MEĐUNARODNA INVESTICIONA POZICIJA SRBIJE

Sastavni deo statistike ekonomksih odnosa sa inostranstvom pored platnog bilansa, spoljneg duga je i bilans Međunarodne investicione pozicije. Po definiciji to je bilans Međunarodna investiciona pozicija (MIP) obuhvata finansijsku aktivu i pasivu koje imaju međunarodni karakter. MIP je bilans stanja strane finansijske aktive i pasive jedne zemlje. Strana finansijska aktiva (SFA) obuhvata finansijska potraživanja rezidenata od nerezidenata i monetarno zlato, koje ulazi u sastav rezervne aktive zemlje.

Strana finansijska pasiva (SFP) obuhvata finansijske obaveze rezidenata prema nerezidentima. MIP, po pravilu, prikazuje stanje na početku i na kraju obračunskog perioda (najčešće tromesečja ili godine). Promene stanja finansijske aktive i pasive na početku i na kraju perioda prouzrokovane su promenama koje su rezultat transakcija (obuhvaćenih platnim bilansom) ili ostalih promena tokom perioda posmatranja. Ostale promene obuhvataju promene po osnovu otpisa, revalorizacije, reklasifikacije, nastanka ili nestanka obaveze a nisu rezultatat transakcija između nerezidenta i rezidenta. Kao razlika strane finansijske aktive i pasive, MIP jasno pokazuje razliku između finansijskih sredstava kojima jedna ekonomija raspolaže i sredstava koje duguje. Zavisno od predznaka MIP, zemlja može biti neto kreditor ili neto dužnik u odnosu na ostatak sveta. MIP predstavlja osnovu za procenu izloženosti riziku zemlje u ekonomskim odnosima sa ostalim zemljama, budući da sadrži prikaz nivoa, sektorskog rasporeda i ročnosti strane pasive, posebno inostrane zaduženosti, kao i obima i strukture potraživanja od nerezidenata. MIP je statistički izveštaj koji su zemlje članice MMF-a, u skladu s članom VIII odeljak 5 Statuta ove institucije, dužne da dostavljaju MMF-u po utvrđenoj dinamici. MIP se izrađuje u skladu s Priručnikom MMF-a za izradu platnog bilansa i međunarodne investicione pozicije, šesto izdanje (Balance of Payments and Interantional Investment Position Manual, Sixth Edition – BPM6, 2008), i s Priručnikom MMF-a za izradu spoljnog duga.[1].

Pored spoljnog duga, zemlja sa pasivnom investicionom pozicijom takođe je dužbnik po osnovu priliva stranih investicija jer su ta sredstva neotuđivo pravo investitora da sa njima u zemlji domicila raspolaže u skladu sa definisanim pravilima i zakonoma zemlje primaoca. Uticaj priliva investicija na međunarodnu likvidnost i položaj zemlje je dvostran. U slučaju priliva stranih ivnesticija aktive zemlje se povećava za iznos investiranih sredstava, raste devizna likvidnost i pozitivan uticaj na platni bilans. Stvara se uticaj prividne likvidnosti i pozitivnog uticaja na platni bilans. U slučaju odliva po osnovu iznošenja reinvestirane dobiti, selenja dela kapitala ili u krajnjoj instanci povlačenja investirnaog kapitala zemlja u slučaju krhke međunarodne likvidnosti zapada u neproemostive teškoće koje ugrožavaju celokupan privredni i monetarni sistem (višak nezaposlenosti, odliv kapitala, smanjenje ekonomske aktivnosti i sl.) Međunarodna investiciona pozicija Srbije u miliona eura

Izvor:nbs.rs/statistika ekonomskih odnosa sa instranstvom/međunarodna finansijska pozicija

Srbija je neto dužnik po osnovu strnanih inesticija za više od 48 milijardi eura, naime, obaveze po osnovu priliva stranih ivnestcija su 82,9 milijradi dok sredstva investirana od strane Srbije kumulativ na dan 30.09.2022 godine iznose 34,6 milijardi.

Na strani aktive, dominiraju ostale investicije i naravno devizne rezerve od preko 16 milijardi eura. Ostale invesiticije čine uglavnom trgovački i komercijalni krediti i gotov novac na računima u inostranstvu. Kod obaveza po osnovu stranih investicija naročito su osetljive pozicije reinvestiranja dobiti od preko 8 milijardi i dužnički instrumenti od preko 10 milijardi. Praktično u scenariu da se iz raznih razloga investitori odluče da povlače sredstva iz Srbije devizne rezerve bi bile poptuno anulirane i zemlja bi dospela u haotičan scenario održanja spoljne likvidnosti. Ekonomski i društveni život se praktično održava kroz veoma krhki i nestabilni ambijent kumuliranja javnog duga države, spoljne duga države i privrede i vlasništva nad privredom i finansijskim sistemom od strane nerezidentnih vlasnika.

Kada se sabere ukupan dug po svim osnovama, država, privreda i stanovništvo su  zaduženi gotovo 100 milijardi eura kroz javni dug, spoljni dug privrede i stanovništva i dug po osnovu prispelih stranih investicija odnosno imovine koju nerezidenti raspolažu. Doda li se tome i pasiva banaka koje su gotovo stoprocentno i stranom vlasništvu i to novčana rezerva kod NBS u iznosu od preko 900 milijardi dinara ili 8,3 milijarde eura, obaveze prema inostranstvu od 722 milijarde i kapital i rezerve702 milijarde ukupna otvorena pozicija banaka je 20 milijardi eura. Svakako da se jedan deo stranih investicija u međunarodnoj investicionoj poziciji odnosu i na bankarski sektor. Bilo kako bilo, ova pozicija državu čini veoma ranjivom na eksterne šokove i mogućnost ’’bekstva kapitala’’ koja u krajnjem slučaju značajno utiče na ukupni suverenitet države i njenu međunarodnu pre svega političku a sledstveno tome i ekonomsku poziciju.


[1] Nbs.rs/međunarodna investiciona pozicija, metodloška objašnjenja

Jedan komentar

Оставите одговор на Knez Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *