Udeo Ljubljane u broju zaposlenih i fondu isplaćenih zarada u Sloveniji

Pretpostavljam da postoji redovna avionska linija Podgorica-Ljubljana, ali u modernom vremenu nije neophodno putovati avionom, uzmete google maps i istražite i najskrovitija mesta na našoj planeti. A internet omogućava da dođete do najbizarnijih podataka, detalja…

Kad sam već analizirao plate u Crnoj Gori, i pretpostavio da Slovenija odstupa od uobičajenih jugo-klišea otputujem do statističkog zavoda Slovenije kako bih proverio jesam li u pravu.

Slovenija ima najbolji statistički zavod među bivšim jugoslovenskim republikama. U par minuta može se doći do najdetaljnijih izveštaja. Nije potreban rad „pešaka“, od jednog do drugog izveštaja. Sve je u bazi SI-STAT Data Portal, i samo je potrebno znati šta se želi, i posao je u par minuta gotov.

Očekivanje, da nije bilo razlike u kretanju zarada, broja zaposlenih i fonda zarada Ljubljane i ostatka Slovenije, nije mi se potvrdilo. Naprotiv, Ljubljana stoji znatno bolje od ostatka Slovenije.

Prosečna zarada u Sloveniji povećana je sa 900 na 986 evra, od 2008. godine do I-XI 2011. godine. U Ljubljani je povećana za 7,9% (sa 1.042 na 1.124 evra), a u ostatku Slovenije za 10% (sa 852 na 937 evra). Bržim rastom prosečne plate u ostatku Slovenije stekao bi se utisak da se razlika u razvijenosti u periodu posmatranja u odnosu na Ljubljanu smanjila.

Međutim, broj zaposlenih je više smanjen u ostatku Slovenije, te je i fond isplaćenih zarada smanjen, dok je u Ljubljani povećan.

U Sloveniji je prosečan broj zaposlenih u pravnim licima smanjen za 7,6% (sa 790 na 730 hiljada). U Ljubljani je smanjenje iznelo 3% (sa 199 na 193 hiljade), a u ostatku Slovenije 9,2% (sa 591 na 537 hiljada). Mada Ljubljana učestvuje sa 26% u ukupnoj zaposlenosti, njen udeo u smanjivanju ukupnog broja zaposlenih izneo je manje od 10%.

Fond zarada u Sloveniji je povećan sa 711 miliona evra, u proseku mesečno u 2008. godini, na 720 miliona, što je rast od 1,2% (koliki je realan pad treba diskontovati za rast cena u prethodne tri godine i odbiti od ovog nominalnog rasta). Pri tome je u Ljubljani povećan za 4,7% (sa 207 na 217 miliona evra), a u ostatku Slovenije je smanjen za 0,2% (sa 504 na 503 miliona evra).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *