Strategija

Strategija je “ Određivanje osnovnih dugoročnih ciljeva, te usvajanja smera akcije i alokacije resursa potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.“ ( Alfred Chandler). Osnovni problem srpske ekonomije jeste upravo nedostatak strategije razvoja. Kako na makro, tako i na mikro nivou.

Osnovu svake strategije čine poztivna zakonska rešenja. Strategija razvoja Srbije u postkriznom periodu do 2020 godine koju je uradila grupa ekonomskih stručnjaka trajala je koliko i izlazak prisutnih iz sale na predstavljanu iste. Ona je skup idealiteta koji ne postoje kao premise niti su realno moguće u “naučno” tretiranom periodu.

Strategija razvoja realizuje se na osnovu investicija. Za investicije su potrebni dugoročni izvori finansiranja (dugovni i nedugovni). Nedugovni su sredstva preduzeća i/ili ulaganja trećih lica u kapital preduzeća. Dugovni su krediti, obveznice i drugo.

Deset godina monetarna vlast i celokupno bankarstvo (drugi izvori i ne postoje) usmereni su na kratkoročnu štednju i kratkoročno kreditiranje. Uzimanje kredita čiji je rok vraćanja znatno kraći od ekonomskog potencijala projekta u koji su sredstva uložena dovelo je do prezaduženosti i zalaganja skoro celokupne imovine preduzeća radi obezbeđena kredita za koji se unapred moglo znati da ih je nemoguće vratiti. Ovako “zadavljena preduzeća” ne mogu dobiti nove kredite, jer su nelikvidna i nemaju slobodna sredstva za obezbeđenje kredita. Već su sve založili. Zato uveravamo državu koja živi od ekonomije da će ova bolest izazvati “pomor” privrednika i da jedino država ima mandat i kapacitet da dodnese i realizuje strategiju.

Problem se ne rešava “efektno” , jednim potezom. Privredom se upravlja kao da je ona veliko državno preduzeće. Odsustvo konzistentnosti i “nezakonitost zakona” prisililo je Vladu da reaguje kao jedinica za vanredne situacije. Požare je pokušala gasiti sa  205 uredbi, 234 odluke, 791 rešenjem, 2578 zaključaka i 244 ostala akta.

Ekonomska nauka ima odgovor: finansiranje projekata a ne firmi. Neophodno je doneti strategiju razvoja Srbije u kriznom periodu. Kako stvari stoje on će potrajati duže nego što smo mislili. Zaboravimo na postkrizni period, jer ne znamo kako i kada ćemo izaći iz kriznog perioda. Izvesno je- potrajaće. Strategije za krizni period ni na pomolu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *