forumu razmatrali probleme koji ih ometaju da intenzivnije sarađuju, među kojima su komplikovana birokratija i skup novac, a potrebne su im održive i dugoročne državne strategije, kako bi lakše prilazili fondovima EU.

Predsednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ukazao je na dobru saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a ulazak Hrvatske u EU okarakterisao je kao „veliku šansu koju daje pristup tržištu od 500 miliona potrošača“.

Biznis nema granice

Ministar poljoprivrede  Hrvatske Tihomir Jakovina je rekao da je ta zemlja ponosni partner ovogodišnjeg poljoprivrednog
Sajma i da se posebno pripremila za nastup kako bi predstavila najbolje iz oblasti poljoprivrede iz četiri županije. ,,Saradnja dve države je odlična, a poznato je da trgovina i biznis uvek pronađu svoj put. Nadam se da će po pristupanju Hrvatske EU od 1. jula ta saradnja biti još bolja“, rekao je Jakovina.

Ministar poljoprivrede Srbije Goran Knežević rekao je da je uveren da će Srbija brzo dobiti datum za početak pregovora sa EU
i da će nakon toga postati članica. ,,Nadam se da ćemo po dobijanju datuma brzo postati članica EU. U procesu pristupanja EU iskustva Hrvatske će nam mnogo koristiti, koja su do sada nesebično delili sa nama“, rekao je Knežević. On je ocenio da su
ovakvi poslovni forumi, na kojima su učestvovali predstavnici vodećih kompanija iz prehrambene industrije i poljoprivrede dve zemlje, izuzetno važni jer nema dobrog biznisa bez dobrog ambijenta za bavljenje poljoprivredom. ,,Nama su potrebna iskustva
i podaci od preduzetnika o kojima bi trebali da u budućnosti razmišljamo“, rekao je Knežević.

Učestvujući u radu panela Ljerka Kuljič iz koncerna ,,Agrokora“ je govorila o razvoju ove firme u vreme krize u svetu i
regionu. Ona je istakla da su u 2011. godini 23 tvrtke ove kompanije ostvarile  prihod od oko 3,9 milijardi evra prihoda od prodaje. Tržište Srbije gde je u ,,Agrokorovim“ kompanijama zaposleno 6.500 ljudi, a u prihodima koncerna učestvuju sa oko 800 miliona evra.

Predsednik Uprave ,,Atlantik“ Grupe Emil Tedeši je istakao da je proizvodnja u Srbiji važna za izvoz u Rusiju. Po njegovim rečima kapital ne prepoznaje granice već samo profit, a zajedničke interese u regionu ne može zaustaviti nikakva politika. Kompanija koju vodi u  2012. godine ostvarila je prihod od oko 660 miliona evra od prodaje, uz rast od 4,8 odsto.

Generalni direktor ,,Nektara“ iz Bačke Palanke  Bojan Radun je ukazao na poslovanje kompanije koju vodi sa 1.800 radnika. Ponajviše su prisutni u Srbiji i Sloveniji. Razvoj je pomogao i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj u visini od 35 miliona evra. Govoreći o radu u regionu, Radun je Hrvatsku označio kao glavnog konkurenta u proizvodnji hrane i pića. On je izračunao da će njegova proizvodnja, za koju 80 odsto voća otkupljuje od velikih i malih proizvođača u Srbiji, po ulasku Hrvatske u EU, postati konkurentnija u regiji. Cilj ,,Nektara“ je da postane regionalni lider u proizvodnji voćnih sokova. Posebno je ukazao na teškoće za ulazak na tržište Hrvatske, gde želi osvojiti 20 odsto tržišta.

Generalni direktor ,,Viktoria“ Grup Zoran Mitrović je istakao da ova kompanija izvozi 80 odsto proizvodnje i da je jedna od najvećih izvoznika u Srbiji. On je ukazao i na investicije ove kompanije od oko 100 miliona evra. ,,Viktoria“ sarađuje sa firmama iz Hrvatske, pa je lane za ,,Žito“ Osijek i ,,Agrokor“ preradio 30.000 tona sirovine. Vredno je istaći da u grupaciji, čiji je Zoran Mitrović suvlasnik i direktor, vlasnički udeo ima i Evropska banka za obnovui razvoj koja je u kompaniju uložila 40 miliona evra. I Mitrović smatra da su Srbija i Hrvatska mala tržišta za ovu kompaniju, pa će zajednički nastupati u regionu.

Na Sajmu u Novom Sadu najviša dostignuća u proizvodnji hrane prikazalo je  1.500 izlagača iz 60 zemalja, a to je razgledalo  više od 300.000 posetilaca iz zemlje i regiona.
Antrfile

Srbija postaje gigant u poljoprivredi

Jubilarni 80 Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu otvorio je predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić, kome je direktor Sajma dr Dragan Lukač uručio  zlatnu plaketu. Dačić je predočio da Srbija ima šansu da postane gigant u oblasti poljoprivrede. On je istakao da je poljoprivreda velika šansa Srbije, jer je naša zemlja zelena bašta Evrope. Poljoprivreda tradicionalno svojim proizvodima ispunjava potrebe domaće stanovništva za osnovnim životnim namirnicama i čini 23 odsto srpskog izvoza, rekao je Dačić.

Poljoprivredi treba stabilno okruženje

Dan pre otvaranja Sajma obeležen je jubilej od devet decenija postojanja Sajma, održana je akademija na kojoj je govorio
predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, kome je takođe uručena zlatna plaketa Sajma. Poljoprivrednicima se uz znanje mora obezbediti i stabilno ekonomsko okruženje, pomoć adekvatnom ekonomskom politikom i odmerenim subvencijama, rekao je Nikolić. Građani će biti zaposleni kada se dostignu ti ciljevi. Tada neće biti prostora za političke strelce koji pucaju u prazno, ali neće smeti da ga bude ni za kriminalce, ma gde se nalazili. Nikolić je ukazao da mora da se vodi računa da subvencije odu onima kojima su namenjene, a ne u pogrešne ruke, kako je u prošlosti umelo da se desi.

Bik „Soko“ od dve tone

Najveći živi eksponat na 80. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji se održava na Novosadskom sajmu je bik „Soko“, koji je težak čak 1.963 kilograma.Taj četvorogodišnji džin je vlasništvo Radovana Vujčića iz sela Čovdin u opštini Petrovac na Mlavi.“Radi se o biku čistokrvne simentalske rase čija majka je kao steona junica kupljena u Austriji i otelila ga je u mojoj
štali“, kazao je Vujčić.On je istakao da mu je namera da proda „Sokola“, ali da ga „neće dati ispod 5.000 evra“, koliko može, kako je rekao, da dobije i prodajući ga klanicama.“Od njega se sigurno može dobiti 1.200 kilograma mesa i ako uzmemo da je cena kilograma 400 dinara dobijemo da on u klanici vredi pet hiljada evra“, rekao je Vujčić, dodajući da ne bi voleo da „Soko“ završi u mesari i da se nada da će na Samu pronaći zainteresovanog kupca.Bik koji teži blizu dve tone, prema rečima njegovog gazde, dnevno pojede petnaestak kilograma sena, zobi i druge stočne hrane.

13 komentara

  1. Potrebno je po svaku cenu sačuvati Srbiju kao jeftinu sirovinsku bazu…

  2. Koncentracija kapitala je neminovan proces u kapitalizmu, tako da je udruzivanje sigurno. To ce dovesti do toga da ce se ostvariti moja predvidjanja da u Srbiji treba maxs. 100000 seljaka.

    A Dacic lupa jo i obicno „Srbija gigant poljoprivredne proizvdnje“ koja glupost.

  3. Kako kapital nema granice i uvećava se zarad obostranih interesa, kao što reče Mišo- udruživanje je zagarantovano. Ali bar u budućem poslovanju ne budite suviše bahati, pokažite bar malo humanosti prema sopstvenom narodu iz zemalja iz kojih potičete i pustite male proizvodjače i trgovce da bar malo „dišu“ u ovim nemilosrdnim uslovima tržišta.

    • Kad vec pominjes udruzivanje, mogla bi oligarija da otvori Agenciju za udruzivanje, sa ograncima po celoj Srbiji, pa da u nju natrpa pesto-sesto svojih partijskih kadrova, da nas obucavaju kako da se udruzujemo… To su Dinkicevi eksperti davno apsolvirali, oni sami nikada i nigde u zivotu nisu radili, ali im to uopste ne smeta da po raznim drzavnim insitucijama i drzavnim platama obucavaju veseli narod kako da se zaposli, kako da otvori firmu, kako da izvozi…

      • Samo ne još jedna od Agencija. Zato je zadrugarstvo, bilo i biće, otac i majka za kakav-takav prosperitet sitnih zemljoposednika, kao što kažeš veselog naroda-seljaka.

  4. Pedja, vise si milosti imao u Ausvicu, nego u borbi kapitalista za profit. Malim proizvodjacima i trgovcima je odzvonilo.
    Jedino je ime buduceg koncerna AMANP glupo, bolje da se zovu Yugoagrar.

  5. To kad bi se ti i ja pitali, ali verujem da komšije neće ni da čuju za bilo kakav naziv sa prefiksom Yu. I ne samo da zvuči bolje, već samim nazivom ukazuje na moćniji, ozbiljniji, teritorijalno organizovaniji koncern, jedinstven u svojoj nameri pa neka je i kapitalistički.

Оставите одговор на Misa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *