„Nerazvrstana roba“ u svetskom uvozu, a i u srpskom

Pesma “Krivo srastanje” Azre mi je jedna od najboljih radi opisa Srbije (gospođice od tri pedlja). Najviše zato što “niko ne pokušava da bude više od hladne želatine, koja laprda među krajnostima kao rijetko…”. Ima još dosta upotrebljivih, ali…

Pošto je Srbija uvek u krajnostima, pa ima najbolje svetske sportiste, a jednu od najgorih ekonomija ( ili ekonomiste?), najbolje matematičare i inženjere (ostane li kakav trag o njima, kada odu i naprave svoje karijere daleko od majčice zemlje?) a tehnološki najzaostaliju privredu…

Jedna od takvih krajnosti, jer definitivno mrzimo proseke i uobičajenosti, je ogroman udeo “nerazvrstane robe” u ukupnom uvozu. U ovom pokazatelju smo zamalo ostali bez zlatne medalje, jer je čak 5 od 223 zemalja i teritorija imalo veći pokazatelj od nas.

Srbija je u 2010. godini imala 17% vrednosti uvezene robe (2.137 miliona evra) koja je bila klasifikovana kao nerazvrstana. Veći udeo imali su: Turks i Kaikos, Nauru, Antigua i Barbuda, Liberija i Mozambik. Srbija u društvu rajskih ostrva i paklenih ratišta.

Do 2009. godine vrednost i udeo nerazvrstane robe bili su simbolični, da bi u 2009. godini (2.196 miliona evra) i u 2010. godini bila proizvedena ova statistička neregularnost. Ona je trajala zaključno sa saopštenjem o robnoj razmeni za novembar prošle godine, kada je bilo nerazvrstano 2.218 miliona evra, da bi decembarskim saopštenjem bilo razvrstano 1.332 miliona evra iz perioda januar-novembar u trgovinske otseke kojima pripada.

Na ovaj način, razvrstavanjem u 2011. ali ne i u 2009. i 2010. godini, svi dosadašnji zaključci o dinamici uvoza po sektorima i proizvodima učinjeni su netačnim. Poređenje podataka o uvozu iz 2011. godine i 2010. godine učinjeno je nemogućim. Na primer, uvoz drumskih vozila je, zvanično, povećan sa 427 na 769 miliona evra. A otkazuje se sajam automobila zbog pada prodaje na domaćem tržištu? Verovatnije je uvoz smanjen sa, recimo, 850 miliona evra, ali to ne znamo, jer u “nerazvrstanom” uvozu nalazi se preko 2 milijardi evra svačega, pa i drumskih vozila.

Utaju poreza kao motiv za “neklasifikovanje” robe ne vidim kao uzrok ove statističke devijacije: u 2010. godini je naplaćeno 208 milijardi dinara PDV-a na uvoznu robu što je 15,9% vrednosti uvoza.

Prilažem i tabelu o registrovanom izvozu Nemačke u Srbiju, i uvoza Srbije iz Nemačke. Kriterijum mi je bila veća vrednost od 5 miliona evra u obe statistike. Vidi se da Nemačka kog gotovo svih proizvoda knjiži veću vrednost izvoza od naše vrednosti uvoza, te je nerazvrstana roba posledica manjih knjiženja kod gotovo svih pozicija uvoza, a nije, na primer, posledica prikrivanje određene vrste (najčešće se neklasifikovanje koristi za trgoinu oružjem).

Veća vrednost izvoza u Srbiju je bliska registrovanoj vrednosti uvoza KiM iz Nemačke i to je posledica činjenice da UN, STO i još neke međunarodne institucije ne priznaju nezavisnost Kosovu, te njihove podatke priključuju zvaničnim srpskim.

Šta je pravi razlog saznaćemo jednoga dana.

6 komentara

  1. Pravi razlog je uvoz svega i svacega pa i cackalica…
    Duboko verujem da enorman deo nerazvrstane robe pripada uvozu iz Kine..Nasa carinska tarifa je prilicno usaglasena pa ona nije izvor problema vec kontejnerski uvoz ogromnog broja sitnica…
    U jednom kontejneru iz Kine moze biti i nekoliko stotina naimenovanja sto spediterskim kucama ali i carini pravi ogroman posao i usporava proces carinjenja. Pri tom pojedinacne vrednosti su male ,ponekad jedva konvertovane u dinare….
    Naravno priovuce se tu sve i svasta ali verujem da je to osnovni problem…

  2. Odnosi se na uvoz robe iz EU i Rusije, a najmanje,iz Kine. Najviše kod najvećih vrednosti, drumska vozila, nafta i gas, lekovi, mašine…

  3. Zainteresovala me tema pa guglanjem dodjoh do informacije da se u nerazvrstanu robu ukljucuje i roba na carinskom skladistu..
    To ima logike tj. klasifikuje se tek nakon procesa carinjenja…
    Nasumicno znam da je u prethodnom periodu bilo nekih zakonskih izmena po pitanju javnih i privatnih carinskih skladista i to se verovatno poklapa sa ovim porastom ucesca nerazvrstane robe …
    Logicno je i da su to proizvodi koji se najvise uvoze a posebno kod motornih vozila…

  4. Nerazvrstano nije isto sto i „ostalo“ sto je slucaj kod drugova sa dalekog istoka…
    Brzopleto sam pogresio…klecacu na kukuruzu…

  5. Dodao sam trgovinu sa Nemačkom kao ilustraciju. Objasniće RZS šta je uslovilo ovako velike razlike. Sigurno je da postoji adekvatno metodološko ili sistemsko obrazloženje.

  6. Informacija o carinskim skladistima i nerazvrstanoj robi i jeste informacija RZS…
    Oni svakako ne mogu klasifikovati te informacije u okviru nekog perioda …sve dok se ta roba ne ocarini i sustinski ne klasifikuje. U principu moze biti uvezena u jednoj a ocarinjena i klasifikovana u drugoj pa cak i trecoj godini…
    Otud neslaganje u brojanju …ako je to uopste neslaganje??
    RSZ ima podatak iz SUC o uvozu na javno ili privatno carinsko skladiste ali teka nakon odjave dobija se deklaracija i placaju se poreske i carinske dazbine sto tu istu robu iznova klasifikuje u sistemu.
    Uveze se 100 atomobila na skladiste i tek nakon prodaje,komad po komad, automobili se carine pri cemu se naknadno pravi JCI…
    RZS dobija trenutni podatak ali on se svakodnevno menja carinjenjem skladistene robe…

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *